Toplinska zaštita zgrada i grijanje

Ako cjepanice imaju  gustoću od 500 kg/m3,  a okrugli komadi 450 kg/m3 onda je naše domaćinstvo trošilo za grijanje, toplu vodu i kuhanje te pečenje rakije, oko 10000 kWh toplinske energije.  Od drva se iskorištavalo sve - cjepanice, sječevina, kitovina, panjevina, pa čak i piljevina za stelju kokošima i svinjama..

Usporedimo li to sa današnjim prilikama, primjerice za toplinski neizoliranu obiteljsku kuću korisne površine 143 m2 na području Zagreba specifična godišnja potrošnja toplinske energije je182 kWh/m2  To znači da je danas prosjek potrošnje t Moj prijatelj se žali kako mu je grijanje stana pomoću električne struje vrlo skupo i kako mu u domaćinskom budžetu nedostaje novaca za grijanje. Problem grijanja i hlađenja zgrada nije samo obiteljski problem nego je i državni problem.

U vrijeme moje mladosti, grijali i kuhali smo na drvo i to  ručno posjećeno u našoj  šumi. Dopremalo se volovima, a pripremalo „cug-žagama“  i sjekirama. Obično bismo uspjeli pripremiti od četiri do pet prostornih metara drva. Osušena bukva, ako je dobro osušena daje topline  4,33 kWh po kilogramu.

opline za obiteljsku kuću (143 m2 x182 kWh/m2 = 26.026 kWh. Jedna analiza pokazuje prosječni zagrebački stan od 60 m2 treba 14.000 kWh energije za grijanje i 2900 kWh za pripremu tople vode.  Prema toj gruboj analizi naša obitelj (devetero članova) trošila je dvostruko manje energije za grijanje i toplu od zagrebačkih obitelji. Zašto?. Nismo grijali spavaće sobe i koristili smo odjeću i toplu posteljinu kao toplinsku zaštitu za postizavanje ugode tijela. Više vide o tri kože koje nas čuvaju od hladnoće i topline . U industrijaliziranim zemljama za grijanje prostora u stambenim zgradama troši se 45% energije i 18% za pripravu tople vode.

Naša obiteljska kuća imala je stambenu površinu 110 m2 - jednu dnevnu relativno veliku  sobu koja se zimi grijala, kuhinju i tri spavaće sobe te dva hodnika. Tu se ne računaju   tavan i podrum jer su to bila zapravo skladišta za hranu.
Grijanje zgrade ovisi i veličini zgrade i broju stanovnika po četvornom metru  stambene površine. Razvijene zemlje imaju više, npr. Njemačka ima po stanovniku 32 m2 stambenog prostora, prosjek za Hrvatsku je 27 m2,  Zagreb  ima 23 m2, dok je  u našoj roditeljskoj kući bilo 10 m2 stambene površine po članu domaćinstva.
Toplinska zaštita zgrade izražava se mjernom veličinom naziva koeficijent prolaza topline, a oznaka je U.   Stariji graditelji znaju da se ta veličina nazivala  k-koeficijent  i iznosila je  tada za područje  Zagreba 1,8 W/(m2K). Mnoge stare zgrade nisu toplinski izolirane
Kada se ta veličina želi  grubo preračunati na potrošnju loživog ulja, koje je potrebno za grijanje neke  prostorije u Zagrebu,  onda to iznosi  po četvornom metru obodne konstrukcije zgrade 18 L loživog ulja za jednu sezonu grijanja. Dakle,  U- koeficijent prolaza topline pomnoži se faktorom 10 kako bi se dobila vrijednost gubitaka topline kroz jedan četvorni metar površine obodne konstrukcije npr. zida.
Slikoviti prikaz za  koeficijent prolaza topline 1,8 W/(m2K).   jest:  toplina dobivena od 18 L loživog  ulja koja grije prostor u sezoni grijanja i gubi se  tj. prolazi  kroz jedan četvorni metar površine  zida u atmosferu.
Slika 1. Je li zgrada ispravno izolirana od hladnoće ili od prekomjernog trošenja energije i goriva  može se odrediti pomoću termovizije. Na ovoj kući krov i zid nije dostatno toplinski izoliran.
Otada do danas, propisane su mnoge svjetske i hrvatske norme za praksu  u graditeljstvu, kako bi se povećala toplinska zaštita zgrada i kako bi potrošnja energije bila što manja. Hrvatske norme  koje su donesene  prema EU direktivama  propisuju kako  zgrade  trebaju imati toplinsku zaštitu obodnih konstrukcija izraženu s U-koeficijentom  prolaza topline od 0,45 do 0,8 W/(m2K). 

Toplinski neizolirana obiteljska kuća korisne tlocrtne površine 143 m² na području Zagreba godišnje troši 182 kWh/m² toplinske energije dok isti takav objekt izoliran prema odredbama Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08, 89/09) troši 50 kWh/m². To znači da se pravilnom izolacijom i gradnjom godišnje može uštedjeti 18.913 kWh ili 72 posto nekadašnje godišnje potrebne energije za grijanje zgrade.
Za obiteljsku kuću iste kvadrature na području Splita potrošnja se kreće od 121 kWh/m² za neizolirani objekt do 45 kWh/ m² za izolirani pa je ušteda 10.877 kWh ili 63 posto  nekadašnje godišnje potrebne energije za grijanje

Najviše informacija o zaštiti okoliša vezano uz graditeljstvo može se vidjeti na portalu  ministarstva:

---

 http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=9040

O metodama  i materijalima (gradiva) za toplinsku zaštitu u  zgradama može se vidjeti na portalu tvrtke www.samoborka.hr. U toj tvrtki počelo se proizvoditi materijale za toplinske sustave  fasada već 1968 godine.U tvoj tvrtik proveo sam 40 godina i toplinska zaštita zgrada je bio jedan od mojih zadataka.

Učinkovita primjena energije u zgradama je kompleksna problematika o kojoj se može naći obilje podataka i na internetu. Koristan je  "Priručnik o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu" koju je izdao institut "Hrvoje Požar.http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf Grijanje stana električno strujom je najskuplji vid grijanja jer se svega jedna trećina primarne energije goriva pretvara u korisnu energiju topline a moraju se platit svi gubici u proizvodnji i potrošnji električne energije. Grijanje stana plinom je naj racionalnije iz ekološkog gledišta i učinkovitosti.. Plinifikacijom  naselja najmanje se onečišćuje zrak, budući se izgaranjem plina ne stvaraju dušični i sumporni oksidi.a preko malih kogeneracijski elektrana prozvodi se električn struja i topla voda.   

Eko pogled na referendum

..Kuda pošla kamo došla,Pratio te dobri Bog!
August Šenoa „Oj ti dušo“ 1865 g.

Priznajmo da razmišljamo, ići ili ne na Referendum o ulasku u EU i što zaokružiti „Za“ ili „Protiv“. Ako zaokružite „Za“ misleći kako ćemo dobiti neke novce iz EU fondova, onda griješite, jer nitko nam neće ništa badava dati. Ono što će se dobiti od EU, morat će se vratiti i to uz visoke kamate različitih oblika i iznosa.
Moja eko-razmišljanja glede ulasku ili ne ulasku naše domovine RH u EU izgledaju ovako:
1. Meni je slika današnjeg industrijskog načina života, slična ribogojilištu u kojoj nestaju ribe, ali i voda. EU lovi ribu mrežom, koja je poderana i koja se mora zakrpati s RH-om. Tu mrežu kao „morski psi“ napadaju i razaraju Kinezi i Amerikanci. Glasujemo li „Za“ ili „Protiv“ mi smo u svakom slučaju umreženi, mi smo jedan mali čvor te EU-mreže, koja zapravo predstavlja uzročno-posljedično povezane tehničke, ekonomske sustave, koji su neumjereni u ekološke sustave ove žive Zemlje.
2. Hoćemo li u EU biti bolji i umjerenije od sadašnjeg načinu života?. Što je to neumjerenost? Je li to možda „sestra“ koja ima „obitelj“ iz strukture grijeha: obmanjivanje, podmićivanje, korupcija, mito, prijetvorno dodvoravanje ,oholost, neumjerenost u jelu i piću. Vidi članak 400 u Katekizmu Katoličke crkve koji kaže:. Strukture grijeha su društvena stanja ili ustanove koje se protive božanskom zakonu, a izraz su i učinak osobnih grijeha. Je li naš i EU konzumizam i neumjerenost u svemu i svačemu, grijeh, tj krivac za klimatske promjene?
Je li naša neumjerenost kriva da nam je u siječnju nestao potok „Podvršćak“ u gornjem toku kraj moje male šume iznad sela Podvrh? Jučer, takav je običaj, na „Tri kralja“ išao sam škropiti blagoslovljenom vodom naš grunt, kako je to radio moj otac i vidio sam suho korito potoka. Usput, poslije smo se sakupili u kleti kod prijatelja na češnjovkama, pili vino, (bili malo neumjereni!) te diskutirati o klimatskim promjenama. Vjerojatno bi potok tekao, da živimo kako je živio moj otac!?
U neumjerenost se može pripisati preveliki broj automobila na sjevernoj polutki Zemlje (USA ,EU, Rusija,Kina, Japan), koji emisijom CO2 kao stakleničkog plina u atmosferu, otapa i stanjuje snijeg na sjevernom polu, te zato ovdje ne pada dovoljno niti kiše niti snijega i nema dovoljno vode u tlu zbog čega je presušio i ovaj mali potok. Moja Skoda Fabija teška je oko1200 kg i troši energije 2 MJ/km. Usput emitira CO2 u atmosferu između 150- 200 g/km .

Slika prikazuje prvi ovogodišnji snijeg visine od 10 cm na 304 m nadmorske visine. Nadamo se kako će pasti još jedna snijeg.

3. Korištenje EU-eko normi i propisa o proizvodima su prednost ulaska RH u EU . U bazi podataka ThomasNet.com postoje podaci od 100 milijuna proizvoda, koji se proizvode i troše u industrijskom društvu. Kako proizvesti i koristiti taj velik broj proizvoda? Oni koji upravljaju i rade u proizvodnji i razvoju proizvoda, morati će shvatiti podudarnost mnogih eko-normi, te kako se njihovim korištenjem smanjuje utjecaj na okoliš. Djelotvornost i učinkovitost pomoću istovremenog gospodarenja s informacijama , materijom i energijom prepoznatljiva je u svim procesima, primjerice od pečenje kruha do toplinske zaštite zgrada.
Morat će se poštivati EU-direktive. Tako, postoji Ekodesign Directiva broj 2009/125/EC na koju su vezane ili će biti vezane, mnoge eko norme, koje traže da se na svakom proizvodu označi, koliko iznosi emisija ugljičnog dioksida ili tzv „otisak ugljika“ u njegovoj proizvodnji i potrošnji. Tako postoje norme i nacrti normi ISO/ DIS 14067 ili PAS 2050 koje već tretiraju tu problematiku.
Na etiketi za korištenje proizvoda, pisat će koliko se emitiralo CO2 u atmosferu, uslijed izgaranja goriva, kod proizvodnje i potrošnje. U skoroj budućnosti, svaki potrošač gledat će značajke emisije CO2 na etiketi proizvoda, i odlučivat o kupnji, kao što danas gleda datum, je li prošao rok nekoj hrani. Zašto? Ugljični dioksid u atmosferi je jedan od velikih uzročnika promjene klime, koju danas svi osjećamo. Mnoge stranice pod nazivom: Carbon footprint (CF) mogu se naći na Internetu koje opisuju taj problem.
4. Udruženi ili ne u EU, morat ćemo promijeniti neka ponašanja glede i korištenja vode i ne samo vode. Promjenu klime najviše vidimo kroz količinu oborina, koje padaju kroz čitavu godinu. U najsušnijoj 2011 g. do danas u Zagrebu je bilo 570 mm oborina. Što je znatno manje od dugogodišnjeg prosjeka od 855 mm. To znači, na svaki četvorni metar je palo 570 litara oborina bilo u obliku kiše ili snijega. Ništa nam drugo ne predstoji, nego ćemo morati gospodariti u svim našim aktivnosti prema emisiji CO2 i potrošnji vode, koja više nije neiscrpno blago. Ljudi različito koriste vodu u domaćinstvu i proizvodnji ljudski dobara. Godišnji svjetski prosjek potrošnje vode (water footprint) je 1240 m3 po stanovniku. Recimo, da smo mi u tom prosjeku, ali USA troši 2480 m3, dok Kina troši 700 m3 po stanovniku. Za proizvodnju automobila je potrebno 400 m3 dok je za gradnju kuće potrebno 6000 m3 vode. Hlače koje nosimo troše 10,85 m3 vode. Valja procese i proizvode promatrati ekvivalentno ( eko-valento) prema onečišćenju okoliša.

5.Prije izlaska na biralište ja ću baciti novčić i gledat „pismo ili glava“ te ću prema tome i zaokružiti „Za“ ili „Protiv“. O budućim događanjima u RH i EU i našoj biosferi ne može se niti drugačije razmišljati, budući je sve neizvjesno. Građani mnogih država, one koje su ušle i koje nisu ušle u EU, glasovali su „Za“ ili „Protiv“ sa par postotaka više ili manje od 50%, što se isto dobiva bacanjem novčića „pismo“ ili „glava“. No, nastojat ću poticati eko-razmišljanje, kod mojih prijatelja i možda će drugu godinu na „Tri kralja“ ponovo poteći voda u potoku „Podrvšćak“?