Follow by Email

srijeda, 2. siječnja 2019.

Svjedočanstvo o održivosti


1.Uz financijsku pomoć društva  inženjera i tehničara DITS  Samobor izdao sam  knjigu Svjedočanstvo o održivosti  u nakladi  od 300 komada. Knjiga sadrži osamnaest tekstova s mog bloga Ekovalen što mi nije  bilo lako odabrati jer postove pišem već osam godina. Nakana mi je bila  zaokupiti  pažnju šire  čitalačke  publike o ekološkim i gospodarstvenim problemima.  Zbog toga  su opisani  problemi društva, okoliša i gospodarstva od  hrane, energije, vode, proizvodnje,  potrošnje, prometa do otpada . U knjizi se spominju  i aktualne klimatske promjene koje su baš danas u centru pažnje. Dok  ovo pišem u poljskom gradu Katovicama upravo se održava veliki skup znanstvenika koji se bave problemima promjene klime


2.Predgovor knjizi napisala je dr. sci. Jasenka  Biščan dipl. ing. kemije  koja je istaknula - Kao što je vidljivo iz ove knjige Joža koristi tehničke dobrobiti našeg doba. Osnovao je svoj blog ekovalen.blogspot.com i nastoji podijeliti svoja razmišljanja sa svima koji gaje interes za pitanja racionalnog razvoja gospodarstva usklađenog s potrebama prirode koja nas okružuje.  Razmišlja o tome kako ostvariti željeni napredak kojemu, po svojoj naravi, ljudski rod stremi a da pritom nemamo onaj destruktivni pristup – mi ćemo sebi osigurati ono što nam znanstvena i tehničko-tehnološka dostignuća omogućuju, a generacije koje dolaze bavit će se posljedicama. Ono o čemu govori Joža jest održivi razvoj, dakle, razvoj – DA – pa zaboga, inženjeri smo, no razvoj po svaku cijenu, bez bistre svijesti o tome što su momentalne, ali i s vremenom očekivane posljedice ipak – NE.
Dalje  dr. Jasenka Bišćan navodi - Zašto Joža svjedoči o održivosti i pritom spominje svoje pretke, djedove, bake i roditelje prije svega? Zbog toga što on po svojim godinama još gaji sjećanja na vremena kada se osmišljenim postupcima u kućanstvu, na njivama,  u dvorištima, nekako prirodno održavala ta neophodna ravnoteža s više međusobno uvjetovanih procesa. Održivost, o kojoj je ovdje riječ, autor gleda u velikoj mjeri kroz proizvodnju hrane gdje su: racionalno korištenje energije, alati i tehnologija proizvodnje hrane i utjecaj na okoliš u čvrstoj međusobnoj vezi. Okopavanje kukuruza motikom kao što se radilo u tradicionalnoj agrarnoj proizvodnji, o čemu Joža svjedoči s velikim žarom i s druge strane pojava robotike u proizvodnji hrane, samo na prvi pogled nemaju poveznicu. Autorova je teza da održiva poljoprivredna proizvodnja traži ljudske radne ruke. Joža kaže:  - Nije to krik za povratak na staro no svakako je smjernica za povećanje broja poljodjelaca po hektaru neobrađene zemlje

3.Prezentacija knjige  bila je u Pop up kinu u Samboru 28. XI. 2018,  pred sedamdesetak posjetitelja, a prezenter je bio dr. sc. Zvonimir Jakobović.  Njega se dojmio podatak kako kod naših djedova nije bilo smeća o čemu autor svjedoči. Svi smo svjesni kako danas ne znamo  što učiniti sa 600 kg smeća koliko prosječno proizvodi  godišnje suvremeni čovjek u današnjim gradovima. Problem otpada ne može se riješiti samo deklaracijama nego strpljivim radom od izobrazbe do djelovanja svih članova društva. Doktor Jakobović  smatra kako knjigu treba dati u školske biblioteke jer ne smijemo djecu zbog uzrasta  podcjenjivati glede shvaćanja današnjih problema. Djecu valja  što ranije upoznati s problemima svih  članova društva.
Predsjednik društva DITS, Stjepan Črnjak dipl. ing. građ. istaknuo je:  - Vjerujem da će ova knjiga naići na interes  čitatelja koji traže informacije iz  područja  okoliša i kako ga zaštiti od onečišćenja.

 4.Autor navodi i savjete kako  postići održivost koja danas postaje vrlo aktualna. Primjerice, bolje  uštedjeti litru bezina nego je proizvesti, što se najlakše postiže  toplinskom zaštitom  zgrade. Učinkovito korištenje energije u zgradstvu bilo je dio mojeg posla u  tvrtki Samoborka.  
U knjizi je i pojmovnik koji čitatelju  olakšava praćenje  teksta s tehničko-ekonomskom problematikom. Knjiga je tiskana na recikliranom papiru i sadrži velik broj poveznica preko QR koda na mnoge druge slične tekstove koje je autor  ranije objavljivao. Reciklirani papir je skuplji negoli obični tiskarski, ali valja navesti kako nije porušeno nijedno novo drvo za tiskanje ove knjige.
 
5.Moje svjedočenje je i vizualno obrađeno dokumentarnim filmom od 14 minuta. Poštovani kolega Antun Bišćan dipl. ing. kemije  koji ima svoj ATB studio za snimanje filmova snimio je kadrove iz prostora mojeg rodnog sela Klokočevac gdje svjedočim kako sam kao pastir pio vodu iz potoka Bistrac prije 70 godina dok je danas taj potok onečišćen.

Sadržaj  knjige je:  1.Uvod, 2, Moji preci, 3. Vrtlarenje moje majke, 4. Suša i motika, 5. Mjerenje je početak gospodarenja  prema održivosti, 6. Kesten i grob, 7. Održiva proizvodnja, 8. Češnjak i globalizam, 9. Ekološka pismenost, 10. Biciklom  do održivosti, 11. Ekoeksergije, 12. Toplinska  zaštita zgrada, 13. Učinkovito  trošenje energije, 14. Održivost kao  kreativna ideja, 15. Pravila održivosti, 16. Sunčani sat i naše vrijeme, 17. Gaja i smeće, 18. Šalica kave i LCA analiza, 19.Trump i onečišćenje okoliša, 20. Pojmovnik o održivosti i inovaciji.

6.Za  one koji nemaju vremena  čitati nego samo onako prelistati i  pregledati što bi ih moglo najviše zanimati napominjem  kako je na koricama prikazana kronologija održivosti gdje se navode najvažniji datumi rađanja i rasta njenog koncepta. U knjizi su navedene neke povijesne fotografija i tablice koje bolje ilustriraju tekst. Budući da je to ipak svjedočenje  kroz duže razdoblje moje obitelji objavio sam i drage fotografije bake, djeda i roditelja.  U QR kodu  može se vidjeti i rodoslovlje moje obitelji koje je bitno za one kojih ih poznaju. Kako je ovaj post pisan uoći Božića sječam se kako smo kao djeca išli od kuće do kuće  čestitati Božić, što je isto meni drago svjedočenje;"Falem Isus i Maria ! Na to mlado leto da bi bilo zdravo i veselo tusto i debelo, da bi imali pune štale blaga, pune hambare žitka, pune pevnice vina. Da bi imali ždrebičev, telićev, praščćev, purićev, račićev, guščićev, piščencov i da bi nam kvočka trdo sedela", a Mira Božjega i blagoslova najviše.

7.Na kraju, moram se zahvaliti svim posjetiteljima, naročito mojim suradnicima iz "Samoborke", koji su došli na predstavljene  knjige, a posebnu zahvalnost upućujem dragim prijateljima koji su donijeli i pića i ića kako bismo se mogli družiti i poslije prezentacije. Jasno, zahvalnost i onima koji su sudjelovali u izradi knjige - tu sam posebnu zahvalu objavio na kraju  knjige.



petak, 30. studenoga 2018.

Svjetski dana zahoda – World Toilet Day



1. Predavavnje.
Slušao sam predavanje održano u povodu Svjetskog dana zahoda u ponedjeljak, 19. studenog 2018., u POP UP kinu na Autobusnom kolodvoru u Samoboru.
Tradicionalni zahod na  seoskim dvorištima

Predavanje je organiziralo trgovačko društvo Odvodnja Samobor d. o. o. kako bi građane osvijestili o važnosti izgradnje održivog sustava odvodnje, koji je u skladu s našim ekosustavom.
„Odvodnja Samobor jedina je tvrtka u Hrvatskoj, možemo reći i u regiji, koja na pravi način, edukacijom, obilježava Svjetski dan zahoda, čime definitivno postaje generator ekologije samoborskog kraja“, zaključio je predavač Krešimir Veble, projektant uređaja za pročišćavanje vode u Karlovcu.
2.Fekalije i smrnost djece.
Proljev uzrokovan kontaminacijom pitke vode ljudskim fekalijama jedan je od najvećih uzročnika smrtnosti djece u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zbog proljeva uzrokovanog zagađenom vodom i lošim higijenskim uvjetima svake dvije minute umire jedno dijete mlađe od pet godina, što bi se moglo spriječiti čistom vodom, korištenjem zahoda i pranjem ruku sapunom nakon obavljanja nužde. Na predavanju smo doznali da jedna trećina škola u svijetu nema zahoda, da 900 milijuna djece nema gdje oprati ruke, da mnoge žene i djevojke ostaju kod kuće u vrijeme menstruacije, jer na radnim mjestima i u školama nema zahoda…
Gledano kroz povijest, veliki su gradovi zbog fekalija i otpadnih voda bili puni smrada, vonja i boleština. Među prvim graditeljima podzemnih kanalizacija bio je Feak iz Sirakuze. Kanalizacija se nazivala Feak, odakle i naziv fekalije. Grad Jeruzalem u doba kralja Davida imao je kanalizaciju.
Gradnja vodovoda i kanalizacije u nas nije najbolje riješena. Kanalizacijske priključke ima 50 % domaćinstava koja imaju vodovod. Mnogi imaju nepravilno izgrađene septičke jame. Na sreću, smrtnost djece od zagađenih pitkih voda kod nas je iskorijenjena.
3. Podaci o potrošnji vode i otpadne vode.

Grubi podaci dnevne potrošnje vode po stanovniku u ovoj industrijskoj civilizaciji su: uporaba WC-a 45 L, kupanje 40 L, pranje rublja 15 L, čišćenje 15 L, piće i kuhanje 5 L, pranje suđa 10 L, umivanje 10 L. Ove podatke treba upamtiti i postupno smanjivati, jer za buduće generacije neće biti dovoljno pitke vode.
Za razumijevanje računa za pitku vodu, koja za moje domaćinstvo sada iznosi 13 kn/m3, važan je podatak da investicija za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda stoji više od 250 $/ m3. Na  predavanju je predočena informacija;Samoborska kanalizacije bi se trebala spojiti s uređajem za pročišćavanje u Zaprešiću.
Autorica knjige o otpadnim vodama, prof. dr. sc. Božena Tušer[i], navodi da je od nacionalnog dohotka potrebno izdvojiti 2000 $/stanovniku godišnje kako bi se osiguralo osnovno pročišćavanje otpadnih voda.
Krešimir Veble je izjavio kako je trošak uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Karlovcu 5 kn/m3. Od toga je spremanje otpadnog mulja iz postrojenja oko 50 % troška. Otpadni mulj može biti gorivo  u cementarama. 
Dobro je vidjeti kako su se kretali troškovi kod uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Pazinu 2011. godine
Gradnja, a poslije i održavanje kanalizacije, zahtjevan je posao. Zato dobro razmislite prije no što pustite vodu...S ciljem očuvanja odvodnje, okoliša i zdravlja u odvode ne biste smjeli bacati:
Suvremeno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda


kuhinjsko ulje, masti, ostatke hrane, talog od kave, ljuske od jajeta, kosti, mlijeko i mliječne proizvode, perje, dlake, mokre maramice, papirnate ručnike, higijenske uloške, krpe, zavoje i gaze, pelene, štapiće za uši, kondome, naljepnice, lijekove, strugotine metala, plastike i drveta, plastične vrećice, građevni materijal, pepeo, alama, kemikalije i boje, zapaljive i eksplozivne tvari i tekućine.
Mnogi su to znali, ali neki i nisu, no kada se kanalizacijske cijevi u gradu,  kući ili stanu začepe, onda dolazi do velikih nezgodacija i troškova.
O WC-u i kanalizaciji moglo bi se puno pričati, ali meni se sviđa ova usporedba. Kao što se čovjek mora svaki dan „očistiti“, tako se i proizvodne tvrtke moraju očistiti od svojih proizvoda. Nešto proizvoda tvrtke spreme u svoja skladišta, dok ostale proizvode utovare u kamione i odvezu na police robnih kuća širom svijeta. Zato robne kuće u Samoboru rastu kao gljive poslije kiše! Ostaje  nam smeće  koje  može biti uzrokom začepljenja  WC-a i kanalizacije.

Veliki  gradovi su velika trošila u odnosu na okoliš u kojem svaki stanovnik godišnje direktno ili indirektno troši 208 t vode, 660 kg hrane,  1,660 t otpadnih voda i  660 kg  čvrstog otpada  i   220 kg  onečišćivača  atmosfere. 
Ovi podaci su izvaađeni iz  poznatog priručnika; Environmenatal Science, John Wiley , 2010 g.  Sve to treba „netko“ platiti kao javni trošak. Prema tome, definirati pojam okoliš-a, može se uz mnoge postojeće definicije i ovako: „ Čuvanje okoliša mora biti najvažnija  kočnica globalizmu, konzumerizmu i prevelikoj potrošnji.





[i] Božena  Tušar , Ispuštanje i  pročišćavanje otpadnih voda, Croatiaknjiga,  Zagreb,  2004., str. 153

ponedjeljak, 29. listopada 2018.

Energija i šume


1.Čime i kako se grijemo 

Jesen je, razmišlja se kakva će biti zima i čime ćemo grijati naše stanove i kuće. Cijene grijanja stalno skaču. Nadamo se da će zima biti topla, kao što je zasad i jesen topla, a tako najavljuju i meteorolozi. Usput, vidim složena drva kao cjepanice u mnogim dvorištima jednog naselja, gdje većina kuća ima ugrađen priključak na plin. Mislim si, ljudi ne vjeruju niti meteorolozima niti državnim dužnosnicima koji nas uvjeravaju da je ekonomska situacija stabilna, pa nabavljaju i rezervna drva. No, postoje li tome još neki razlozi, recimo cijene energenata koje nisu razmjerne toplinskim vrijednostima? Ili, drugačije rečeno, koliko možemo crpsti naše šume?

Proizvodnja energije 2016  u RH.

U jednomizvještaju za 2013. godinu piše da godišnji trošak energije za grijanje drvima za obiteljsku kuću od 150 m2 u Splitu iznosi 3800 kn, dok za kuću u Zagrebu iznosi oko 5100 kn. Moj prijatelj u Splitu grije se klima-uređajem, što je zapravo elektrootporno grijanje, i da stanuje u obiteljskoj kući potrošio bi 14 000 kn, dok bi u Zagrebu takvo grijanje stajalo 25 000 kn. Troškovi energenata ili goriva za sva ostala grijanja leže između ove dvije vrste grijanja – na drva ili električnom strujom.

Provjeravam koliko je sadašnja cijena energije različitih energenata ili goriva izražena kroz jedinicu kilovatsat kWh. Predočimo si najprije koliko je velika mjerna jedinica energije od 1 kWh. To je ona količina energije ili topline koja je dovoljna za grijanje 10 litara vode od 14 °C do vrenja bez gubitaka energije.

2. Cijena topline

Prirodni plin. Prosječna prodajna cijena prirodnog plina u 2016. godini iznosila je 0,3509 kn/kWh (3,25 kn/mn3) za kućanstva, 0,3801 kn/kWh (3,52 kn/mn3) za uslužni sektor i 0,3153 kn/kWh (2,92 kn/mn3) za industriju. Ova mjerna jedinica sa znakom mn3 naziva se normni kubični metar koji ne označava neki neodređeni obujam već jednu sasvim određenu masu plina.
Ogrjevno drvo. Donja ogrjevna moć cjepanica sušenih na zraku (15% vlage) je 14,65 kJ/kg ili 4,10 kWh/kg.
Cijena ogrjevnog drva slobodno se formira na tržištu i jako varira ovisno o sezoni, a najčešći način formiranja cijene je za 1 prm (prostorni metar). Prosječna cijena na tržištu bila je 2013. godine oko 275 kn, dok se ove godine cijena kreće od 380 do 500 kn za prostorni metar. Uz prosječnu masu od oko 500 kg za jedan prostorni metar, ogrjevna moć jednog prostornog metra kreće se od 1800 do 2050 kWh.
Ako je za prostorni metar ogrjevnog drva prosječna cijena 440 kn, onda je cijena topline dobivene od tog drva 0,2146 kn/kWh.
Peleti. S obzirom da ne sadrže puno vlage, njihova donja ogrjevna moć ili toplinska vrijednost je oko 4,73 kWh/kg. Cijena na hrvatskom tržištu varira ovisno o sezoni i isporučitelju, a prosječna vrijednost kreće se oko 1,33 kn/kg. Cijena topline dobivene od peleta tada je 0,281 kn/kWh.
Loživo ulje ima ogrjevnu moć od 11,2 kWh/kg. Cijena je od 5,96 kn/kg i to je  0,469 kn/kWh.

3. Iskoristivost  različitih načina  grijanja

Ispada kako je u drvetu „uskladištena“ najjeftinija primarna energija i zato su ljudi napunili dvorišta ogrjevnim drvom, jer je plin za 0,136 kn po kWh skuplji. No, što je s iskorištenjem sustava za grijanje, ili koliko se dobije pretvorbom primarne energije u toplinu iz radijatora?
Ali ako se uzme u obzir iskoristivost uređaja za grijanje različitim energentima ili gorivima, onda je cijena koju plaćamo za toplinu koju dobivamo iz radijatora u prostorije drugačija.  Tako peći za drva iskorištavaju samo 70 % primarne energije kako bi je pretvorile u toplinu, električni grijači imaju iskorisnost 99 %, a kondenzacijski kotlovi za plin 97 %.
Prema tome, za 1 kWh topline koju dobijemo iz radijatora u prostorije za ogrjevno drvo moramo platiti 0,306, za plin 0,370, za loživo ulje 0,578 i za električnu struju 0,90 kuna. Iz ovih se podataka na drugoj decimali vidi povećanje cijene plina od  svega 0,064 kn po kWh u odnosu na drvo.
Ali drvo ima druge velike važnosti za naš život, primjerice kisik, voda, bioraznolikost…, pa bi možda te ekonomske odnose trebalo zakonski promijeniti putem trošarina, dajući važnost i ovim ekološkim razlozima.Pročitajte  što EU komisija kaže o  šumama i bioraznolikosti

4. Koliko je dopustiva sjeća šuma?

Postavlja se pitanje koliko to jedan stanovnik Hrvatske smije posjeći šume za grijanje i za druge industrijske svrhe. Pogledajmo podatke iz Hrvatskih šuma.
Čitam naweb stranici Hrvatskih šuma da one već stoljećima u svom gospodarenju primjenjuju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, izlazi da su naše šume sve ljepše  u bogatije !
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2 688 687 ha, što je 47 % kopnene površine države. Od toga je 2 106 917 ha u vlasništvu RH, dok je 581 770 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume.
ETAT – sječiva drvna masa označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe. Svake godine donose se godišnji planovi (godišnji etat), a istovremeno se vodi briga o prirastu, koji je posljednjih godina u pravilu veći od etata. To znači da Hrvatske šume prije svega vode računa o održivom gospodarenju, kojim se neće narušiti prirodna ravnoteža.
Godišnji prirast drvne zalihe u RH iznosi 10,5 milijuna m3, od čega je 8 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,1 milijun m3 u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja.  Uzmimo u  daljni račun kako je prirast godišnji = 10 500 000/2 688 687 = 3,9 m3/ha u privatnim u državnim šumama. 

5.Koliko mi zapravo trošimo a koliko proizvodima energije?

Čitam izvještaj Ministarstva zaštite i okoliša  u Godišnjem energetskom  pregledu za 2016. godinu i ističem ove podatke.
Trošimo 400 PJ, a proizvodimo 232 PJ petadžula (PJ = 1015 J) energije. Kad se to preračuna u kWh, onda potrošnja iznosi 112•109 kWh, a proizvodnja 64,96 •109 kWh. Od toga se biomasa, tj. pretežno ogrjevno drvo troši 17,96 •109 kWh ili preračunato, po stanovniku to iznosi 4490 kWh.
Za  37607 stanovnika Samobora izračunao sam podatak kako je prirast drvne mase iz  12 596 ha samoborskih šuma 1,36 m3/stanovniku. Ako se uzme da 1m3 drveta daje od 1,33 do 1,43 prm cjepanica, to iznosi 1,8 do 1,94 prm drvne mase. Pomnoži li se 1,94 s 2050 kWh, koliko iznosi ogrjevna moć suhog drveta, onda se dobije 3986 kWh/st.. Iz tog grubog proračuna zaključuje se kako građani Samobora iz svojih i državnih šuma sijeku više šume nego što je dopušteno po prirodnom zakonu održivog gospodarstva šuma. Naime, građani Samobora u prosjeku, kao i građani Hrvatske, troše 4490 kWh, a ne 3986 kWh. Situacija je  još lošija ako se uzme u obzir da etat mora biti manji od prirasta.
No ohrabruje kako pak na cijelom teritoriju RH preračunati prirast bio mase od šuma iznosi 10,3•106 m3 drva, što iznosi 7695 kWh energije po glavi stanovnika. Iz toga proizlazi da je razlika prirasta i potrošnje dopušteni etat 7695 – 4490 = 3205 kWh, što bi trebao biti etat i za građane Samobora kao građane Hrvatske. Zaključci ova jednostavne računice se kompliciraju kada se uzmu u obzir i eksploatacija drva iz  šuma za izvoz trupaca i primjenu u industriji.
Bilo kako bilo opet ostaje jedini lijek  zaštite  šuma s toplinskom zaštitom u zgradarstvu koje je najveće trošilo enerigije



subota, 29. rujna 2018.

Energija, zračenje i život

1.Nesreće i strahovi


Članovi Društva inženjera i tehničara DITS iz Samobora posjetili su 14. rujna 2018. NEK - Nuklearnu elektranu Krško u Sloveniji. Predstavnici elektrane su nas srdačno dočekali i uz strogu kontrolu kretanja objasnili nam glavne principe i postupke rada elektrane. Svi mi  pamtimo velike nesreće vezane uz nuklearne elektrane poput one 1979. u američkoj Three Mile Island, černobilsku u Ukrajini 1986. godine i u japanskoj Fukushimi 2011.  pa postoji stalna bojazan od sličnih incidenata tako da je bilo vrlo korisno ćuti savjete direktno od stručnjaka iz Nuklearne elektrane Krško. 

Nuklearna energija oslobođena cijepanjem  jezgara atoma u nuklearnom reaktoru (1) pretvara se u toplinu. Ta toplina zagrijava vodu u primarnom  krugu, koja se predaje pomoću parogeneratora sekundarnom krugu (2)Para pokreće turbinu, turbina  generator koji pretvara na kraju sve to u električnu energiju(3)
 
Unutar UN-a postoji komitet  UNSCEAR čija je zadaća praćenje ionizantnog zračenja i objavljivanje  izvještaja o njegovim utjecajima, kao što je bio i izvještaj o velikoj nesreći u Japanu. 
Dana 11. ožujka 2011. u 14.46 po lokalnom vremenu, japansko područje blizu Honshua pogodio je potres jačine 9 stupnjeva i stvorio se snažan tsunami koji je ostavio iza sebe smrti i uništenja. Potres i tsunami  koji je potopio više od 500 četvornih kilometara zemljišta odnio je više od 20.000 života, uništio kuće i naselja, infrastrukture i prirodne resurse. Bila je to najgora civilna nuklearna katastrofa poslije Černobila.  U nuklearki Fukushima Daiichi došlo je do teških oštećenja jezgre na tri od šest nuklearnih reaktora  tako da su u okoliš iscurile ogromne količine radioaktivnog materijala. Japanska je vlada preporučila evakuacija oko 78.000 ljudi u radijusu od 20 km te od oko 62.000 ljudi koji su živjeli 20 do 30 kilometara od elektrane.
Dakako, takvi izvještaji izazivaju strah prema nuklearnim elektranama, ali zračenje je prisutno i oko svake hidroelektrane, termoelektrane na ugljen, plinske, sunčeve, vjetroelektrane... Posebnost nuklearne elektrane je zračenje usko povezano s dobivanjem električne energije. Hotimice ne pišem o proizvodnji jer se energija ne proizvodi nego se različitim pretvorbama nudi ljudima za korištenje. Sve energije i materije su stvorene kada je stvoren i svemir. O pretvorbama energije pisao sam već  ranije. 
Sve u svemu ljudi imaju nepovjerenje prema nuklearnim elektranama zbog zračenja, koje izaziva lančana reakcija (fisija) u nuklearnom gorivu od uranijevog dioksida kojemu je dodan tripostotni radioaktivni uran 235. Uran je 1789. godine otkrio njemački profesor kemije i apotekar Martin Heinrich Klaproth. Mirnodopska primjena uranija za proizvodnju energije počinje već 1950. godine. 

2. Nuklearna energija je ipak prihvatljiva opcija.

Je li nuklearna energija donijela  više dobra ili zla? Budući da su trenutno klimatske promjene dugoročno gledano najveća prijetnja opstanku čovječanstva i života uopće, posljednjih godina ponovno se sve intenzivnije vode rasprave o tome koliko nam je dobra, a koliko zla donijela nuklearna energija te kakvu ulogu može imati u budućnosti…
Pobornici nuklearne energije ističu da su nuklearke izvori s vrlo malim emisijama stakleničkih plinova te da mogu ublažiti ubrzano globalno zatopljenje koje potiču fosilni izvori. Osim toga, one nisu izvori zagađenja zraka, najvećeg ubojice u okolišu. Javno mjenje je  čudno. Austrijanci su 1978 izgradili nuklearnu elektranu AKW Zwentendorf i prije nesreće u Černobilu  na referendumu je 50,47%  birača glasalo protiv stavljanja elektrane u pogon. Njemačka se odlučila na zatvaranje nuklearki, a Velika Britanija na gradnju novih!?Francuzi pretežni dio električne energije dobivaju iz  nuklearnih elektrana.
Hrvatska bi  trebala 2020. imati  potrošnju električne energije po stanovniku 5000 kWh što također postavlja pitanje odakle i kako proizvesti tu energiju.
Pogledajmo bilancu dobivanja topline  kod glavnih elektrana od kojih najviše trošimo električnu struju. Kemijskom reakcijom izgaranjem 1 g metana dobiva se  50 kJ  energije kao topline, dok nuklearnom reakcijom cijepanja 1 g atoma urana 235 dobiva se 8•107 kJ topline! Obiteljska kuća troši toplinu  godišnje koja je uskladišena u nuklearnom gorivu veličine zrna graha!!
U svijetu rade 444 nuklearna reaktora,  a 62 se još  grade. Svjetska potrošnja električne energije 2014. godine bila je od termoelektrana na ugljen 67 % dok od nuklearnog goriva samo 11 %.  Postoji scenarij kako će se 2040. godine dobivati pomoću ugljena samo 16 % dok će nuklearno gorivo porasti na 18 %. Kod usporedbe energetskog potencijala ugljena i  fisije urana valja uzeti u obzir ovaj podatak - količina početne sirovine  u prirodi uranske rudače s 1000 ppm  urana je 1010  tona  što odgovara ekvivalentnoj količini ugljena od 1,76•1011 tona.[i]
Ti podaci govore kako su nuklearke jedno od razumskih rješenja buduće energetske politike svake zemlje.

3.Kako smanjjiti strah od zračenja?

Možemo li smanjiti strah od zračenja? Najprije malo teorije. Bez zračenja ne bi bilo svemira, ona su dio našeg života. Zračenje  je  širi pojam koji opisuje pojave kada su izvori valovi električnih i magnetskih polja i čestice helijeve jezgre protona i elektrona. Kada se govori o zračenju onda se misli na zračenje radioaktivnih tvari, mobilnih telefona, televizijskih i računalnih zaslona. No, na 30 stranica vrlo informativne i  korisne brošure: Energija, zračenje, život moguće je spoznati sve mitove, strahove i  činjenice o toj problematici. 
Iz  brošure ćete naučiti kako postoji:
1.      Zračenje u prirodi
2.      Zračenje kućanskih električnih  uređaja
3.      Zračenje mobilne komunikacije
4.      Zračenje dalekovoda
5.      Zračenje  nuklearne elektrane
6.      Zračenje u medicini.

 Kako bi se zračenje bolje razumjelo mora  se znati nešto o jedinicama vezanim uz radioaktivnost. Henri Becquerel je radioaktivnost  slučajno otkrio 1896. proučavajući uranovu sol  zato se njemu u čast jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora naziva bekerel znak Bq. Bekerel znači u atomu jedan raspad u sekundi Bq=s-1.
U izvještaju za kolovoz 2018. o radu NEK-a stoji sljedeće: Najveća ukupna dozvoljena godišnja radioaktivnost u tekućim ispustima iznosi 45 TBq. Od toga je udio za tritij u kolovozu iznosio 0,00004 %, a ukupni godišnji udio do kraja kolovoza 22,7 %. Za ostale radionukleide čija je dozvoljena godišnja radioaktivnost 100 GBq, udio u proteklom mjesecu iznosio je 0,00014 %, a godišnje 0,014 %.
Ono što je važno za oštećenje zdravlja su  biološki efekti zračenja.
Mjerna jedinica za biološke efekte zračenja definirana je količinom energije potrošene  tj. apsorbirane u jedinici mase nekog tijela. Jedinica za apsorbiranu dozu jest grej (grey,Gy) Doza zračenja iznosi 1 grej (Gy) ako energija apsorbirana u 1 kg materijala ili tkiva iznosi 1 džul.(J)
Ali biološki efekti zračenja ne ovise samo o apsorbiranoj energiji u  jedinici mase nego i  o vrsti zračenja. Množenjem apsorbirane doze s FBE faktorom ili faktor modifikacije dobije se ekvivalentna doza zračenja. Jedinica za ekvivalentnu dozu  je sivert (Sievert - Sv).  FBE faktor za X zrake,  gama zrake i elektrone  je jedinica,  dok za neutrone je 1-3, za protone 10 dok je za alfa  čestice 20.  Ozračenje u okolišu nuklearne elektrane u normalnom pogonu ili  pri kvaru dolazi najviše od  beta i gama zračenja a to iznosi jedinicu. Ekvivalentna doza je bitna jer se mogu zbrajati učinci različitih vrsta zračenja. Ekvivalentna doza 3 Sv je smrtonosna.
Kako izgleda zračenje koje se primjenjuje za dijagnostiku i terapiju u medicini? Čitam podatke iz navedene brošure. Prosječna godišnja doza zračenja koju prima pojedinac u Hrvatskoj je oko 3,5 mSv. To se odnosi na 0,5 mSv iz umjetnih  izvora i 3 mSv iz prirodnih izvora.
Nabrojimo najčešće izvore zračenja izraženo kroz mSv: RTG zuba 0,005, sigurnosni skener u  zračnoj luci 0,0001, pušenje kutije cigareta na dan 0,36, RTG snimanje kostiju 0,001, CT snimanje glave 2, CT snimanje zdjelice 10.
Aktivnosti  pojedinih prirodnih radioaktivnih izotopa koji se nalaze u različitim tvarima su: opeka 800 Bq dok odrasla osoba ima 7000 Bq bekerela.
Naime opasne tvari i zračenja postoje oko  čovjek i dobro se informirati o rizicima i utjecajima  koji su stalno prisutni usvakodnevnom  životu.



[i] Vladimir Knapp, Novi izvori energije, Školska knjiga 1884. Zagreb str. 42

nedjelja, 26. kolovoza 2018.

Vijadukti i mostovi od armiranog betona




1.Nesreća
U Genovi se dogodila velika nesreća, na dijelu vrlo prometne autoceste srušio se vijadukt  i most. Raspao se u predjelu armirano betonske konstrukcije, a osim ljudskih žrtava, stradale su i kuće ispod vijadukta.
Ta je katastrofa izazvala mnoge komentare, pa ću se i ja osvrnuti na nemili događaj. Na radnome mjestu bavio sam se mortovima i sustavima zaštite armiranog betona od različitih utjecaja.

  Most koji se srušio 13 kolovoza  na kuće i prometnice.  Cestom je prolazilo dnevno       75.000      vozila. 

Naime, prvo što se pitamo jest – tko je kriv? Traženje krivca, ne mislim na čovjeka, vezano je u prvom redu uz svojstva trajnosti armiranog betona. Odmah se pojavljuje imaginarni, ali i stvarni krivac, a to su pojmovi održivosti, pouzdanosti i trajnosti mostova od armiranog betona. Grade li se mostovi od kamena ili čelika, neće biti lako izbjeći beton, bilo u stupovima bilo u nosivoj ploči. O praksi i EU normama za cement i beton pisao sam 2005. godine, pa sam iznio mnogo podataka koji mogu indicirati zašto se most srušio 50-ak godina nakon gradnje. Površno gledano, beton izgleda jako čvrst i trajan građevni materijal. No, ako se pomno uđe u dušu i tijelo betona, onda se vidi kako je to relativno nestabilan materijal. Neprijatelji armiranog betona su korozija armature zbog karbonatizacije i oksidacije (rđanja) pa korozija zbog klorida i klorida iz morske vode (važno za naše nove i stare mostove na Jadranu!?), zatim mraz i sol, kemijski agresivan okoliš i mehaničko trošenje. Ako se u razmatranje uzmu tehnologija gradnje, pa 20-ak vrsti cementa, aditiva i agregata, onda se dobiva džungla procesa i događanja, u kojoj nije lako pronaći krivca.

2. Negativni utjecaji na armirani beton
Prepisujem dio sažetka istraživačkog rada profesora dr. sc. Zorislava Sorića s Građevinskog fakulteta u Zagrebu koji govori o problematičnosti armiranog betona: „Od svih građevinskih materijala, armirani beton se danas najviše upotrebljava i znanstveno izučava. Problem graničnih stanja uporabivosti armiranobetonskih konstrukcija postaje to aktualniji što su konstrukcije starije, vitkije i izloženije agresivnom okolišu. U novim europskim propisima za betonske konstrukcije (Eurocode2) posvećuje im se velika pažnja. Pod pojmom uporabivost podrazumijeva se ograničavanje naprezanja, raspucavanja i deformacija. Svim ovim navedenim ograničenjima se u stvari štiti konstrukcija te joj se povećava trajnost. Puzanje i skupljanje betona može dovesti do stvaranja pukotina i deformacija koje mogu narušiti uporabivost konstrukcije. Nadalje, povećanim opterećenjem, kao na primjer kod seizmičkih sila (potres), u nosivim elementima konstrukcije mogu nastati i veće pukotine od dozvoljenih, što je povezano s tzv. proklizavanjem armature, a što zajedno s ostalim negativnim djelovanjima može dovesti do nestabilnosti, pa i rušenja konstrukcija.“

3. Pouzdanost i sigurnost
No vratimo se na problem pouzdanosti i sigurnosti bilo kojeg sustava. Pouzdanost nekog uređaja ili proizvoda je „vjerojatnost da će određeni sustav, npr. most, uspješno obaviti postavljen zadatak unutar određenog razdoblja uz unaprijed određene radne uvjete”. Iz definicije se vidi da je ona sastavljena od četiri temeljna pojma: vjerojatnost, uspješno obavljen postavljen zadatak, razdoblje i unaprijed određeni radni uvjeti. Vjerojatnost se kao pojam može odrediti kao stupanj izvjesnosti da će se neki događaj u nizu stvarnih događaja ili činjenica sigurno odvijati na predviđeni način, te se može promatrati i kao matematička veličina. Danas se proizvode kućanski uređaj koji rade samo dvije ili pet godina, a onda proizvođač kaže – kupite novi, ako stari „crkne“ nakon garantnog roka. Konzumerizam – neprijatelj okoliša i čovjeka! Za most bi se moglo reći isto – izgradili smo vam most, ali on će se srušiti za 50 godina, a tada izgradite novi. To je bilo rješenje u Genovi.
Evo kako izgleda pojam pouzdanosti u praksi.

4.Postavljanje zadatka br. 1.
Moj prijatelj Štefek spomenuo mi je koristan savjet koji mu je dala njegova baka iz bolesničke postelje kada je odlučio graditi kuću. Rekla mu je da sagradi nisku kuću, tako da lako, penjući se na ljestve, može zamijeniti crijep koji obično vjetar odnese s krova. No, on je nije slušao – izgradio je visoku prizemnicu i zamjena crijepa postala je vrlo složen zadatak. Isto tako, kontrola pokrova je zahtjevna. Ako samo jedan crijep nedostaje, onda su vrlo vjerojatne i mnoge druge štete na krovištu. Kuća može dugo „izdržati“, ali mora se održavati, što je i propisano građevinskim propisima. Na mnogim starim zgradama treba samo promijeniti nešto crijepa i zgrada postaje „zdrava“. Slično je i na drugim građevinskim konstrukcijama, stalan nadzor i kontrola zakonski su definirani. No, zakonske obaveze su jedno, a praksa je drugo. Je li „vlasnik mosta“ u Genovi kontrolirao pukotine u konstrukciji, pa onda specijalnim mortovima spriječio koroziju i betona i čelika?

Postavljanje zadatka br. 2
Na jednom simpoziju o restauracijama i obnovi građevinskih objekata jedan američki stručnjak je rekao kako SAD ima najveći dug od svih svojih dugova prema armirano betonskim konstrukcijama. Sjećam se kako je naveo i procjenu tog duga u dolarima i to brojkom koja je imala trinaest ništica. Armirani beton nije u građevinarstvu, u svjetskim razmjerima, staro gradivo nego vrlo mlado. Armirani beton star je nešto više od 100 godina. Prvi armirani most kod nas izgrađen je u Ogulinu, dok je drugi armirano betonski most izgrađen 1908. godine u Samoboru. Taj most još uvijek nije popravljan, ali jedan drugi armirani most, nekoliko desetaka metara dalje, lani je saniran zbog korozije čelika i ispucanog betona.
Vratimo se s problematikom održivosti, pouzdanosti i trajnosti u doba carske Rusije, u vrijeme izgradnje velebne Transsibirske pruge. Građena je od 1891. do 1916. godine. Velik inženjerski problem bila je gradnja mostova preko sibirskih rijeka. Najdulji most je preko rijeke Amur, 2612 m, zatim most preko Zeje 1102 m, dalje Jenissej 934 m. Potporni nosivi stupovi zidani su (kakvim mortom?) od kamena. Nosive konstrukcije greda su od čelika ili lijevanog željeza. Na slici mostova vidim kamene stupove. Pitajmo se jesu li održiviji ili pouzdanije ili uporabljiviji ili trajniji mostovi od čelika u odnosu na one od armiranog betona? Znam da se čelični most u San Franciscu periodički bojom zaštićuje od korozije.
Prije nekoliko godina bila je kod nas aktualna problematika monetizacije i održavanja autocesta.
Kako gospodariti autocestama? Tu problematiku dobro ilustriraju sljedeći podaci – za gradnju autocesta potrebno je 6,7 TJ/km energije. [! TJ = 1000 GJ = 280 MWh] Ako se u 50 godina na održavanje tih autocesta ne „investira“ još dodatnih 4,1 TJ/km energije, onda će one postati otpad ili – ružno rečeno – smeće. Dakle, most kod Genove postao je „smeće“ (?) jer se nije dovoljno kontrolirao, nadzirao, obnavljao, sanirao itd.

5. Održivo graditeljstvo
S tim podatkom o održavanju više od 50 godina starih mostova, cesta i ostalih građevnih konstrukcija dolazimo do saznanja kako nastaje dug prema zdanjima koja su gradili naši djedovi, bilo da se radi o obnovi crijepa krovnih konstrukcija bilo da se kontrolira korozija armiranog betona.



nedjelja, 29. srpnja 2018.

Poniznost ili skromnost?

Strah je Gospodnji škola mudrosti,  jer pred slavom ide poniznost  (Izreke 15.33)

1. Nogometaši su slušali svog izbornika.
Nakon što sam u lipanjskom postu nogomet povezao s održivošću i okolišem, u istom tonu nastavljam i  dalje. Nisam znao na što je izbornik naše nogometne reprezentacije Zlatko Dalić mislio kada je govorio o poniznosti. No, postalo mi je razumljivo tijekom događanja u Rusiji, na Svjetskom prvenstvu u nogometu. Kad smo uz kavu diskutirali o uspjehu naših nogometaša, o pobjedi nad Rusijom, prijatelj Mile je rekao: „Palo je veliko carstvo, sada će pasti i velik imperij“. Dakle, poniznost koju je spominjao Dalić možda znači – nemojmo se sada nepotrebno uzdizati iznad Rusije i Engleske. Ako tim pobjedama dodamo i onu protiv Argentine, odakle je Papa, shvatit ćemo da moramo biti ponizni prema tim velikanima(!?). Gle čuda, sudac finalne utakmice je iz Argentine i nogometni je svijet diskutirao je li on bio pravičan ili ne u dosuđivanju najstrože kazne.


Sociolozi su odmah počeli analizirati riječ poniznost kroz medije, pa su poručili: poniznost može imati negativno značenje, dok skromnost označava ponašanje bez uzdizanja ega. Predlažu i riječ patriotizam umjesto nacionalizma. Ne znam zašto se bojati umjesto stranjske riječ patriotizam koristiti domaću nam reč domoljublje. Važe se koji bi to izraz sada trebalo protežirati, da se ne bi možda neki otkačio i ujedinio narod s negativnim djelovanjem. Nisu dostojanstvo, optimizam, euforija, ponos, zajedništvo…, opasne riječi, specijalno ne u maloj zemlji kao što je naša RH koja je u prošlih 30 godinaštošta tragično proživjela .

Uobičajeno je danas vidjeti nogometaše koji se, prije početka utakmica, sakupe u krug, pa nešto govore jedan drugome. Pretpostavljam da izgovaraju neki zavjet, zakletvu, prisegu ili tako nešto, kako će poginuti ako treba. Na kraju krajeva, nogometna utakmica između reprezentacija dviju država zapravo je svojevrsni rat koji gledaju milijarde ljudi u cijelom svijetu. Baš zbog toga je nogomet tako popularan.

2. Svatko ima svoju maksimu ili zavjet.
Svatko od nas ima neku maksimu ili zavjet koji nosi u svojoj glavi i koristi ih kada treba donositi važne odluke. Moj pokojni prijatelj Jura Vandekar (slikar, dizajner) napisao mi je na drvenoj ploči, koja visi na zidu, sljedeće pojmove: poslušnost, poniznost, poučljivost. Kada me unuci pitaju što znače te riječi onda im ja objašnjavam. Bili smo poslušni i ponizni pred roditeljima i pred učiteljima. Slušali smo njihov nauk, dakle bili smo poučljivi. Na mom radnom mjestu očekivao sam isto ponašanje od mojih nadređenih i podređenih. Novi radnik ne može odmah pitati za svoju plaću i biti revolucionaran. Netko je prije njega morao dobrano zasukati rukave i oznojiti se da dobije to radno mjesto. Isto tako, poslodavac mora biti ponizan prema svom radniku čije su ruke, ali i vijuge u mozgu, bitne za stvaralaštvo.
Pitamo se mogu li uspjesi nogometaša promijeniti etiku ponašanja u društvu. Dakako da se ponašanja mogu promijeniti, ali mnogi ljudi u društvu to trebaju prihvatiti. Dalićevu bi poruku mogli poslušati naši političari: da moraju biti ponizni sluge, a ne pakosni vladari svom puka. Uz habit, redovničku odjeću, ide i konop ili korda sa tri čvora, koji simboliziraju siromaštvo, čistoću i poslušnost, zavjete na koje se redovnici obvezuju.

3. Stara i nova etika
No, onda su se vremena, pa i ponašanja – promijenila. Činjenica jest da slijedimo (ne samo političari) neku novu etiku ponašanja, zagovarajući pritom i neke nove „vrijednosti“. Po „starim“ etičkim načelima živjeli su naši „stari“, znači li to da ona danas više ne vrijede? Jer, dok je „njihova“ stara etika zagovarala rad, nova etika zagovara dokolicu, odnosno slobodno vrijeme. Naši stari su štedjeli, a nama je lakše zadužiti se. Nadalje, stara je etika zagovarala konkurenciju nasuprot protekciji nove etike, žrtvovanje u odnosu na sebičnost, jednakost i nejednakost nekad prema isključivoj jednakosti danas, bogatstvo, odnosno akumulaciju prema raspodjeli bogatstva (nacionalizaciji), poštovanje zakona u odnosu na današnje traženje rupa u zakonu, prihvaćanje u odnosu na neprihvaćanje rizika, korisnost/produktivnost prema kvaliteti života, investiciju u odnosu na opću potrošnju. I sad se postavlja pitanje jesu li naši polupismeni starci bili lošiji gospodari od današnjih školovanih generacija, ili su ipak bili napredniji? Ako ni u čemu drugome, a onda barem u etičkim načelima.
Često ističem u ovom blogu kako se japanski narod već od dječjih vrtića uzdiže uizvrsnostima različitim etičkim principima (koji se stalno ponavljaju kao fraze) kojima se daju imena, primjerice 5-S 
.4. Etičke norme ponašanja u poslu i životu.
No, u svijetu različite struke grade svoje etičke norme ponašanja, gdje se uključuje i briga o okolišu. Evo primjera: https://hrcak.srce.hr/26343 – Izvod iz etičke norme ili kodeksa ili zakona za inženjere.
„Pazeći na visoku reputaciju svog poziva, borit ću se da zaštitim interese i dobar glas inženjera za kojeg znam da to zaslužuje; ali bude li dužnost to nalagala, neću oklijevati pri otkrivanju istine koja se tiče svih onih koji su neskrupuloznim činom pokazali da nisu vrijedni profesije.
Etički standardi su uključeni u prisegu inženjera te se implicira da ako nečiji menadžer, poslodavac ili nadređeni ne djeluje da bi riješio, zaustavio ili ublažio opasnosti od ozbiljne osobne ili društvene štete, treba uputiti poštenu kritiku ili čak javno progovoriti („zazviždati”) kako bi se što je moguće više smanjio rizik, priznale i ispravile greške, prekršaji ili negativne posljedice. Etički unutarnji sud stručnjaka trebao bi biti odlučujući faktor pri odlučivanju da li da se „zazviždi” ili ne. Budući da su etički principi stvar integriteta i poštenja, oni bi trebali uvijek imati veći prioritet.
Stručnjaci u tehničkom zvanju moraju minimizirati kvarove, bilo koju štetu učinjenu drugima i bilo koje ekološko djelovanje, a kad je potrebno, trebao bi se tražiti savjet od drugih tehničkih profesija. Da bi se izbjegle opasnosti koje prijete društvu, stručnjaci u tehničkom zvanju imaju ogromnu odgovornost pri definiranju primjerene i neprimjerene upotrebe tehničkih resursa, sustava i tehnologija.“
Evo jedne zakletve o poštivanju ponašanja prema održivom razvoju
„Ja ću poštovati prava i dostojanstvo svih ljudi… Nastojat ću stvoriti održivi prosperitet širom svijeta… Ja ću se suprotstaviti svim oblicima korupcije i eksploatacije… i Ja ću preuzeti odgovornost za svoje postupke…“
Više o etičkom kodeksu vidi   u ovom linku 

No sada se vraćam na temu ovog bloga – održivost. Dvije dobro stojeće američke obitelji raspravljaju o tome kako treba nešto poduzeti da bi se spriječilo globalno zagrijavanje planeta. Prvi zavjet koji su dali bio je: za Božić neće kupovati jagode koje se avionom dopremaju u njihove robne kuće.
Koji zavjet ili prisegu ili zakletvu ste vi donijeli, glede održivosti, i kako biste vi spriječili pregrijavanje ovog planeta?

četvrtak, 28. lipnja 2018.

Rang-lista savjeta o održivosti

Nogomet i okoliš
Svi smo uz  televizore i gledamo  svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji. Navijamo za naše  i pitamo se čiji će nogometaši biti najbolji. Na kraju natjecanja dobit  ćemo prvaka i neku rang-listu najboljih nogometaša. Nogometaši se natječu prema određenim pravilima, a tijekom igre nadgledaju ih  suci. Pokušajmo stvoriti misaoni model utakmice u kojoj se  čovjek natječe s okolišem, ali tako da okolišu daje  što manje golova. Tu pojam gola ima negativan predznak i izjednačen je s onečišćenjem okoliša. Kod tog natjecanja valja primijeniti pravila koje propisuje norma HRN ISO 14001, koja se bavi sustavima upravljanja okolišem. U toj normi postoje tri kriterija ili pravila koje valja  poštivati. Prvi je aspekt okoliša. To je element djelatnosti, proizvoda ili usluge neke organizacije koji može uzajamno djelovati s okolišem. Drugi kriterij je utjecaj na okoliš.  To je  svaka promjena  u okolišu bilo negativna ili pozitivna, nastala potpuno ili djelomično  kao rezultat aspekata okoliša neke organizacije ili pojedinca. Treći kriterij je rezultat upravljanja okolišem, što znači mjerljivi rezultati upravljanja aspektima okoliša.

Savjeti kojima se  postiže održivost
Pišući postove u ovom blogu kroz osam godina zapisivao sam različite  tvrdnje, činjenice i podatke vezane uz održivost  tj. na  utjecaje i aspekte okoliša.  Napisao sam stotinjak savjeta  ili naputaka koji mogu biti korisni  bilo kome za orijentaciju na putu prema održivosti.  Ti savjeti su  neka rješenja za održivost i očuvanje okoliša.
Kroz  pojam krave  mogu se  ilustrirati mnogi društveni i ekološki problemi. Kopirano iz  knjige. E.D. Bono; "Word power"

Prije tri godine napravio sam popis najčitanijih postova (http://ekovalen.blogspot.com/2015/09/peta-obljetnica-ekovalena.html), a u ovom tekstu želim sastaviti rang-listu  najvažnijih  savjeta koji vode prema održivosti. Kako bi se to postiglo moraju se izraditi  kriteriji utemeljeni na nekim mjerljivim podacima.  Za stvaranje kriterija iskoristio sam  tablicu u kojoj se vidi povezanost različitih aspekata okoliša vezanih uz onečišćenje. Nadam se kako je  tablica razumljiva, a rezultat pregledan i lako čitljiv. Dakle, onečišćenju okoliša najviše pridonosi proizvodnja hrane 31,8 %, aktivnosti vezane uz promet  - 17,1 %  i stanovanje - 13,9%.

Nacrtao sam i drugu tablicu  gdje sam povezivao  pojmove  utjecaja na okoliš kao  što su zrak, voda i tlo s  aspektima  okoliša kao  što su  hrana, stanovanje i promet. U toj drugoj tablici stavio sam u zadnju kolonu stotinjak ranije napisanih savjeta. U recima tablice sam slovima (z,v,t,h,p, s) povezao savjete s  utjecajima i aspektima. Tako sam dobio neku razdiobu pojmova  koji su važni za promišljanje o  održivosti i mogu biti baza za izradu rang-lista.

Pravilo 80/20
Od sto savjeta izdvojio sam najvažnije za utakmicu čovjek- okoliš. Primijenio sam poznato pravilo   80/20 koje služi za selektiranje  ili razdvajanje vitalnih faktora od trivijalnih. Ta metodologija (primjerice metodologija 6 sigma i ISO 9000 norme) je često u upotrebi kada se  želi povećati kvaliteta proizvoda.
Dakle, od sto savjeta odabrao sam prema  svom iskustvu dvadeset koji su svrstani pod rednim brojevima u tablici 2.
  • 4. Za jedan stan potrebno je dnevno 5 kWh energije za pripremu tople vode. Ljeti se pomoću solarnih kolektora može dobiti 2 kWh/m2. Oprema s kolektorom od 3 m2 i spremnikom od 300 litara već je dovoljna za pripremu tople vode. Godišnje se može dobiti oko 350 kWh energije po četvornom metru kolektora.
  •  6.Toplinska ugoda ljudskog tijela može se ljeti postići s malim kućnim ventilatorom snage 20-40 W umjesto klima uređaja od 1500 W. Naime, ugoda se postiže kod temperature zraka od 26 do 28°C sa strujanjem zraka brzine od 0,4 do 0,5 m/s. Ugrađene vanjske rolete na prozorima znakovito pridonose ljetnoj zaštiti od insolacije stambenog prostora.
  • 7. Djelovanje stajskog gnoja je najpotpunije jer on biljkama daje mikroorganizme, sve potrebne mineralne tvari u prikladnom omjeru te mnogo prhke organske tvari ili humus koji popravlja fizikalna svojstva tla.
  • 9. U vrtu se po četvornom metru može proizvesti tri kilograma salate. A najbolje je da je vrt što bliže mjestu stanovanja jer proizvodnja, transport, skladištenje i priprava hrane je najveći uzročnik onečišćenja Zemlje.
  • 12. Potrebna energija za proizvodnju opeke za zid debljine 24 cm i potrošnja energije za grijanje prostora iznosi 109,6 [kWh/m2 a] dok je za isti zid s 5 cm toplinske fasade od polistirena potrebno samo 37,6 [kWh/m2 a]. To je energetska učinkovitost.
  • 16. Ugasite nepotrebnu rasvjetu pa iako svjetiljka ima snagu samo  3 W. Svjetska civilizacija danas troši električnu energiju ukupne snage 16 TW svih elektrana ili drukčije izraženo stalno je upaljeno 160 milijardi svjetiljaka od 100 W.
  • 25. Pri odmrzavanju smrznutu hranu iz ledenice najprije stavite u hladnjak. Ako pak hranu iz hladnjaka stavljate odmah kuhati to će trajati 45, a ne 25 minuta koliko je potrebno za hranu sobne temperature. Stavljati smrznutu hranu odmah u mikrovalnu grijalicu je energetski grijeh.
  • 27. Zimi treba stambene prostore grijati na temperaturu od 17 do 190C, s tim da nosite toplu odjeću. Grijte samo dnevnu sobu dok ste u njoj, a ne i spavaće sobe. Promjenom sobne temperature za samo 10C ušteđuje se za grijanje ili hlađenje 6 % energije.
  • 30. Posadite godišnje jedno drvo - u vrtu, parku ili šumi, kako biste barem djelomično kompenzirali emisiju ugljičnog dioksida.
  • 32. I informacija je snaga  jer postoji princip ekvivalencije između informacije, materije i energije. Naprimjer, informacija je: ako se u Zagrebu fasada stambene zgrade kvalitetno izolira tijekom jedne grijaće sezone po četvornom metru fasade može se uštedjeti 86 kWh energije. To dalje znači ekvivalentno treba manje materijala za opremu grijaćeg sustava i manje goriva.
  • 35. Treba smanjiti udaljenosti prijenosa i prijevoza hrane. Iskoristite zapušteni vrt ili ga izgradite blizu kuće. Kod nas je potrošnja svježeg povrća godišnje 55 kg po stanovniku, a za prijevoz jedne tone robe na udaljenosti od jednog kilometra  potrebno je 0,9 MJ energije.
  • 37. Ne zaboravite ići pješice i voziti se biciklom. U Kopenhagenu 36 % stanovnika putuje na posao biciklima. Čovjek  za sat hodanja potroši 0,279 kWh energije, a za vožnje biciklom 0,69 kWh.
  • 38. Mjerite  svoju potrošnju vode i struje, kontrolirajte i smanjite volumen i masu otpada, pogotovo biootpada. Svaki stanovnik Hrvatske dnevno proizvede 1,17 kg otpada od čega je 39 % je kuhinjski biootpad.
  • 40. Načela proizvodne fizike su: težiti smanjenju broja stvari i procesa kod svih aktivnosti od poslova u domaćinstvu do proizvodnih pogona. Čekanje je također proces. Primjerice, nepotrebno pospremanje i pranje te čišćenje u domaćinstvu do nepotrebnog čekanja i unutrašnjeg transporta u proizvodnim pogonima.
  • 41. Kupujte proizvode u većim pakiranjima, jer se npr. za proizvodnju jedne boce od 1,5 litre potroši manje energije nego za 3 boce od 0,5 litre.
  • 47. Kad zimi niste u sobi zatvorite radijatore i uvijek ugasite svijetlo. Ako ne gledate televiziju ugasite televizor i radio dok ga ne slušate.
  • 49. Ne kupajte se u kadi - tuširajte se i to po mogućnosti mlakom vodom. Slikovito izraženo za grijanje 10 litara vode do kipućeg stanja potreban je 1 kWh. Ili 1 kJ topline može podignuti temperaturu kod 240 g vode (šalica čaja) za 1°C, dok će 1MJ uraditi to isto, ali samo kod 240 kg vode.
  • 55. Krava koja pase travu i daje mlijeko je najrentabilnija, najekonomičnija i najekološkija primjena sunčeve energije. Krava je stroj koji ima snagu od 700 W.
  • 72. Nikada ne bacajte kruh u smeće. Prosječna svjetska proizvodnja hrane je 2,3 kg za dnevne potrebe po čovjeku.
  • 95. Jedite manje mesa time se smanjuje emisija stakleničkih plinova.
Iz tablica 1 i 2  izradio sam tablicu 3 na kojoj se vide  relacije najutjecajnijih aspekata (označeno crveno) utjecaja na okoliš.

 Rezultat
Ako me pitate koji savjet je pobjednik, po mojoj subjektivnoj procjeni to je savjet 55. Krava koja pase travu i daje mlijeko je najrentabilnija, najekonomičnija i najekološkija primjena sunčeve energije. Krava je stroj koji ima snagu od 700 W.
.https://ekovalen.blogspot.com/2012/02/mlijeko-nase-svagdanje.html

Zašto? Diskutirao sam s jednim fakultetski obrazovanim  čovjekom koji mi je rekao kako se održivost  reflektira  prema potrošnji fosfata kojih ima sve manje a oni su dio umjetnih gnojiva.  Naprotiv, -  valja obrađivati tj gnojiti stajskim gnojem  svega 30 do 40 cm plodnog tla u kojemu ima svih  potrebnih elemenata i mikroorganizama za rast biljaka. Stara je uzrečica - livada je majka njive. Za njivu je potreban  gnoj a krava daje gnoj pa sam zato stavio kravu kao važnu poveznicu održivosti  života. I još nešto   ljudi iz gradova uključuju se u svjetski program od 1970 WWOOF . radom  na  zemlji za vikend dane.  To je  pozitivni programa za postizanje održivosti. Pročitajte ovaj prilog.