Božić 1948.
Unatoč pandemiji ljudi se raduju dolasku Božića. Danas
aktualna tema održivosti uoči Božića vraća me u neka prošla vremena. Danas, kad
su mnoge kuće i dvorišta rasvijetljena sitnim kineskim lampicama (diodama),
sjećam se 1948. godine i početka elektrifikacije u rodnom selu. Znalo se tada
da postoje „jake“ i „slabe“ žarulje. Iako je otac naredio mojem bratu Rudeku da
kupi „slabu“ žarulju, jer ćemo tako struju plaćati manje, on je kupio
„najjaču“, od 100 W. Tada se struja plaćala prema broju žarulja u domaćinstvu.
Na Badnjak nam je u posjet došao stric Adam, pa je već s vrata povikao: „Kod
vas je najjače svjetlo u selu, kao u Betlehemu.“ Danas bismo trebali isključiti
„standby“ opciju na računalima i TV prijemnicima kada ih ne koristimo. To malo
crveno svjetlo, npr. za neku konfiguraciju računala, godišnje potroši oko 80
kWh primarne energije. Valja započeti štedjeti energiju baš od tih najmanjih
trošila. Moji preci znali su postiti
i odricati se!
Deseta obljetnica
ekovalena
U blogu koji je narastao kao veliko drvo pišem tekstove o
problematici održivosti. Danas ću ga
kao božićno drvce „nakititi“ mnogim novim konceptima i pojmovima. Kovačem pojma
održivost smatra se Hans Carl von
Carlowitz koji je još 1732. godine napisao: Ne
možeš više šume posjeći od njezina prirasta.
Ilustracijom problematike života[i]
na zemlji prikazujem pojam fotosinteze i respiracije, što je vitalno za stvaranje
kisika (O2) i smanjivanje ugljičnog dioksida (CO2) iz
atmosfere.
Pojam održivosti spominje se kao načelo u UN izvještaju iz
1987. g. (Brundtland) koje govori kako kod održivog
razvoja valja misliti na generacije koje će nas naslijediti. Održivost
znači zadovoljavanje vlastitih potreba bez ugrožavanja sposobnosti budućih
generacija da zadovolje svoje potrebe.
Održivost kao pojam pridružuje se dalje pojmu održivo gospodarstvo ili održiv energetski sustav. U kontekstu klimatskih promjena, održivost obično znači
promjenu naših energetskih, prometnih i
drugih sustava kako ne bi doprinijeli zagrijavanju planeta.
No, kroz vrijeme, drvo
održivost razgranalo se na mnoge sastavnice i grane.
Tri načela održivosti. Održivost se najčešće definira kao
zadovoljavanje potreba sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih
generacija da zadovolje svoje. Ova sastavnica ima tri glavna stupa: ekonomski, ekološki i društveni. Ova tri stupa neformalno se
nazivaju ljudi, planet i profit. Za postizanje održivog razvoja
ključno je uskladiti: gospodarski rast,
socijalnu uključenost i zaštitu
okoliša. Sve je to važno za dobrobit pojedinaca i društava.
Četiri načela održivosti. Pojam održivosti široko se koristi za
označavanje programa, inicijativa i akcija usmjerenih na očuvanje određenog
resursa. Pojam četiri stupa održivosti
odnosi se na četiri različita područja: ljudsko,
društveno, gospodarsko i okolišno.
Pet načela održivosti. Sadrži: Poboljšanje sposobnosti uvjeta
života, stvoriti prilike za ekonomski
prosperitet, poticati odgovornost
prema okolišu, prihvatiti izvrsnost
dizajna proizvoda i usluga, pokazati vizionarsko
vodstvo i svrsishodno upravljanje.
Neprofitne organizacije neka razmotre njihov učinak u okviru
pet ključnih pokretača održivosti: društveni
učinak, fokusirana poslovna strategija, ekonomska održivost, prilagodljivost i kapacitet sustava za isporuke proizvoda i
usluga.
Šest načela održivosti. Uključuje: Cirkularnu ekonomiju (poboljšati učinkovitost resursa kroz bolje
gospodarenje otpadom), uštedu energije,
održiv izbor materijala, ekološku
deklaraciju proizvoda, stalno istraživanje i inovacije, društvenu odgovornost.
Šest načela održivog razvoja. Poštivanje i briga za sve oblike života, poboljšati kvalitetu ljudskog
života, čuvanje vitalnosti i biološke raznolikosti Zemlje, minimiziranje iscrpljivanja
prirodnih resursa, promjena osobnog stava i prakse prema okolini, omogućiti
zajednicama da se brinu o vlastitom okolišu.
Devet načela održivosti. Upravljanje
prema ciljevima, zajednička
odgovornost, prevencija, upravljanje energijom i resursima, konzervacija,
upravljanje otpadom, rehabilitacija i rekultivacija, znanstvene i tehnološke
inovacije.
Deset načela održivog razvoja. Očuvanje ekosustava, održivi razvoj društva, očuvanje biološke
raznolikosti, kontrola stanovništva, očuvanje ljudskih resursa, povećanje
sudjelovanja stanovnika, očuvanje kulturne baštine, uključenje dopuštenog kapaciteta
Zemlje.
Gore navedeno povezano
je s klimatskim promjenama i zato je društvena zajednica pod vodstvom UN izdala
popis sa 170 ciljeva za borbu protiv
klimatskih promjena.
Održivost u Bibliji. U Bibliji ne postoji imenica održivost, ali postoje glagoli: održale
se, održali, održao.
Citiram dva biblijska izvoda: „Jer Bog tvoj ljubi Izraela da bi ga održao dovijeka i zato je postavio tebe
za kralja da činiš pravo i pravicu.“ (2. Ljet 9, 8, odnosi se na kralja
Salamona)
„Kralj pravicom održava
državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.“ (Izr 29, 4)
Pojam dekarbonizacija
doslovno znači smanjenje ugljika. Upravo se misli na pretvorbu u ekonomskom sustavu
koji održivo
smanjuje i kompenzira emisije ugljičnog dioksida (CO₂) glavnog uzročnika
promjene klime. Dugoročni cilj je
stvoriti globalno gospodarstvo bez CO₂. No, to je duga priča i valja joj postupno pristupiti s razumijevanjem
mnogih elemenata održivosti.
Ovog su se mjesec dogodili pozitivni trendovi glede čiste
energije i klimatskih prilagodbi. Predsjednik Vlade Andrej Plenković svečano je
13. prosinca u probni rad pustio Vjetroelektranu Senj, koju je ulaganjem oko
200 milijuna eura u okolici Senja i Brinja izgradila kineska tvrtka Norinco,
što je ujedno i najveće kinesko ulaganje u čistu energiju u Hrvatskoj.
Vjetropark se prostire na oko 60 četvornih kilometara, snaga mu iznosi 156 megavata
(MW), a ima 39 vjetroagregata pojedinačne snage četiri megavata. Godišnja
proizvodnja električne struje bit će na razini od oko 0,5 teravatsati (TWh).
Istovremeno smo na TV vidjeli gradonačelnika Zagreba
Tomislava Tomaškovića kako sadi drvo u nekom zagrebačkom parku. Pošumljavanje
je sada u modi, jer mnogi političari tako šalju poruku o spašavanju planeta.
No, pošumljavanje je ozbiljan zadatak, jer kako tvrdi „Drawdown“ plan, moguće
je do 2050. godine sekvestirati tj. spustiti pomoću obnovljenih šuma iz
atmosfere od 5 do 8 gigatona ugljičnog dioksida glavnog dijela stakleničkog plina.
Kada se uzmu u obračun površine zemlje našeg podnevlja onda Sunce dozraćuje energije koju čovjek može iskoristiti pomoću i vjetro i sunčanih elektrana godišnje od 7,2 do 8,3 kWh po četvornom metru.
[i] D.
Botkin, E. Keller: Environmental science, John, Wiley & Sons Inc, Hoboken,
New York ,2010. str. 93
