Onda orač reče: govori nam o Radu.Radite da biste išli ukorak sa zemljom i dušom zemljinom...… A svako znanje je uzaludno osim kad postoji rad, A svaki rad je prazan ako nema ljubavi; A kad s ljubavlju radite, sa sobom se spajate i s drugim i s Bogom „Prorok“ Halil Džubran, Libanonsko-sirijsko-američki pjesnik rođen 1883 godine.
Parafraziram
Džubrana. Onda nezaposleni građanin, ili student ili srednjoškolac ili
neki budući poduzetnik reče meni: govori
nam o radnom mjestu, o stvaranju produkta (proizvod i/ili usluga), ili kako inovirati. Može li moje
iskustvo i moje svjedočenje, pomoći
nekome, koji želi svoje sposobnosti i htjenja pretvoriti u
neki produkt? Slična pitanja
postavljaju si vjerojatno mnogi
umirovljenici. Ili drugačije postavljeno pitanje. Postoje li neka načela (aksiomi, teoremi) i pravila koji vrijede u stvaralaštvu
i poduzetništvu i koji se mogu bez dokazivanja uvijek koristi? Sigurno
postoje, i to mnoga, ali svatko ima
neka iskustva , koje je spoznao i kojih se pridržava ili se
pridržavao u svojem radu
Neposredni pristup bilo kojem radu počiva na htjenju ili motivaciji, koji je lijepo oblikovan u španjolskoj poslovici: više uradi onaj koji hoće, nego onaj koji može. Onaj tko teži k stvaralaštvu, ili nekom poslu, čiji je krajnji cilj produkt , taj mora prvo htjeti , a tek onda uključiti neka znanja i vještine.
Kako sam se bavio razvojem proizvoda „izvukao “ sam iz nekoliko priručnika o stvaranju produkta, kao uzorak, stotinjak riječi, natuknica, pojmova koje se najviše koriste u stvaralaštvu. . Od tih stotinjak riječi
prema Paretovom pravilu „80/20“ postoji dvadeset učestali riječi (20%), koje nose 80% informacija o dotičnom pojmu. Redom,
navedeni pojmovi po učestalosti su: 1.proizvod, 2.analiza, 3.proces, 4.red, 5.plan, 6.ispitivanja,
7.koncept, 8.procjena,
9.stvaranje (generiranje), 10.materija, 11.informacija, 12.pokus, 13.odrediti, 14.funkcija, 15.istraživanje, 16.specifikacija,
17.potreba, 18.tržište, 19.pravo, 20.
trošak. Investicija kao natuknica se
„plasirala“ tek na 83 mjesto, a patent
na 40 mjesto. Danas se previše koristi pojam investicija , kao darovatelj novih radnih mjesta.
1.Proizvod. Produkt
ljudskog rada može biti proizvod ili
usluga. Danas ima u svijetu
prema tvrdnji Thomson USA-tvrtke oko sto milijuna proizvoda . Ta brojka je
ohrabrujuća za one koji hoće nešto stvarati. Pokrenuti neki posao, danas se naziva engleskom riječi „ start up“ što često
koriste programeri i ljudi koji žele
stvarati poduzetništvo na bazi IC-
tehnologije.
Budući većina ljudi danas
živi u gradovima, skenirao sam iz Quick Study Business podsjetnika „šalabahtera“ 102 posla, koja se mogu raditi iz
doma. Podsjetnik se može koristiti kao izvor za ideje stvaranja novog posla. Za 50% poslova potrebno je dobro znanje u korištenju računala. Manje-više to su pretežno usluge, no! samo
na jednom mjestu spominje se microfarming
što bi mi hrvatski rekli, radno mjesto ili posao na
dvorištu točnije na napuštenom seoskom gospodarstvu.
Radno mjesto je prostor gdje se stvara produkt. Resursi ili izvori za pokretanje posla su nezaposleni ljudi, nepokošena
livada i već stvoreni prazni prostori ili
nastambe. Različite šupe, stari štaglji, kokošinjci, garaže, obične sobe i
kupaonice su bila radna mjesta, gdje su nastali i u buduće će
nastajati veliki produkti. Vidi sliku: Kokoši, fotografija od: Dr sc. Bare Vinković.
Znam iz prakse, kako
je bilo dovoljno da postoji samo prostor
, primjerice mjesto u kancelariji za
stol i stolac i eto stvoreno je fiktivno radno mjesto za nekog nepotrebnog činovnika. Tako je rasla i raste birokratska struktura
ljudi u društvu. Dobro društvo ne
priznaje stanje u gospodarstvu, gdje se
birokracija ne kontrolirano širi, kao korov na njivi. Često puta na fiktivnom radnom
mjestu nije stvorena nova ili dodatna vrijednost za
društvo .
Svatko nosi u glavi neku ideju iz koje može izrasti izum
ili inovacija. Imati dobru ideju za
posao, to je već intelektualno
vlasništvo. Inovacija je tehnički, industrijski i komercijalni proces ili unapređenje, koje
dovodi do komercijalne upotrebe ili difuzije novog produkta ili procesa. Iako su mnoge inovacije i poslovi nastali od
izuma , ipak milijuni izuma badava leže u patentnim uredima, iz kojih nije nastala inovacija. To može biti
prilika za mnoge koje hoće inovirati.
Mnogi izumi koji su bili zaštićeni patentom, sada se mogu badava koristiti, jer
je prestala valjanost patentne
zaštite. Valja istaći, mnoge inovacije su
nastale i uspjele bez izuma. Je li u poslu
tipa „microfarming“? kokoš nesilica i proizvod jaje, koja ona redovito svaki dan ili svaki drugi dan
donosi vrijedna kao ideja poduzetništva?
Da, i to naročito u slučaju, kad postoji
stari kokošinjac, peradarnik ili neka zapuštena šupa s malo okolnog
prostora. No, želite li se stvoriti malu farmu od 5000 kokoši, onda treba „pogon“ površine 320 m2 što je već pravi poduzetnički zahvat.
Uzgoj svake domaće životinje može biti početak dobrog
biznisa. Nabrojimo ih: krava, vol, bik, konj, svinja, nerast, magarac, patka,
guska, kokoš, kopun, pura, ovca, koza, zečevi, golubovi...
Uzgoj tih životinja je zbog stajskog gnoja preduvjet zdrave poljoprivrede i hrane . Moja baka je bila pravi
stručnjak za kopiti
mlade pijevce iz kojih su izrasli
kvalitetni kopuni. Veterinar Dr. Vinković me podučila, kako se vađenje spolni organa kod mladih pijetlova
zove kopunizacija.
2.Analiza.
Na drugom mjestu po učestalost u uzorku pojmova, nalazi se analiza. Logičko traženje veze uzroka i posljedica to je analiza. U mojoj struci
postoje kvalitativna i kvantitativna kemijska analiza. Postoje mnoge vrste
analiza ili raščlambe u matematici,
ekonomiji psihoanalizi, pa i u
svakodnevnim životnim prilikama. Postoji i znanstvena disciplina koja se zove vrijednosna analiza (value analysis)
kojom se koriste konstruktori u tehničkom stvaralaštvu. Vrijednost-je svako pojedino stanje ili objekt ili subjekt, kojoj se
teži umom ili radom.
Novo stvorena vrijednost je
načelo s kojim se mjeri
svaka ljudska aktivnost. Pisac Edvard de Bono u knjizi
„Prilike“ (Opportunities) zgodno prikazuje pojam stvaranja nove vrijednosti kroz
formule u omjerima ,razlomcima:
Vrijednost= Korist/(Napor·Rizik)
Napor=(Trošak·Inercija)/(Resursi·Metode)
Rizik=(Novitet·Isplativost)/Iskustvo
Inercija=(Samodopadnost·Opozicija)/(Motivacija·Potreba)
Skupna formula
stvaranja vrijednosti u inovacijskom
procesu je razlomak:
Vrijednost=(Korist·Resursi·Metode·Motivacija·Potreba·Iskustvo)/( (Trošak·Samodopadnost·Opozicija·Novitet·Isplativost)
Ovu formulu valja čitati: Ako je produkt faktora u brojniku velik, ili u nazivniku mali
, onda je i velika mogućnost stvaranja novostvorene vrijednosti u nekom produktu .
Ovo je formula koncepata koji se mogu pretočiti arbitrarno iskustveno u brojke
primjerice od 1 do 5 kako bi se razlomak izrazio brojčano. Formulu valja koristiti za raščlambu „od
oka“ nekog budućeg poduhvata. Vrijednost razlomka mora biti veća od jedinice,
kako bi se dobio povod za novi posao.
Jednostavna analiza novo stvorene vrijednosti koja
nastaje uzgojem kokoši mogu poslužiti ovi podaci: Za proizvodnju
jednog kg jajeta potrebno je 2,2
do 2,4 kg žitarica. U masi jaja od 1 kg ima 16 komada težine 60 g. Godišnje kokoš nesilica daje 300 komada
jaja.
Usput ako imate
pijetla, onda se mogu jaja skuplje prodavati (to je nova dodana vrijednost)
recimo po 2 kn/kom, a ne po 1,5 ili 1 kn .
Gruba analiza vrijednosti proizvodnje 1 kg jaja (bez proizvodnje mesa i gnoja) je slijedeća: Korist 32 kn od prodanih jaja, a trošak žitarica 5 kn kao trošak nabave 2,4 kg žitarica. Jasno ne računam rad i postojeće resurse. Usput spomenuto, briga oko kokoši je jednaka ili manja od kućnih mezimaca. Dodajem novu ideju! Zašto se ne prebaciti u uzgoj kopuna čije meso ima visoku cijenu. Zašto ne imati viziju primjerice izvoz
kopuna u Europu!!? Vlada traži putove re-industrijalizacije, a ja predlažem kopune iz vremena moje bake, jer imamo resurse, i nemamo novaca.
Kada se želi dublje ući u poduzetnički poduhvat, onda valja
znati još neke načela i osnovne ali važne pojmova iz
financijskog menadžmenta. Vidi prilog, gdje sam pokušao u kratko prikazati
problematiku od kamatnog računa, profita, troškova. Zašto vas "tupim" sa kokošima ? Zato, jer su stari kokošinjci i šupe, koje služe svrsi, fiksni trošak za kojeg bi trebali, gradeći ih, uzeti kredit. .
Prema mojem iskustvu točka pokrića i ROI su dva postupka ili izračuna koja pokrivaju skoro 80% znanja za poduzetnike iz financijskog menadžmenta.
Prema mojem iskustvu točka pokrića i ROI su dva postupka ili izračuna koja pokrivaju skoro 80% znanja za poduzetnike iz financijskog menadžmenta.
.