Jaram

 Nauk mudrosti. Njezini okovi bit će moćna zaštita i njen jaram halja časti. Sirah,6, 29

1. Prvi dan klimatskog proljeća. Kiši pomalo, a ptičice „popevaju“ tražeći svoje partnere za život. Ovo je godina izbora novih zastupnika u Sabor i u EU parlament, pa lijeve političke stranke traže koalicijske partnere i birače s „popevkom“ hoćemo promjenu, želimo srušiti staru vlast, želimo biti nova vlast. Sadašnja vlast ima popevku zašto nas mijenjati kada smo stabilnost države održali u pandemiji, potresima, klimatskim promjenama i u EU stojimo ekonomski dobro.

Slušam ponekad pitanje: Za koga ćeš glasati? Na takva pitanja obično odgovaram jednom starom mudrošću: „O politici i vjeri niti s rođenim bratom ne treba diskutirati.“ O čemu onda da diskutiramo? O klimi i kućnim mezimcima, pa neće biti prijepora niti konflikata. Jer, protivno, možeš izgubiti brata, poslovnog prijatelja ili mušteriju!

2. Imamo sukob, spor, konflikt između predsjednika Države Milanovića i predsjednika Vlade Plenkovića. Oni su već duže vrijeme u sukobu!? No, 15. ožujka nas je Predsjednik Države iznenadio izjavom da želi biti Predsjednik Države, ali i da želi sudjelovati u izbornom natjecanju između stranaka sa željom da bude Predsjednik Vlade. Konflikt su morali rješavati Ustavni suci. Kako ih pomiriti? Ustavni sud je treća strana koja posreduje u toj „svađi“. I mora odlučiti krši li netko Ustav. Često su način rješavanja konflikta kompromis i konsenzus, što Ustavni suci nisu koristili pri donošenju Pravorijeka. Ustavni sud je 18. ožujka odlučio da Predsjednik države ne može istovremeno biti Predsjednik RH i sudjelovati u izborima za zastupnike Sabora.

 Volovi u jarmu jesu Predsjednik države i Vlade, glavni kreatori politike, koji su dobrovoljno pristali da vode i upravljaju                                                                     narodom prema Ustavnim načelima( Foto. F Bahovec)

3. Jaram. Prije mjesec ili više dana gledao sam jedan film o ljubavi i sudbini jednog mladića koji traži sreću. Radnja se odvija u Ukrajini prije više od 100 godina. U činu tradicionalnog vjenčanja bila je ceremonija, gdje svatovi donose jaram, a mladenci svoje glave moraju staviti u njega. Taj je jaram simbol zajedničkog lijepog, ali i teškog i odgovornog ponašanja u braku. Obično se danas pojam „biti u jarmu“ poistovjećuje s mučeništvom.

Kao seosko dijete sjećam se kako sam već kao trinaestogodišnjak čuo zapovijed: „Hodi nakleni vole“ ili „skleni vole“. Čovjek koji tjera volove zove se „biruš“. Kada su u jarmu, volove se tjera „hajd voleki“. Voleki, tako smo ih od milja zvali, na zapovijed „hajs“ znaju skretati na lijevo, a na „stija“ na desno. Prošlo je 70 godina i danas vidim sliku kako su volovi koji se „zaprežu“ u kola ili plugove bili najveće blago naše porodice. Zašto su bili blago? Volovi su bili izvor energije tzv. „žive sile“ od 1400 do 2000 W. Oni su imali masu od 600 do 1000 kg. Kada su orali jedan dan, zaradili su 10 dnevnica nadničara. Prema danu oranja nazvana je mjerna jedinica ral ili jutro od 1600 čhv = 5754,6 m² = 0,575 ha.

Metaforički (stilska figura), volovi u jarmu jesu Predsjednik države i Vlade, glavni tvorci politike (policymakers) koji su dobrovoljno pristali da vode i upravljaju narodom. Jaram nije uvreda nego čast za dužnosnike koji obnašaju dvije najviše funkcije upravljanja u državi. Slikovito viđenje rada političara kroz volove u jarmu obogaćuje i priskrbljuju slikovitost demokracije. Naime, slobodnim izborima, prema utvrđenim pravilima, društvo određuje dva časna građanina da „vuku“ narod u sigurnu i bolju budućnost.

Opet, metaforički gledano, narod (Sabor) slično kao što „biruš“ volovima govori stija i ajs, tako se i tim časnim izabranim „građanima“ zapovijeda zakonima, uredbama – idite lijevo ili desno ili pravo. To zapovijedanje nazivamo promjene u društvu. Kako opisati različite promjene u društvu koje s gospodarstvom i okolišem čine trokut održivosti? Postoje različiti mehanizmi promjena u društvu, ovisno o sukobima i konfliktima, za koje političari često koriste riječ borba s pesnicom uzdignutom iznad glave. Iz citirane knjige izdvojit ću samo neke mehanizme promjene.

4) Mehanizmi promjene[i]

4.1) Promjena protestom. Sada uobičajena promjena u političkom životu Europe i Hrvatske. Svrha je protesta (velika galama, traktori na cesti umjesto na njivi) modificirati ponašanje onih koji su pod kontrolom primjerice Vlada,  različite uprave, skupštine, Sabora,  dakako i  Predsjednik države. Naročito su uspješni protesti kada je u pitanju okoliš (smeće, čist zrak, voda ili tlo). Mediji to glorificiraju i gruda snijega pretvara se u lavinu. Iz mnogih protesta rađaju se novi propisi (direktive), smjernice, koji ponekad smetaju napretku. Kompleksnost života u  gradu pogledajte priloženi link.

https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/001/ZGBR%202023_web.pdf

4.2) Promjena otporom, neposluhom. Kod poštara Austro-ugarske ili našeg sudstva ljudi dolaze na posao, ali ne rade. Poštari su radili 100 % po krutim propisima i pošta je zastala u dostavi pisama i paketa. Zaposlenici u sudstvu dolaze na posao, ali ne rade tražeći neke svoje zahtjeve npr. uvjete rada i plaće. U priči o imaginarnom sastanku đavolskog vijeća u nekom gradu jedan đavao predlaže da se toga dana umjesto nesreća (sudar vlakova, auta) ništa ne radi, a to će isto učiniti nered u društvu. https://ekovalen.blogspot.com/2018/07/poniznost-ili-skromnost.html

4.3) Promjena revolucijom. Moj sustav je bolji od tvoga, zato stari red društva treba prestrojiti u novi sustav, što se vidi u francuskoj, ruskoj i kubanskoj revoluciji. Stalno se spominje riječ borba koja završava velikim prolijevanjem krvi. Zato riječ borba, koja se tako često čuje u našem svakodnevnom životu, od ulice do sabornice, treba izbjegavati. Sabotaže i borbe u početku dovode do kolapsa, kaosa i nereda u društvu, a neki očekuju kako će se iz toga kao ptica feniks izroditi novi red. No postoje i druge metode priskrbljivanja općih ljudskih potreba. https://ekovalen.blogspot.com/2016/02/win-win.html

4.4) Promjena kriznim menadžmentom. Kada je veća ili manja skupina ljudi ugrožena te nije u mogućnosti kontrolirati tijek događanja i uspješno se nositi s nanesenom štetom, osniva se krizni menadžment. Kod poslovne ili društvene krize obično se krivnja prebacuje na vanjske čimbenike. Od političara i upravitelja očekuje se da upravljaju brodom, ali da i predvide oluju. Dobro poznavanje procesa mogućih kriza i sposobnost upravljanja sustavom zaštite jest temeljna zadaća kriznog menadžmenta. https://hrcak.srce.hr/file/87513

5) Eristička dijalektika  U  prepirkama, svađama diskutanti koriste   logiku, dijalektiku, i retoriku. No  postoji i eristička dijalektika  koja obrađuje; smicalice, trikove, dosjetke, lukavstvo, taštinu, zlobnost, ograničenost, primjerice političara i novinara. Poznata je  nečista smicalica  ili trik kada se osoba (ad hominem) ponizi, grdi, ruži,  psuje umjesto da se sučeli argumentima  istine o tezi (ad rem) o kojoj se diskutira. Želi se uvijek biti u  pravu, pa se koriste nedopuštena sredstva primjerice skretanja s teme činjenica, podatka i vjerodostojne informacije. Prepirke su slične mačevanju gdje ponekad sablje zamjene toljage. ( Arthur Schopenhauer, Eristička dijalektika, Marijan Tisak , Split 2002)

---

[i] Edward de Bono, Future Positive, Penguin Books New York 1980

Zašto biste trebali početi jesti crve ili skakavce

I cvrči, cvrči, cvrčak na čvoru crne smrče. (…) Sunčeve žice idu od neba pa do zemlje. Napete kao strune. Golema harfa sja. Mnogo je ruku dira. – Nebesa zabrujaše. I sluša zemlja sva. (V. Nazor: Cvrčak)

1.Što se u svijetu jede?

Putujete li u središnji dio Meksika, u nekim će vam restoranima ponuditi escamoles, ličinke mrava, tradicionalno jelo Asteka, koje su smatrali delikatesom. Nazivaju ga i "kavijarom od insekata", a poslužuje se u finim restoranima Mexico Cityja. Ličinke mrava imaju blago orašast okus, a poslužuju se same, ali i u omletima i tacosima.

Nsenene je lokalni naziv za vrstu skakavaca, Sjeverno Amerikancima poznatu kao katydid, a oni su popularna poslastica i ekonomski resurs u Ugandi, Keniji i Tanzaniji. Jedu ih pržene, ponekad s lukom, tople ili hladne. Tamošnji ljudi ih ne jedu jer su gladni, već jer ih smatraju poslasticom.

Izvor  slike: CRICKSTER

Nizozemska ima inovativnu ministricu poljoprivrede koja je insekte stavila na jelovnik restorana u svom ministarstvu. A kada su joj nedavno došli u posjet svi ministri poljoprivrede EU-a u Haag, ona ih je odvela u luksuzan restoran u kojem su svi zajedno jeli insekte.

Odete li na večeru u riblji restoran u Lijiangu, malom provincijskom gradu u Kini, s oko dva milijuna stanovnika, možete birati kakvu ribu želite jesti, no na jelovniku su i insekti koje Kinezi pripremaju na prekrasan način. Možete vidjeti goste koji uživaju u obrocima s gusjenicama, skakavcima, pčelama.

Duboko usađen u zapadnjačku psihu, i sam pogled na insekte doživljava se kao nešto prljavo, odvratno i opasno. U Bibliji je zapisano da je Ivan Krstitelj jeo skakavce dok je bio u pustinji…

2, Entomofagija

Moramo normalizirati entomofagiju tako da odgovor na pitanje "Što ima za večeru?" može uključivati ne samo piletinu, govedinu, svinjetinu ili povrće već i cvrčke, crve brašnare ili skakavce. Kalorična vrijednost jednog kg skakavaca identična je onoj 10 hot doga ili šest Big Maca.

Konzumacija insekata (entomofagija) može biti nova za vas, međutim, ona čini velik dio prehrane u Aziji, Africi i Južnoj i Srednjoj Americi. Postoji mnogo vrsta insekata koji se konzumiraju svuda po kugli zemaljskoj, jer mi se ne nalazimo na planetu ljudi, već na planetu insekata. Oko 2 milijarde ljudi jede insekte kojih ima oko 6 milijuna vrsta. Insekti su životinje sa šest nogu koje hodaju uokolo. Što oni rade? Uklanjaju gnojivo, oprašuju naše usjeve. Trećina svega voća koje jedemo "proizvod" su insekata koji vode brigu o reprodukciji biljaka. Kontroliraju nametnike. I oni su hrana za životinje. Oni su na početku prehrambenog lanca. Male životinje jedu insekte. Postoji više od 1000 vrsta insekata koji se jedu svuda po kugli zemaljskoj. To je daleko više od samo nekoliko sisavaca koje jedemo, poput krave ili svinje ili ovce.

Izvor  slike: CRICKSTER

Ipak, industrijski čovjek godišnje pojede oko 500 g insekata u raznim pastama, brašnu i slatkišima!?

3.Eko- piramida  prehrane

Valja poštivati bioraznolikost i prehrambeni lanac ili eko piramidu (tokovi materije i energije) u okolišu. Primarni "proizvođač" je trava, koja godišnje proizvodi 0,47 kg/m² biomase (6200 kJ/m²) po četvornom metru, a njome se hrane mikroorganizmi, dok bakterije, crvi i uši proizvode 0,006 kg/m² (280 kJ/m²) biomase. Njih pak jedu krtice ili rovke proizvodeći 0,0001 kg/m² (25 kJ/m² ) biomase. Sove jedu rovke, kokoš jede crve i gliste i na kraju – čovjek jede kokoš i jaje. Od primarnih „proizvođača“ kao  što su alge, trava i sjeme povezani  su održivo u hranidbenoj piramidi mnogi „potrošači“ na  čijem vrhu je čovjek.

Istraživanja operacija u "malim štalama" (minilivestock) sugeriraju da su omjeri pretvorbe kod hrane za životinje i pretvorbe za jestive kukce znatno veći i učinkovitiji nego za perad, svinje i govedinu. Dalje, manje su zahtjevni za vodu te zato što su kukci tako različiti za ljude, imaju manji rizik od stvaranja patogena koji prijete ljudskom zdravlju (Raubenheimer i Rothman 2013.). A tu je i čimbenik pretvorbe. Uzmete li 10 kg stočne hrane, dobijete jedan kg govedine, ali možete dobiti devet kg skakavčevog mesa. Dakle, devet ili jedan, što je bolje?

Mnogi prehrambeni proizvodi crvene boje obojani su prirodnom bojom. Surimi štapići su meso rakovice, ili se samo prodaju kao meso rakovice, jer to je zapravo bijela riba obojana košenilom. Košenil je proizvod insekata koji žive od kaktusa. Proizvodi se u velikim količinama, 150 do 180 metričkih tona godišnje, na Kanarskim Otocima i u Peruu, i predstavlja velik posao. Jedan gram košenila stoji oko 30 eura. Jedan gram zlata je 30 eura. To je veoma dragocjena tvar koju koristimo za bojanje naše hrane.

Zapravo, imamo škampe, koji su naša poslastica, koja se prodaje po visokoj cijeni, a koja je jako nalik skakavcima. Tko ne bi volio jesti škampe? Postoji nekoliko ljudi koji ne vole škampe, ali škamp, ili rakovi, ili slatkovodni rak, jako su blisko povezani. Oni su poslastice. Zapravo, skakavac je kopneni škamp, i dobro bi nam došao u našoj ishrani. Zašto onda još uvijek ne jedemo insekte, kukce,  gmazove, žabe, puževe? Priznajmo kako  ipak jedemo crve koji su u  trešnji,  jabuci, kestenu (pečeni) žiške u  grahu, kuštibabu koja se nalazi u grožđu  Ne jedemo niti  pse niti mačke koje obožavamo!? (zoolatrija)

Velik dio potražnje i financiranja za entomološka istraživanja dolazi iz medicinskog i poljoprivrednog sektora koji se uglavnom bave kukcima koji prenose bolesti ili smanjuju prinose usjeva. Dok entomolozi prepoznaju iznimno važne razlike među vrstama kukaca i drugih člankonožaca u ekosustavima i u poljoprivredi, usput je došlo do porasta zanimanja za teme kukaca kao izvora hrane.

Na ovom linku  od "crickstera" možete pročitati 12 savjeta zašto se postupno treba preorijentirati na kukce.

https://www.eatcrickster.com/blog/reasons-to-eat-bugs

Prilagodba i klima

 Nije toliko vrag crn koliko se piše.  hrvatska  poslovica

1.     Zemlja i klimatske promjene

Klimatske promjene prisiljavaju nas da im se priklonimo i prilagodimo. Živjeti održivo jedna je od opcija na koju nas stalno upozorava naša Zemlja. Upozorenja o tome kako se ne smije prijeći globalna svjetska temperatura od 1,5 °C slušamo od meteoroloških stručnjaka. Usput, moramo znati da je za to „glavni krivac“ povećana koncentracija i emisija staklenički plinova adekvatno ugljikovog dioksida CO_2eq u atmosferi od 420 ppm. u odnosu na 280 ppm. u predindustrijsko vrijeme. Staklenički plinovi, zadržavaju toplinu u našoj atmosferi što je uzrok klimatskim promjenama,  Godišnja globalna emisija stakleničkih plinova 2019.iznosila je  46,3 Gt,  Na EU otpada 7,3% što se  svakom  stanovniku pripisuje 7,6 t. CO_2eq

                                      Ove godina mnoga mala djeca su vidjela prvi  put snijeg

                                           "Samo Samobor"  foto monografija od Josipa Grđana

2. Što nam je činiti

2.1 Hrvatski Sabor je 2020. g. donio strategiju o toj temi (na 115 stranica) pod naslovom „Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.

U prosincu 2023. g. Društvo inženjera i tehničara Samobora (DITS) u POP  kinu Pučkog otvorenog učilišta Samobor (POU) organiziralo predavanje dipl. ing. fizike Zvonka Žibrata o Strategiji prilagodbe.https://www.youtube.com/watch?v=36eGJdw8g68

On je kao meteorolog istakao neke značajke o tome kako a) racionalnije živjeti (manje kupovati, više stvarati), osobito u potrebi za hranom, b) ulagati u samo-održivost (solarni paneli – baterije), c) prilagoditi se klimatskim promjenama, d) povećati energetsku učinkovitost i smanjiti energetsku potrebu (toplinska zaštita).

On predlaže da grad Samobor zatraži od DHMZ meteorološku stanicu. Zadaća stanice bila bi izmjeriti podatke i proračune za potrebe izrade projekta energetske samo-održivosti za određenu lokaciju. Valja znati lokalne iznose sunčevog zračenja i relativnog sunčevog zračenja te trajanje sijanja sunca – koliko sati ima efektivnog sijanja sunca. Količina sunčeve energije nejednoliko je raspoređena u vremenu i prostoru za određenu lokaciju. Ona je funkcija astronomskih, geografskih i meteoroloških veličina. Primjerice, za grad Samobor u prosincu trajanje sijanja sunca iznosi 1,5 sati, dok u srpnju iznosi 9,2 sati. Trajanje svijetlog dijela dana u prosincu iznosi 8,50 sati, dok u srpnju iznosi 15,45 sati. Moja napomena: gustoća sunčevog zračenja je od 100 do 800 W/m², a sunce godišnje dozrači oko 1000 kWh/(m²a) na naše tlo. Lokacija: 45.81 N, 15.72 E.https://ekovalen.blogspot.com/2022/05/solarna-energiju-u-domacinstvu.html

Predavač Žibrat spomenuo je pokojnog Samoborca dr. Natka Urlija koji je još 70-ih godina prošlog stoljeća vodio projekt dobivanje energije od sunčevog zračenja. U mojim starim dokumentima pronalazim kako je 1986 godine Dr Natko Urli  iz instituta "Ruđer Bošković" vodio  projekt kojim je izrađena; Studija o tehničkim  mogućnostima i ekonomičnosti  preorijentacije  potrošača s tekućih goriva na  sunčevu  energiju  u SR Hrvatskoj.  Realni  iskoristivi  prosječni  godišnji potencijal sunčeve energije iznosi 570 TWh. To čini  8 puta više  energije nego što je bila ondašnja  potreba. Današnje  mogućnosti,  svako domaćinstvo  može imati  svoju elektranu pročitaj vidi gore.

2.2 Globalni cilj iz COP 28 (vidi dolje u tekstu) je utrostručiti primjenu energije iz obnovljivih izvora i udvostručiti energetsku učinkovitost (efikasnost). Kod velikih energetskih sustava nije moguće tehnologiju preko noći promijeniti kao što niti veliki brod ne može brzo promijeniti pravac kretanja, kao primjerice jedrilica. Usporedimo li pojedinačnog potrošača s jedrilicom, onda on može učiniti vrlo mnogo na potrošnji energije, bolje rečeno, na energetskoj učinkovitosti svakodnevnog života. Energetska učinkovitost po definiciji je omjer ostvarenog učinka usluge, robe ili energije i utroška energije.

Tijekom 75 godina održano je više od 30 eko konferencija koje su obrađivale pojam održivosti i promjene klime. Prva UN konferencija o klimi COP bila je u Berlinu 1995. g. gdje se pretežno raspravljalo samo o promjeni klime. Što znači COP? COP je akronim za Conference of the Parties ili Okvirna konferenciji stranaka. COP konferencije se održavaju svake godine kako bi se raspravljalo i kako bi se pronalazila rješenja za klimatske promjene. Posljednja konferencija pod nazivom COP 28 završila je 13. prosinca 2023. u Dubaiju, u Ujedinjenim arapskim emiratima (UAE). Zašto su zaključci iz COP 28 važni? Vladari 197 država plus Europska unija potpisali su sporazum ili konvenciju određivanja smjera za postizanje globalnog cilja. Globalni cilj je održati globalnu temperaturu na razini 1,5 °C. Kako? Globalni cilj će se postići ako se utrostruči primjena obnovljivih izvora energije i udvostruči energetska učinkovitost do 2040. g.

Prvi su se put predsjednici država složili (konsenzus) oko potrebe prelaska s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Tekst poziva da se to učini „na pravičan način“. Ovo se smatra važnim dogovorom, gdje se od bogatijih zemalja i zemalja koje proizvode energente traži da se što brže „udalje“ od ugljena, nafte i plina. Mobilizirano je za početak čak više od 80 milijardi dolara. No, sporazum je dobar koliko i njegova provedba. „Ovaj povijesni konsenzus samo je početak puta“, rekao je dr. H. E. Sultan Ahmed Al Jaber, predsjednik, COP 28 UAE.

2.3 Svaka naša potrošnja i proizvodnja, od stana, kruha, kupusa, betona i čelika, troši energiju i „truje“ okoliš. Manje potrošene energije znači i manju emisiju CO_2eq u atmosferu. Aktivnosti treba spustiti na razinu domaćinstva ili pojedinca, radi bolje učinkovitosti. U mojoj knjizi Svjedočanstvo o održivosti[i] prikazujem tablicu 6 u kojoj se na razvidan način prikazuje koja i kolika potrošnja klasificirana po UN-COICOP utječe na globalno zagrijavanje. Udjeli utjecaja na okoliš (podaci su iz matrične tablice Indikatora kvalitete okoliša) iznose: hrana i bezalkoholno piće 0,293; prijevoz 0,185; pokućstvo i oprema za kuću 0,159; hoteli, restorani (hrana) 0,091; stanovanje i potrošnja energenata 0,077; rekreacija i kultura 0,06; ostala dobra i usluge 0,052; odjeća i obuća 0,24; komunikacije 0,21; alkoholna pića i duhan 0,17; zdravstvo 0,16; obrazovanje 0,005; zbroj utjecaja je 1,0. Preciznije podatke o emisiji CO_2eq i usporediti ih s domaćim  prilikama može se vidjeti u tablici za London- Većina  ljudi  živi u gradovima https://ekovalen.blogspot.com/2022/04/smjernice-o-staklenickim-plinovima.html

 

3. Ekovalen blog.

U proteklom periodu od 12 godina pisao sam  više tema   koje su danas sve aktualnije. Primjerice;  primjena toplinske zaštite, redukcija struje, kako izbjeći klimatsku katastrofu itd.

https://ekovalen.blogspot.com/2016/04/ucinkovito-trosenje-energije-kod-zgrada.html

No na kraju valja  pamtiti neke odnose u gospodarenju s emisijama stakleničkih plinova  tj CO_2eq; štednjom 1kWh električne struje smanji se emisija 0,6 kg CO_{2eq .}

[i] Josip Kumerički, Svjedočanstvo o održivosti, Društvo inženjera i tehničara grada Samobora (DITS), 2018. (CIP NSK Zagreb 001008836)

120.obljetnica Crvenog križa

 

Humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dragovoljnost, jedinstvenost i univerzalnost-načela Crvenog križa.

1.Gradsko društvo Crvenog  križa Samobor u službi čovjeka

U Samoboru je 1. prosinca 2023. Crveni križ proslavio veliku obljetnicu – 120 godina rada. Slavilo se prigodnim programom – osim što je predstavljena monografija "Povijest i djelovanje Crvenog križa u Samoboru"[i] s dokumentima, fotografijama i svjedočanstvima predsjednika, ravnatelja, zaposlenika, volontera, dobrovoljnih darivatelja krvi i donatora, nastupala je VA Samoborke (804) Sanoborske ciklame - YouTube

te su dodijeljena priznanja, a na kraju programa poslužen je domjenak. Humanost i dragovoljnost najbolje se ogleda u djelovanju Crvenog križa kroz davatelje krvi i volontere te zaposlenike.

        Monografija  120. obljetnice Gradskog društva Crvenog križa Samobor 

 Navedeni podaci u monografiji, koju je odlično strukovno uredila Petra Somek (čestitka!) mogu biti podstrek za mnoge ljude, koji vrlo lako, kroz Crveni križ, mogu pronaći osobe u potrebi, kojima treba pružiti tako malo skrbi i ljubavi, da se ispune ljudska načela suživota.Velike  čestitke valja uputiti i ravnateljici Anici Francetić Kufrin za odličnu organizaciju  proslave.

2. Povijest. Crveni križ je humanitarna organizacija, čije se djelovanje temelji na sedam osnovnih načela: humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dragovoljnost, jedinstvenost i univerzalnost (više vidi na linku www.icrc.org). Međunarodni pokret Crvenog križa osnovan je 17. veljače 1863. u Ženevi. Inicijator je bio Henry Dunant, potaknut velikim broj vojnika koji su bespomoćni umirali na bojnom polju kod Solferina u ratu 1859. g. između Francuske i Habsburške Monarhije.

Humanost i dragovoljnost samoborskog Crvenog križa očitovala se u pomaganju nemoćnima, bolesnima, starcima, gladnima, napuštenima, siromašnima, djeci bez roditelja i doma, stradalima u potresu i poplavljenima. Naročita humanost pokazala se prema prognanicima u Domovinskom ratu.

3.Domovinski rat

Kao predsjednik Crvenog križa za vrijeme Domovinskog rata ispričao sam uredniku ove knjige moja sjećanja oko brige o prognanicima iz sela Gora kraj Petrinje. Hrvatske žitelje, pretežno seljake između Petrinje i Gline, protjerale su s njihovih dvorišta i kuća srpske postrojbe (četnici i JNA) Nakon što su popisani svi prognanici koji su zbog okupacije 1991. morali napustiti Petrinju i svoje domove, došlo se do ove brojke: 10.535 građana, od kojih 9.352 Hrvata, 215 muslimana, 790 Srba i 178 ostalih. Petrinja je za vrijeme borba za grad i okupacije Petrinje pretrpjela velike štete na gospodarskim objektima. Oštećeno je i uništeno više od 3.350 stambenih objekata, od čega je potpuno porušeno i popaljeno, bez ikakve mogućnosti popravka, 1.579 stanova i kuća.

4.Moje sjećanje

Vraćam se sudbini prognane obitelji Tominović iz sela Gora kraj Petrinje. Njihovo progonstvo moglo bi se holivudski prikazati. Možda se pronađe neki pisac scenarija i redatelj budućeg filma "Prohujalo petrinjskim vihorom". Obitelj Tominović činili su djed Blaž, baka Barica, sin Zlatko, snaha Katica, kćeri školarke Ankica i Ljubica.

Sve je ostavljeno u kući i dvorištu osim što su u progonstvo uzeli osobne stvari i blago, krave Biserku i Bebu (dvojčeki), Milenku i Zvjezdanu. Bile su to krave koje su im značile egzistenciju i život, jer su od njihova mlijeka pravili i prodavali sir i mliječne proizvode na tržnici u Petrinji.

Put te prognaničke kolonije počinje prvo dolaskom u mjesto Nebojan kraj Siska, te dalje, zbog ratne situacije, u Malu Goricu, pa Mahovo i Gornje Vrapče. Krave su potom odvedene na neko gospodstvo u Sveti Ivan Zelinu. Dalje je Crveni križ odveo obitelj Tominović u Klokočevac Samoborski na dvorište obitelji Špelko. Po svršetku rata odvedeni su natrag u Nebojan i Letovanić, pa u Goru na svoje popaljeno dvorište s porušenim gospodarskim zgradama i kućom.

Jesen je, posjećujem obitelj Tominović u Klokočevcu da ih pitam kako su i treba li im nešto. Baka Barica odmah mi kaže da bi sve bilo dobro da barem znaju gdje su im krave i da ih dovedu ovdje, jer na dvorištu Špelko postoje štala i sjenik. Doznajemo da su krave spašene i organiziramo dovoz pomoću "Stočara", poljoprivrednog poduzeće koje ima kamion za transport goveda.

Kakvo je to bilo veselje kada su krave dovedene. Organiziran je dovoz sijena. No odmah drugi dan baka i djed vežu vojkama krave i vode ih na pašu na obližnje livade. Nakon par dana posjetim ih i Katica mi kaže: "Bilo bi dobro da mogu prodavati na tržnici mlijeko i sir i vrhnje." Otiđem do uprave Komunalca koji gospodari samoborskom tržnicom i zamolim ih da prognanicima bez naknade dopuste prodaju mlijeka. Tada se vidjelo da je krava velika pomoćnica ili "tvornica" za pomoć prognanicima, jer trave ima u izobilju i treba je kroz ispašu i sijeno dati kravama, a one bogato uzvraćaju najboljom hranom – mlijekom.

Bilo kako bilo, događaji u Domovinskom ratu i život idu dalje. Obitelj Tominović je već bila u Letovaniću i mole me da dođem na svadbu unuke Ljubice. Vjenčanje i svadbena večera održali su se u Sisku. Ujutro mi pristupi baka Barica i nudi mi, izvezen rukom, tradicionalni ručnik koji je dio narodne nošnje sela Gore iz Župe Sv. Lovre (crkva je bila srušena). Ja kažem: "Nemojte mi to dati, evo, hvala Bogu, familija će se povećati, pa ćete unucima i unukama morati dati to znamenje vašeg sela i roda." Ona mi uzvrati: "Gledajte, odavde se vidi Petrinja i ne znamo hoćemo li se ikada vratiti." Oboje smo se rasplakali.

Hvala Bogu, bio sam u Petrinji kada je oslobođena 8. kolovoza 1995. g. Nakon toga, obitelj Tominović vraća se doma na porušenu kuću, štalu i sjenik. Država je obnovila kuću, a staju su obnovili sami. Prisustvovao sam sprovodu bake Barice i sina Zlatka, a brigu oko krava preuzele su Katica i kći Ankica.

Da tragedija bude veća, kuća obitelji Tominović nastradala je i u potresu 2020. godine. Popucao je dimnjak i oštećena je štala. Danas su u štali neke druge krave koje nisu lako podnijele potres Katica i Ankica mi kažu kako su još uvijek u depresiji od tog potresa i nemilih događaja koje su proživjele.

---

[i] Petra Somek, Povijest i djelovanje Crvenog križa u Samoboru, Nakladnik Meridijani, Samobor, 2023.

Domoljublje

Bonum est diffusioum sui - Ono što je dobro želi se raspršiti

Kad bi se udružilo ljude u neku svrhovitu akciju o održivom razvoju, odmah bi se čuli prigovori o svekolikim nepodopštinama u državi. Zamijenimo pojam države pojmovima domovina ili zavičaj i pitajmo se jesmo li domoljubni. Da bismo pozitivno odgovorili na ovo pitanje, pokušajmo se usporediti sa životom naših djedova i vidjeti što su oni govorili o svijetu, ljudima i životu. Domoljublje je zaglavni kamen koji se u porodici ne mijenja kao što se danas mijenjaju kravate.

Pogledajmo u epohalno djelo Milana Langa[i] u kojem on ističe društveno-socijalnu komponentu života u Samoboru prije sto godina. On je vjerno kroz originalni sanoborski kajkavski govor zabilježio tadašnje društveno ponašanje. Ispod natuknica navodim linkove nekih mojih raniji postova koji djelomično prikazuju današnje prilike.

                                                Milan Lang snimljen pred kraj života ( Samoborski muzej)

 

1.         Domovina

Samoborci znadu, da su se naši djedovi borili za domovinu svoju, pak da se i sada – ustreba li – mora svaki za nju boriti do posljednje kaplje krvi. Ne pojme i prigovaraju, kako može tko drugi u njihovoj zemlji s njima gospodariti. Samoborac je iskreno odan prejasnoj dinastiji. U mnogim se kućama slika našega sijedoga kralja nalazi na počasnome mjestu. Naročito se ljudi ugodno sjećaju nadvojvode Leopoda Salvatora, koji je sa svojom obitelji češće boravio u Samoboru, kad je prije više godina ljetovao u susjednim Mokricama. Vladaru je dana sva vlast od naroda. Saka obitel ima svojega glavara.

Onda je trebalo delat ceste od jednega sela do drugega, tak se spojilo jedno selo z drugim i tak je onda nastala država. Pokle se je takvih malih državih više skupa složilo, a te su pak zebrale još većega gospodara, koji sudi sim onim državam. Vidi link o Vukovaru

2.O braku

Uvijek je čovjeku ljepše, imade li uza se ženski stvor. Ako se ne oženi, onda je „kak pušćenik“, nima ga gdo oprati, rediti, jesti mu skuhati, nima se s kim pospominat, a kad zbetêža, nima ga gdo podvorït. Naši ljudi tvrdo vjeruju, da je žena čovjeku suđena. Bolje se ženiti zamlada, samo ako je čovjek u svom zvanju toliko usavršen, da je sposoban svojim radom da uzdržava nesamo sebe, već i ženu i djecu. Dok je čovjek mlađi, jači je i zdraviji, bolje može prionuti uz posao i više zaslužiti. Ako ima djevojka ili udovica koju stotinu forinti ili drugi imutak, sve se jagmi za njom. Link o vjenčanju.

3. O vjeri

Osim svoje vjere katoličke poznaje naš svijet još ove vjere: vlašku (grkoistočnu, grkokatoličku), židovsku, tursku i luteransku vjeru. Svatko u svojoj vjeri može da se spasi, samo ako sve obdržava i živi onako, kako mu vjera njegova zapovijeda. Naroda se neugodno doima, kad jedni rade, a drugi svetkuju na pr. katolici i pravoslavni. Kod nas je u Samoboru malo inovjeraca, tek po koji činovnik i trgovac, zato i nema nikakova trvenja ili mržnje vjerske. Kad je jeden Bog, ki nas je stvoril i ki je nad semi nami, da zakaj ne bi i si jednaku veru imali i si jedne dane svetkuvali? Naši ljudi štuju i inovjerce, ako su inače vrijedni i pošteni ljudi i ako se slažu s njima. Link o Sv Josipu.

4. Gospoda

Narod je uvjeren, da su potrebna i gospoda, da upravljaju i zapovijedaju ; “samo – veli – kaj je tega već preveć: već saki pisar ima pod sôbum pisara, pak kak ondȁ ne bi bilo zlo, kad moramu tulike plaćat, a nȋ ih tuliko treba“. Samo to se narodu krivo vidi, kaj nekoja gospoda imaju preveliku plaću. Kad je – veli – meni dost triput na dan jest, dost je i gosponu; kad ja morem živit vu jednoj maloj hiži, kak ne bi mogel i on. Ja morem shajat na leto s četirimi, petimi stotinami forinti, a nekoja gospoda imaju tuliko na mesec.

5.Sirotinja

Sirotinje je na svijetu uvijek bilo i bit će je, a što dalje, to više. Da je do toga došlo, krivo je: neznanje, i nedovoljna vještina u poslu, kojim se pojedinci bave, te se radi toga nijesu mogli dosta pribaviti rada i zaslužbe; bolest; lakoumna pravda, koja je već mnogima pozobala vas imutek: nekima je krivica i zloba ljudska ugrabila, što ih je išlo po Bogu i pravdi; kod nekih lijenost ili nemar za gospodarstvo; neke je uništilo kartanje, pijančevanje ili inaki razuzdan život; nekoga je obdaril Bog velikim brojem djece. Zato se i govori „da od dela još ni nigdo bil bogat“.

6. Porez

Štibra se plaća zato, da država ima otkuda plaćati činovnike i službenike, graditi ceste, regulirati potoke i rijeke i namirivati sve drugo, što je potrebno.

7. Lopovi

Kad jemput negdo nekoga vubije iz osvete, treba bi i nega takaj obesit. Isto tak i tat, koji dojde dva, tri put v vrešt zbog krađe, tega već ne pustit van. On nek dela vu kaznioni do smrti. Sada već znaju ovakvi pokvareni ludi, da ih sud miluje, a fiškali braniju, pak si misliju, da je bole ovak z lahkega živet (krasti), nek teško delat. A v reštu je tolvaju lepo: ima lepi stan i koštu, bolše neg doma, gdi ima brigu, otkud bu zmogel za se i za obitel.

8.Policija

Prez žandarov i pandurov se takaj ne bi moglo vladat, jer vnogi put ne vredi nikakova zapoved nit od najvećega poglavara, ako ni straha. Nit mačka pri hiži ne vala prez straha. Narod odobrava pandure i žandare, al ne odobrava i financov. Nekče mora zapovedat. Samo ih nesme preveć bit, jer nima gdo delat.

9. Zakon

Danas je na svijetu malo dobra. S kim razgovaraš, svaki se tuži na kakovo zlo, koje ga bije. Prez zakona takajše ne more bit, al moraju bit pravični. Tak na pr. ni prav, kad je nekče nekemu dužen, da on onda prenese na svoju ženu ili dete svoj imetek. Krivični je zakon i to, da ne smeju ludi peći rakije ze svojih sliv, drožđi i tropa, nek to se mora kakgod potepsti, a država to slobodno dela. Al ne kuha rakiju kak mi, neg piće, koje je baš pravi gift proti naši rakiji.

Veliju pri nas, da je odonda zlo, otkak su fiškali: oni okreneju, da je ono, kaj je krivo, pravo, a potem pravičan kvaruje. Još i danas pravični ludi jako žalujedu za onem vremenom, kad su još batine ladale; kad su onemu, ki je kaj vkral, odsmicali 5 na 20, tega mu već ni nigdo odnel.Link o Psalmu 15

10. Žviždači-prijavitelji nepravilnosti

Pravičan je onaj čovjek, koji ne zatvara oči i usta, kad vidi, da se čini što krivično, već podiže glas svoj protiv toga, svejedno da li krivično rade njegovi znanci i prijatelji, za koje prije nije mislio, da su takovi. Dobar čovjek ne iščekuje za to svoje djelo plaće, već mu je pri tom na umu. „Bog plati na nebeskih vrati.“Vidi NN 46. 2022

 

---

[i] Milan Lang, Samobor narodni život i običaji. Nakladnik: Grad Samobor, Urednica: Petra Somek, Izdavač: Meridijani, 2009., str. 1016. do 1022.

Koruzni kruh

 Idealiste i ljude čista srca premara u prvom redu pitanje kruha- Ujević, Tin (Augustin), hrvatski književnik (  1891 – 1955 )

1.Uvod

Na TV ekranima vrti se reklama „Da se mene pita svi bi vozili KIA automobile“.

Ali, da se mene pita nitko ne bi vozio bilo koju marku automobila, nego bi pješačio, vozio bicikl ili bi koristio javni prijevoz.

Djeluje heretički ovaj odgovor, ali prave akcije protiv klimatskih promjena moraju početi od pojedinačnih aktivnosti. Posadi drvo i ne bacaj hranu. Ili ispeci kruh od kukuruza, a ne od pšenice! Ovo je mjesec kruha i na placu tj. Trgu kralja Tomislava u Samoboru vrijedne ruke žena iz Udruge „Etno fletno“ prezentirale su i ponudile građanima „domaći“ kukuruzni kruh (koruzni=kajkavski dijalekt) ispečen prema starim recepturama. Mjesec listopad je mjesec zahvalnosti Bogu za kruh naš svagdanji. Slavi se taj dan na različite načine, kako u  školama tako i u različitim udrugama.

 

Učesnice predstavljanja: Anica Obranić, Anica Horvat, Marija Lindić, Marija Rešetar

2.Malo teorije

Zašto kukuruzni kruh spada u akciju protiv klimatski promjena? Prinos kukuruza za vrijeme mojih predaka bio je 0,15 kg/m², dok je danas urod 0,9 kg/m² (9 t/ha) . Dakle, današnji je urod 6 puta veći od ondašnjeg i to zahvaljujući nafti koja se „umiješala“ u poljoprivredu. Prinos pšenice od 0,55 kg/m² je isto veći danas u odnosu na ranije doba, a cijena pšenice je više od kukuruza. 

Zašto su u našim krajevima djedovi sijali više kukuruz nego pšenicu? Kukuruz je zahvalna biljka, jer su se uz nju sijale buče i grah tako da je površina zemlje bila maksimalno iskorištena. Dalje, koruznica je bila izdašna hrana za blago. To su neki principi bio ekonomije ili bio gospodarstva. Europa teži k tome! Bio ekonomija je dio Europskog zelenog plana koji preuzima ambiciju dugoročnog plana Europske unije kojim će Europa postati prvi ugljično neutralni kontinent do 2050. godine

https://www.eizg.hr/userdocsimages/publikacije/serijske-publikacije/sektorske-analize/sa_bioekonomija_2021.pdf

U doba početka industrijalizacije živjeli su ekonomisti i filozofi Adams Smith, Karl Marx i Thomas Robert Malthus. Dok je prvi vjerovao i podučavao kako se gospodarstvo samo od sebe uravnotežuje pomoću ponude i potražnje roba (kruh), dotle je Marx tvrdio kako će se revolucijom kapitalistima uzeti kapital (kruh!) i dati radnicima. No Malthus je napisao kako se pučanstvo brže povećava nego proizvodnja hrane tj. kruha. Grubo zvuči, tadašnji ekonomisti vidjeli su Zemlju bezgranično velikom!?

Silne ekonomske teorije, aksiomi i metode utvrdili su ekonomisti, pa je danas najpoznatija metoda bruto društveni proizvod – BDP.  BDP je zapravo zbir svih učinaka  građana neke države u jednoj godini. U današnjim uvjetima života, uz epidemiju COVIDA, klimatske promjene, ratove koji stvaraju migrante, taj BDP nije dostatan kao alat gospodarenja. Valja pogledati i HDI indeks. Naši djedovi koji nisu znali što je strategija ili  BDP, imali su uzrečice : valja trošiti koliko nam je Bog dao, ili  krpež i trpež drži  ovaj svijet. Takve uzrečice anuliraju postojanje  ekonomskog rasta i želja porasta životnog standarda kakvog smo do sada imali. https://ekovalen.blogspot.com/2013/04/strategijom-protiv-ekonomskog-rasta.html

Pojavljuju se novi teoretičari bio ekonomije ili gospodarstva koji odbacuju BDP kao

jedini alat za gospodarenje i daju neka nova načela. Nabrojimo ih: 1. revalorizirajte,

2. konceptualizirajte,3. restrukturirajte, 4. premjestite, 5. redistribuirajte, 6. smanjite

7. ponovno upotrijebite, 8. reciklirajte   sve od sirovina, proizvodnje do gotovog proizvoda.

Približimo ova načela hrvatskom jeziku: ponovo utvrđivanje vrijednosti, nova predodžba, izmjena ustrojstva, premještanje, nova raspodjela, smanjite potrošnju,  ponovna upotreba, preraditi otpadnu tvar.

To je inovativno gospodarstvo s niskom razinom emisija stakleničkih plinova, stvaranja otpada – smeća koje je rizik  za požar i trovanja  ljudi, životinja tla i vode.

Poznat je Georgescu-Roegen, jedan od tih novih teoretičara bio ekonomije ili ponovnog odrastanja (Degrowth) koji je postavio paradoks prema kojem se sadašnji tehnički progres povećava do razine kada će se svi izvori života ili sirovine pretvoriti u smeće. Zašto? Proizvode se frivolne (beskorisne) stvari i pretežno sve aktivnosti u tzv. razvijenom društvu podešene su za užitak i dokolicu. Dokaz? Pogledajmo samo sadržaje na TV-u  reklame i korištenja Interneta. On tvrdi kako je jedan od najglupljih proizvoda auto za golf igrališta, koji služi kako bi prevozio igrače koji su došli hodati kako bi skidali kilograme svoje biomase (sala).

Ali taj „glupi“ auto troši benzin! U Zagrebu je u kolovozu i rujnu 2023. g. održana 9th International Degrowth konferencija https://odrast.hr/.

 

3.Globalna temperatura Zemlje

Zašto se moramo usredotočiti na energetsku učinkovitost, ali i na očuvanje energije, drugim riječima, na korištenje manje energije i manje onečišćenje okoliša.

Svaka ljudska aktivnost snimljena je i preračunata na emisiju stakleničkih plinova, primjerice ugljičnog dioksida koji je i „lijek“ i „otrov“ za majku Zemlju, ovisno o koncentraciji u atmosferi. Snimljena je emisija prema potrošnji koja se prati prema UN klasifikaciji(UN COICOP) privatne potrošnje i potrošnje javnog sektora, pa se dobije ovakva slika za London: Vidi link  https://ekovalen.blogspot.com/2022/04/smjernice-o-staklenickim-plinovima.html.

 Ljudska bića ne doživljavaju globalne prosječne temperature. Doživljavamo vruće dane, hladne dane, kišne dane, ako se živi u kontinentalnoj klimi.

Kada sam se ja rodio, a bilo je to 1941. godine, globalna temperatura na Zemlji bila je 15,7 ^°C, sada je 17 ^°C, dok je temperatura mora 31. srpnja ove godine bila 21,0 ^°C. ​ Izvještaj međuvladinog panela o promjeni klime IPCC (Global Warming of 1.5°C report) govori kako je globalno zatopljenje od početka industrijskog doba bilo već 1971. veće za +0,16 ^°C, ove je godine veće za +1,23 ^°C, dok će 2034. biti veće za +1,5 ^°C. Ta je temperatura na neki način granica koja se ne smije prijeći.

 4.Predviđanja, planovi i želje 

Ovo posebno izvješće IPCC-a dijeli različite puteve stabilizacije globalnog zagrijavanja na 1,5 °C:  primjerice ne težiti fosilnim gorivima: smanjite njihovu upotrebu za 50 % u manje od 15 godina i gotovo ih potpuno eliminirajte u 30 godina.

Obnovljiva energija: 1–7 milijuna km² zemlje pretvorene u uzgoj bioenergetskih usjeva. Šume su lijek, jer 10 milijuna km² šuma koje valja dodati do 2050. (1,2 puta veličina Brazila) služe za veliko uklanjanje ugljika iz atmosfere. Šume trenutačno apsorbiraju oko 25 % našeg CO₂. Pošumljavanje i poboljšanje upravljanja šumama mogli bi ukloniti do 18 % dodatnih smanjenja potrebnih do 2030. godine. „Svjetske šume sadrže više ugljika od eksploatirajućih nalazišta nafte, plina i ugljena. Buduća klima našeg planeta neraskidivo je povezana s budućnošću njegovanih šuma“, napisali su znanstvenici.

Stalno se moraju ispitivati, balansirati mjere korištenja energije. Rad na daljinu je za vrijeme pandemije Covida izgledao kao lijek. Tvrtka  "Amazon" koja je „potjerala“ svoje djelatnike kućama da rade, sada ih zove natrag, jer su veliki gradovi opustjeli i stvaraju troškovno velik problem u gospodarenju infrastrukturom. Može se izraditi izbornik za odabir aktivnosti kod klimatskih promjena, time da se  mora se djelovati na više frontova istovremeno.

5.Sjećanje na bakin kruh

U našem domu baka je pekla svaki petak kruh u velikoj krušnoj peći. Peklo se jedanput tjedno. Kada sam bio mali meni je ispekla mali kruščić kojeg sam odmah pojeo onako mlakog čiji okus   još i danas pamtim.

Jela od bundeve

1. Uvod

U postu od kolovoza pokušao sam oslikati probleme uzgoja hrane uz mnoge štetnike i parazite

te klimatske promjene kao što su mraz, prekomjerna kiša ili suša, tuča, orkanski vjetrovi. Skoro sve to zadesilo nas je ove godine. Dok ovo pišem vrijeme je berbe grožđa. Moje obiteljsko „povjerenstvo“ zaključilo je da se berba grožđa ne isplati, jer će se nakon tuče svaka jagodica morati odvojiti od grozda, a i nakon što su ptice pojele mnoge preostale jagodice. „Pobjednik“ nakon svih tih nedaća u našem je vrtu buča ili bundeva naziva hokaido. Zašto pobjednik? Procijenio sam to prema sljedećim elementima: dobro je sazrela, lako je održiva u čuvanju u podrumu, ima čvrstu narančastu koru koju ne treba oguliti kad se kuha za juhu. Tvrda joj je kora najveća brana protiv štetnika i kvarenja. Sjeme klije 6 – 8 dana, a njegova trajnost glede klijavosti je 5 do 8 godina. Već prema sjemenu, gnojidbi i njezi, prirod ili urod može biti 3 – 4 kg po četvornom metru.

Veličanstveni kolorit u vrtu Reze i Bare Vinković iz sela Živika kraj Slavonskog broda

2.Klasifikacija i nazivi 

U narodu ima više desetaka naziva za bundevu, primjerice: obična buča – hrana za svinje, misirača, pečenica, šećerka, ukrasne bučice. Botaničari (Flora Croatica Database) koriste latinske nazive u kojima su bundeve svrstavane u porodicu s mnogo vrsta i varijeteta. Tako su buče, dinje i lubenice smještene  porodicu Cucurbitaceae gdje su vrste Cucurbita pepo L. kao obična bundeva, Cucurbita moschata kaomuškatna buča, a Cucurbita maxima naziva se hokaido buča. Bundeve (lat. Cucurbita) rod su iz porodice Cucurbitaceae. Buče su jednogodišnje biljke, a izvorno dolaze iz Amerike. Danas se uzgajaju kultivirane vrste u toplim područjima svijeta. Plodovi i sjemena nekih vrsta su jestivi. Koriste se za hranu ljudi i stoke. Karakteristični je proizvod bučino ulje. No, botaničari vode diskusiju je li bundeva voće ili povrće, budući da su zbog sastava, oprašivanja i sjemena vrlo slične.

Naša hokaido buča

3. Nutritivne vrijednosti

Dok smo s podsmjehom govorili o bundevi kao hrani za svinje, pogledajmo kakve nutritivne vrijednosti su sadržane u njoj. Bundeva po hranidbenoj vrijednosti i dijetetskoj važnosti vodeća je među povrćem. Prema bazi podatka USDA za običnu bundevu (Pumpkin, raw) navedeno je oko 90 sastojaka ili komponenata, uključujući vitamine i mikroelemente. Istaknimo najvažnije sastojke u 100 g bundeve: voda 91,6 g, energija ili energetska vrijednost 109,2 kJ (26 kcal), masti 0,1 g, proteini 1 g, kolesterol 0 mg, natrij 1 mg, ugljikohidrati 7 g, kalij 430 mg, biljna vlakanca 0,55 g, šećer 2 g, vitamin C 9 mg, kalcij 21 mg, željezo 0,8 mg, vitamin B6 0,061 mg, vitamin K1 1 μg, magnezij 12 mg, selen 0,3 μg i cink 0,32 mg.

4. Jela

Na internetu postoji mnoštvo specijaliteta s bučama – od tekućih, slatkih, kiselih, slanih i hrskavih. Kuhane bundeve upotrjebljavaju se s maslacem kao samostalno jelo ili prilog te za pripremu umaka i hladnih salata. Bundeva može biti sastavni dio variva samostalno ili s drugim povrćem, kao i dio nadjeva za palačinke, savijače i pite, najčešće u kombinaciji sa svježim sirom.

Otkrivamo neke od najmaštovitijih jela koja su fotografijom i opisom lijepo prikazana na web stranici Podravke https://www.podravka.hr/clanak/2026195/svemoguca-bundeva-recepti-kakve-jos-niste-probali/.

Evo samo nekoliko kulinarski prijedloga: Punjeni krekeri od bundeva, Sladoled od bundeva, Lazanje od bundeva, Fritule od bundeva, Punjene pohane šnicle s bundevom muškatna tikva.

Znamo da je zdravo jesti na žlicu. Pritom je varivo od bundeve i krumpira neizbježno i trebalo bi se često naći na našem jelovniku ­– jeftino, nutritivno bogato i prefino. No, istražite i odaberite neke od recepata s bundevom na internetu!