Po starosti spadam u generaciju, koja je u pučkoškolskoj početnici čitala štivo o „Prvoj petoljetki“. U početnici
je pisalo, a mi pučkoškolci smo to sricali slovo po slovo, kako ćemo
poslije „Prve petoljetke“ imati mnoge
pruge, ceste, tvornice i škole. Jedna curica je rekla, kako bi voljela zaspati
i onda se nakon pet godine probuditi da to sve vidi. No svi ostali odgovore u
isti glas:- ne! mi ne bismo voljeli spavati
nego sudjelovati u Prvoj petoljetki“.
Učio sam kako se u provedbi
različitih planova i strategija mora imati sustavni
pristup koji se izvodi u „tri
koraka“:
Prvi korak: opis stanja u društvu, gradu i
obitelji, a definiran je pitanjima: ,gdje
smo? i što imamo. ?
Drugi korak: traži
se odgovor na pitanje: što želimo i koji nam je cilj?
Treći korak: uključuje
detaljni opis faza provedbe strategije: kako i s kim, kuda i kada doći do cilja?
Taj treći korak se najčešće ne izvede dobro ili se uopće ne
napravi.
Većina ozbiljni tvrtki dostigne samo 63%. vrijednosti ili ciljeva navedenih u strategijama
tvrdi se u knjizi (Harvard Business
Review str 211 (2011-02-08). by Michael E. Porter) „What Is Strategy?" Svjedoci
smo što su strategije općenitije to su rezultati postignutih ciljeva manji.
Najčešći razlozi da se strategije ne mogu dobro izvesti
su: neadekvatni i nedovoljni
resursi, loša komunikacija, nedovoljno
definirane akcije za provedbu.
Danas stalno slušamo
na udarnim vijestima o razini postignutog BDP-a gdje se navodi, kako se nije obistinio planirano povećanje
BDP za 2 ili 5 % nego je u padu u
odnosu na prošlu godinu za 0,5 ili 1,5% Usput novinar navede usporedbe kako će
Kina imati povećanje BDP za 8 ili 9% a EU toliko i toliko. Malo se streseš kada to
čuješ , jer negativna vijest se
mora širiti to je posao novinara. Nasuprot, pozitivna vijest je stalni rast
BDP-a, bez veze što
uzrokuje onečišćuje okoliša i
stvaranje smeća, s kojim ne znamo kuda ćemo?
Građani, kao i ja slušajući vijesti obično se pitamo, kako učestvovati da se planirani BDP ipak ostvari.
U eko-
literaturu postoji knjiga koja ima naslov: KRAJ RASTA (the End of
Growth, Richard Heinberg) Više vidi: endofgrowth.com. Knjiga bi trebala
biti po naslovu nastavak proročanskom dokumentu koji je publiciranprije 40 godina a zove „Granice rasta“
Zašto je došao kraj rasta ekonomije. Je li to samo privremeno ili
permanentno stanje? To je i to će biti stalno stanje. Postoje tri primarna
čimbenika koja stoje čvrsto na putu ekonomskom rastu.
- Iscrpljenost važnih minerala i mineralnih goriva. Zemlja je ograničena kugla, a ne beskonačna ravna ploča s neiscrpnim izvorima za život.
- Negativni utjecaj na okoliš od prekomjernog korištenje goriva i minerala, čime se stvaraju ogromni troškovi sanacija, koje nije moguće nadomjestiti. Čovječanstvo potroši za 300 sekundi mineralnih goriva koliko je nekad trebalo 300 godina.
- Globalni financijski poremećaji zbog neznanja, pogrešaka i „proždrljivosti bogatih“, ali i prevelikih socijalnih zahtjeva industrijskog društva.
Duboko optimistički vjerujem kako se taj zadatak može riješiti.
Richard Heinberg navodi
podjelu razvoja ljudske vrste u
pet vremenskih etapa. Prva etapa je
kontrolirano korištenje vatre, druga- stvaranje jezika za komunikaciju , treća -
stvaranje poljoprivrede , četvrta – industrijalizacije, dok je peta etapa
razvoja sada prisutna, gdje ljudi moraju naučiti živjeti na samo-dostatan način.
Dakle ,sve čimbenike staviti pod lupu, te se riješiti predrasuda o stalnom
porastu životnog standarda.
Za početak, ne čekati rješenje od Vlasti, niti tražiti samostalni put. Udruživanje društva u male grupe ljudi prema interesu, stvarati će se mnoga korisna rješenja. www.transitionnetwork.org .
Mora se stvoriti tzv. tranzicijski kooperativni duh među ljudima različitih
uzrasta i sposobnosti u selima a naročito u gradovima. Neka se to
nazove tranzijski gradovi ili sela. Zamislimo čelijsko ili kapilarno djelovanje Mjesnih odbora kroz edukaciju smanjenja konzumerizma i korištenje energije. http://en.wikipedia.org/wiki/Transition_Towns.
Već se uvodi poljoprivreda u gradove USA.
Brojčano se (vidi tablicu)
mogu shvatiti problemi odnosa u
ljudskim djelatnosti prema trošku i
utjecaju na okolišu. U izradi navedene tablice ,slična periodnom sustav elemenata u kemiji, sudjelovalo je mnogo instituta u EU. Ako se znaju kvantificirani odnosi onečišćenja i privređivanja , onda postoje ljudi koji mogu svoje vještine iskustva i znanja prenijeti na druge ljude
kako bi se zajedno riješili navedenih problemi . Primjerice netko zna o vrtu,
netko o toplinskoj zaštiti zgrada, netko o programiranju baza podataka
koje mogu koristiti u lakom snabdijevanju
i prijevozu ljudi, hrane i ostalih roba. Ništa se ne baca i ništa se suviše ne
troši. Proizvodnja hlača troši mnogo energije s kojom se onečišćuje okoliš.
Možda neke hlače,čak pokrpane, mogu biti poklonjene. To je tranzicija među ljudima.Tvrtke mogu stvarati svoje "think tank-ove" gdje će uskladištiti i koristiti sve ponuđene ideje.
Bolje je uštedjeti kWh energije i litru vode, nego proizvesti kWh energije i iscrpsti litru vode iz podzemnog izvora. To je pozitivan proces a nije naveden ,sumiran u BDP-u.
Bolje je uštedjeti kWh energije i litru vode, nego proizvesti kWh energije i iscrpsti litru vode iz podzemnog izvora. To je pozitivan proces a nije naveden ,sumiran u BDP-u.
Ja sam pokušao subjektivnom analizom procijeniti kako su „složeni „ považnosti ciljevi strategije Grada Samobora 2013 -2020. Ako se uzmu hrana, prijevoz i zgrada kao najvažniji skupovi današnjeg gospodarstva, onda ciljevi
strategije nisu složeni najbolje. Naime
svega oko 5% ciljeva je određeno prema problematici hrane a trebalo bi biti oko
33% kao što je navedenu u tablici. Isto se odnosi i na prijevoz.
Uz ovaj post prilažem fotografiju drveća koje su napale štetočine bršljan i imela .
Nekad su ljudi koristili imelu za ljepilo i lijek ,dok su
bršljan koristili kao pleter za plotove okućnica i vrtova.
Bršljan se lako vidi
u šumama Stražnik , Stojdrage i
Cerine kraj Smerovišća.
Šume napadnute štetnim bršljanom
Bršljan iscrpi drvo do te mjere, da se koren od drveta posuši
i drvo se sruši. Bogatstvo šume očituje se kroz stabla iznad i korenja ispod zemlje. Bogatsvo šume je pitka voda koja je "uskladištena" uz korijen drveća. Stabljika bršljana je ogrijevno drvo! Pitanje koje ću
danas postaviti na tribini Gradonačelniku:
je li eliminacija bršljana kao napasnika šuma treba biti jedan od ciljeva u Strategiji Grada?
Nezaposlenih mladih ljudi imamo u Gradu koji se mogu uključiti u taj zadatak.
Naši djedovi koji
nisu znali što je strategija ili BDP,
imali su uzrečice : valja trošiti koliko nam je Bog dao, ili krpež i trpež drži ovaj svijet. Takve uzrečice anuliraju postojanje
ekonomskog rasta i želja porasta životnog standarda kakvog smo do sada imali.