Ko bistru vodu muti, žeđa ga umori.-hrvatska poslovica
A. Uvod. Kada
vidite mnoštvo smeća, kantica, tekstila i automobilske gume u vodama rijeka,
jezera i mora, znajte kako je to zapravo nama servirano na stol za jelo, što je
tako ilustrativno svojom slikom prikazala srednjoškolka Neva Panić-.škola ŠPUD. Zagreb..
Moramo osnovati povjerenstvo zbog ovog onečišćenja u našim biocenozama
Pojmovi održivost i okoliš ušli su u politički rječnik 1972.
godine nakon Konferencije o ljudskom okolišu održane u Stockholmu. Mnoštvo
UN-konferencija održano je otad na temu održivosti i okoliša, a i voda je bila
česta tema i to čistoća vode za ljudsku prehranu.
Voda prekriva oko 71 % Zemljine površine, a mora i oceani
čine većinu volumena vode (oko 96,5 %). Mali dijelovi vode pojavljuju se kao
podzemna voda (1,7 %), ima je u ledenjacima i ledenim kapama Antarktika i
Grenlanda (1,7 %) te u zraku kao para, oblaci (koji se sastoje od leda i tekuće
vode suspendirane u zraku) i oborina (0,001 %). Voda se neprekidno kreće kroz
vodeni ciklus isparavanja, transpiracije (evapotranspiracije),
kondenzacije, padalina i otjecanja, obično
dospijevajući u more. Stanovništvo Zemlje godišnje troši vode oko 4000 km3.
Najveću potrebu za vodom ima ljudska djelatnost u poljoprivredi
– oko 70 % . Za proizvodnju jednog jajeta potrebno je 135 litara vode, dok za
jedan mikro chip od 2 g trebaju 32 litre. Grubi podaci dnevne potrošnje vode po
stanovniku u ovoj industrijskoj civilizaciji su: uporaba WC-a 45 L, kupanje 40 L, pranje
rublja 15 L, čišćenje 15 L, piće i kuhanje 5 L, pranje suđa 10 L, umivanje 10
L. Ove podatke treba upamtiti i postupno smanjivati, jer za buduće generacije
neće biti dovoljno pitke vode. Vidi UN-ovih 17 ciljeva o održivom
razvoju.
Hrvatska ove godine slavi desetu obljetnicu pristupanja Europskoj
uniji. EU propisuje direktive za mnoga područja gospodarstva i zajedničkog života.
Temeljem direktiva članice država izrađuju zakone po kojima se moramo vladati.
B. Direktiva o vodi Ovdje
će biti riječi o direktivi za pitku vodu i problematiku koja proizlazi iz
korištenja pitke vode. DIREKTIVA (EU) 2020/2184 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (61
stranica):
eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020L2184.
Ciljevi su ove Direktive zaštititi zdravlje ljudi od
negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju
osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće, kao i poboljšati
pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.
Voda namijenjena za ljudsku potrošnju definira se
kao:
1. sva voda, bilo u njezinu izvornom stanju bilo nakon
obrade, koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe
domaćinstva i u javnim i u privatnim prostorima, neovisno o njezinu podrijetlu
te o tome isporučuje li se iz vodoopskrbne mreže, isporučuje li se iz cisterne
ili se stavlja u boce ili ambalažu, uključujući izvorsku vodu;
2. sva voda koja se u poslovanju s hranom rabi za
proizvodnju, obradu, očuvanje ili stavljanje na tržište proizvodâ ili tvari namijenjenih
za ljudsku potrošnju.
C. Norme
kvalitete vode
Države članice
utvrđuju vrijednosti koje se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku
potrošnju za parametre utvrđene u Prilogu I.2. Vrijednosti parametara ne smiju
biti blaže od onih navedenih u dijelovima A, B, C i D Priloga I.
Zemlje EU-a moraju osigurati „ispravnost i čistoću” vode
namijenjene za ljudsku potrošnju. Mora biti slobodna od bilo kakvih
mikroorganizama i parazita te bilo kakvih tvari koje u brojevima ili
koncentracijama predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi.
Konkretno, mora udovoljavati sljedećim minimalnim zahtjevima:
- Mikrobiološki parametri. Voda
mora biti potpuno slobodna od:
- crijevnih
enterokoka i
- Escherichie
coli;
- Kemijski parametri. Količine
kemijskih tvari ne smiju premašiti sljedeće vrijednosti (Napomena: g/l =
grami po litri, mg/l = miligrami po litri i μg/l = mikrogrami po litri):
- Akrilamid
0,10 μg/l, Antimon 10 μg/l, Arsen 10 μg/l, Benzen
1,0 μg/l, Benzo(a)piren 0,010 μg/l, Bisfenol A 2,5 μg/l,
Bor 1,5 mg/l, Bromat 10 μg/l, Kadmij 5,0 μg/l, Klorat
0,25 mg/l, Klorit 0,25 mg/l, Krom 25 μg/l, Bakar
2,0 mg/l, Cijanid 50 μg/l, 1,2-dikloroetan 3,0 μg/l,
Epiklorohidrin 0,10 μg/l, Fluorid 1,5 mg/l, Halooctene kiseline
(HAA5) 60 μg/l, Olovo 5 μg/l, Živa 1,0 μg/l, Mikrocistin-LR
1,0 μg/l, Nikal 20 μg/l, Nitrat 50 mg/l, Nitrit
0,50 mg/l, Pesticidi 0,10 μg/l, Pesticidi ukupno
0,50 μg/l, PFAS-ovi ukupno 0,50 μg/l, Zbroj PFAS-ova
0,10 μg/l, Policiklički aromatski ugljikovodici 0,10 μg/l,
Selen 20 μg/l, Tetrakloreten i trikloreten 10 μg/l,
Trihalometan l ukupno 100 μg/l, Uranij 30 μg/l, Vinil klorid
0,50 μg/l.
- Parametri relevantni za procjenu rizika
za kućne vodoopskrbne mreže (npr. cijevi, spremnici). To su: Legionella <
1 000 CFU/l, Olovo 10 μg/l.
- Indikatorski parametri. Uključuju
prisutnost agresivnih ili korozivnih sredstava. Ako su one iznad
ograničenja utvrđenih u direktivi, zemlje EU-a moraju procijeniti predstavlja
li to nepoštovanje opasnost za ljudsko zdravlje i poduzeti korektivne
mjere.
Zemlje EU-a također se moraju pridržavati ostalih pravila
Direktive.
Europska
komisija provest će ocjenu Direktive do 12. siječnja 2035.,
a u međuvremenu će pregledati mikrobiološke i kemijske standarde, kao i
postupke praćenja, uzorkovanja i procjene rizika, najmanje svakih pet godina.
D. Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode
za ljudsku potrošnju u republici Hrvatskoj za 2021. godinu (49 stranica),
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, svibanj 2022.
Zona opskrbe zemljopisno je definirano područje unutar
kojega voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora
te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom. Godine
2021. u RH je bilo definirano ukupno 495 zona opskrbe (slika 1), od čega 280 u
javnoj vodoopskrbi (ZO) i 215 u lokalnoj vodoopskrbi (ZO LV). U javnoj
vodoopskrbi u RH dominiraju ZO-i koji isporučuju < 5000 stanovnika za
potrebe kućanstava, takvih je 169 ZO-a odnosno 60,4 % (tablica 2). U 111 ZO-a
(39,6 %) isporučuje se > 1000 m3 /dnevno ili opskrbljuje >
5000 stanovnika. U lokalnoj vodoopskrbi veći je broj zona opskrbe koje
opskrbljuju > od 50 stanovnika (160 ZO-a) nego broj zona opskrbe koje
opskrbljuju < od 50 stanovnika (55 ZO-a) (tablica 2). RH raspolaže
kvalitetnim vodnim resursima koji se koriste za potrebe vodoopskrbe, što
pokazuje i podatak da se u 70% zona opskrbe voda ne obrađuje prije distribucije
potrošačima. (Napomena: dezinfekcija vode ne smatra se procesom obrade i ona je
opisana u posebnom poglavlju 2.2.4.).
Rezultati o ispitivanju
Ispitano oko 66000 uzoraka od čega je 0,87% nesukladnih prema propisanim parametrima.
Kao dezinfekcijsko sredstvo najčešće se upotrebljava
natrijev hipoklorit, zatim elementarni klor te klorni dioksid. U upotrebi je
također kombinacija elementarnog klora i natrijeva hipoklorita te kombinacija
klornog dioksida i natrijevog hipoklorita. Koristi se također i Izosan G.
Najčešći uzrok neispravnosti vode na izvorištu bio je
povišen broj ukupnih koliforma, koji su pronađeni u 183 uzorka, bakterija E. coli
pronađena je u 133 uzorka, a enterokoki u 117 uzoraka. Bakterija Clostridium
perfringens pronađena je u 65 uzoraka (tablica 9). Ukupan broj bakterija na 22 ˚C
i 36 ˚C pronađen je u 90 odnosno 52 uzorka. Povišene koncentracije mangana
pronađene su u 30 uzoraka, željeza u 35 uzoraka, a 28 uzoraka imalo je povišenu
mutnoću. Povišena koncentracija amonijaka pronađena je u 35 uzoraka, arsena u 9
i fluorida u 11 uzorka. Povišena koncentracija aluminija pronađena je u 6,
natrija u 7, kalija u 4, a klorida u 10 uzoraka (tablica 9).
E. Zaključak: Postoje zdraviji i sigurniji
načini dezinfekcije vode, kao što je to dezinfekcija vode sustavima koji funkcioniraju na bazi ozona ili UV zračenja, ali u pravilu ne možemo utjecati na to koje
kemikalije za dezinfekciju koriste institucije zadužene za taj posao. Za piće koristim vodu iz izvora Podvrščak koju bolje podnosi moj
urološki sustav.
