I cvrči, cvrči, cvrčak na čvoru crne smrče. (…)
Sunčeve žice idu od neba pa do zemlje. Napete kao strune. Golema harfa sja.
Mnogo je ruku dira. – Nebesa zabrujaše. I sluša zemlja sva. (V. Nazor: Cvrčak)
1.Što
se u svijetu jede?
Putujete li u središnji dio Meksika, u nekim će vam
restoranima ponuditi escamoles, ličinke
mrava, tradicionalno jelo Asteka, koje su smatrali delikatesom. Nazivaju ga i
"kavijarom od insekata", a poslužuje se u finim restoranima Mexico
Cityja. Ličinke mrava imaju blago orašast okus, a poslužuju se same, ali i u omletima
i tacosima.
Nsenene
je lokalni naziv za vrstu skakavaca, Sjeverno Amerikancima poznatu kao katydid, a oni su popularna poslastica i
ekonomski resurs u Ugandi, Keniji i Tanzaniji. Jedu ih pržene, ponekad s lukom,
tople ili hladne. Tamošnji ljudi ih ne jedu jer su gladni, već jer ih smatraju
poslasticom.
Nizozemska ima inovativnu ministricu poljoprivrede
koja je insekte stavila na jelovnik restorana u svom ministarstvu. A kada su
joj nedavno došli u posjet svi ministri poljoprivrede EU-a u Haag, ona ih je
odvela u luksuzan restoran u kojem su svi zajedno jeli insekte.
Odete li na večeru u riblji restoran u Lijiangu, malom
provincijskom gradu u Kini, s oko dva milijuna stanovnika, možete birati kakvu
ribu želite jesti, no na jelovniku su i insekti koje Kinezi pripremaju na
prekrasan način. Možete vidjeti goste koji uživaju u obrocima s gusjenicama,
skakavcima, pčelama.
Duboko usađen u zapadnjačku psihu, i sam pogled na
insekte doživljava se kao nešto prljavo, odvratno i opasno. U
Bibliji je zapisano da je Ivan Krstitelj jeo skakavce dok je bio u pustinji…
2,
Entomofagija
Moramo normalizirati entomofagiju tako da odgovor na
pitanje "Što ima za večeru?" može uključivati ne samo piletinu, govedinu,
svinjetinu ili povrće već i cvrčke, crve
brašnare ili skakavce. Kalorična
vrijednost jednog kg skakavaca identična je onoj 10 hot doga ili šest Big Maca.
Konzumacija insekata (entomofagija) može biti nova
za vas, međutim, ona čini velik dio prehrane u Aziji, Africi i Južnoj i Srednjoj
Americi. Postoji mnogo vrsta insekata
koji se konzumiraju svuda po kugli zemaljskoj, jer mi se ne nalazimo na planetu
ljudi, već na planetu insekata. Oko 2 milijarde ljudi jede insekte kojih ima oko
6 milijuna vrsta. Insekti su životinje sa šest nogu koje hodaju uokolo. Što oni
rade? Uklanjaju gnojivo, oprašuju naše usjeve. Trećina svega voća koje jedemo "proizvod"
su insekata koji vode brigu o reprodukciji biljaka. Kontroliraju nametnike. I
oni su hrana za životinje. Oni su na početku prehrambenog lanca. Male životinje
jedu insekte. Postoji više od 1000 vrsta insekata koji se jedu svuda po kugli
zemaljskoj. To je daleko više od samo nekoliko sisavaca koje jedemo, poput
krave ili svinje ili ovce.
Ipak, industrijski čovjek godišnje pojede oko 500 g
insekata u raznim pastama, brašnu i slatkišima!?
3.Eko-
piramida prehrane
Valja poštivati bioraznolikost i prehrambeni lanac
ili eko piramidu (tokovi materije i energije) u okolišu. Primarni
"proizvođač" je trava, koja godišnje proizvodi 0,47 kg/m2 biomase
(6200 kJ/m2) po četvornom metru, a njome se hrane mikroorganizmi,
dok bakterije, crvi i uši proizvode 0,006 kg/m2 (280 kJ/m2)
biomase. Njih pak jedu krtice ili rovke proizvodeći 0,0001 kg/m2 (25
kJ/m2 ) biomase. Sove jedu rovke, kokoš jede crve i gliste i na
kraju – čovjek jede kokoš i jaje. Od primarnih „proizvođača“ kao što su alge,
trava i sjeme povezani su održivo u hranidbenoj piramidi mnogi „potrošači“
na čijem vrhu je čovjek.
Istraživanja operacija u "malim štalama"
(minilivestock) sugeriraju da su omjeri pretvorbe kod hrane za životinje i pretvorbe
za jestive kukce znatno veći i učinkovitiji nego za perad, svinje i govedinu.
Dalje, manje su zahtjevni za vodu te zato što su kukci tako različiti za ljude,
imaju manji rizik od stvaranja patogena koji prijete ljudskom zdravlju
(Raubenheimer i Rothman 2013.). A tu je i čimbenik
pretvorbe. Uzmete li 10 kg stočne hrane, dobijete jedan kg govedine, ali možete
dobiti devet kg skakavčevog mesa. Dakle, devet ili jedan, što je bolje?
Mnogi prehrambeni proizvodi crvene boje obojani su
prirodnom bojom. Surimi štapići su
meso rakovice, ili se samo prodaju kao meso rakovice, jer to je zapravo bijela
riba obojana košenilom. Košenil je
proizvod insekata koji žive od kaktusa. Proizvodi se u velikim količinama, 150
do 180 metričkih tona godišnje, na Kanarskim Otocima i u Peruu, i predstavlja
velik posao. Jedan gram košenila stoji oko 30 eura. Jedan gram zlata je 30
eura. To je veoma dragocjena tvar koju koristimo za bojanje naše hrane.
Zapravo, imamo škampe, koji su naša poslastica, koja
se prodaje po visokoj cijeni, a koja je jako nalik skakavcima. Tko ne bi volio
jesti škampe? Postoji nekoliko ljudi koji ne vole škampe, ali škamp, ili rakovi,
ili slatkovodni rak, jako su blisko povezani. Oni su poslastice. Zapravo, skakavac je kopneni škamp, i dobro bi
nam došao u našoj ishrani. Zašto onda još uvijek ne jedemo insekte, kukce, gmazove, žabe, puževe? Priznajmo
kako ipak jedemo crve koji su u trešnji,
jabuci, kestenu (pečeni) žiške u
grahu, kuštibabu koja se nalazi u grožđu Ne jedemo niti pse niti mačke koje obožavamo!? (zoolatrija)
Velik dio potražnje i financiranja za entomološka
istraživanja dolazi iz medicinskog i poljoprivrednog sektora koji se uglavnom bave
kukcima koji prenose bolesti ili smanjuju prinose usjeva. Dok entomolozi
prepoznaju iznimno važne razlike među vrstama kukaca i drugih člankonožaca u
ekosustavima i u poljoprivredi, usput je došlo do porasta zanimanja za teme
kukaca kao izvora hrane.
Na ovom linku od "crickstera" možete pročitati 12 savjeta zašto se postupno
treba preorijentirati na kukce.
