1. Praksa
Pojasnimo primjerima što je to kružno gospodarstvo
i/ili cirkularna ekonomija. Sjetimo se naših predaka, baka koje su iz stare odjeće, primjerice
prekrajanjem tkanine ili paranjem i premotavanjem vune, ponovno šivale drugačiju
odjeću ili štrikale drugačije džempere. Ta je praksa umrla, jer smo stvorili
kulturu odbacivanja gdje 75 % odjeće završava na otpadu?! Isto tako, kao da su i popravci
tehničkih aparata izumrli, jer velike korporacije ne održavaju servise nego
odmah nakon garantnog roka prisiljavaju čovjeka da kupuje nove proizvode, koji
se reklamiraju kao bolji od starih modela. Moj je problem kako popraviti pisaći
stolac kojem se potrgao dio koji ne mogu nigdje kupiti. Državna vlast proizvođače mora
prisiljavati na preuzimanje odgovornosti za svoje proizvode, prije i nakon što završe na otpadu. Dakle,
uloga države nije samo stvarati nove poreze, nego nove modele kružnog
gospodarstva.
Primjer oporabe (upcycling) odbaćena kadica (školjka) za bide koristi se za pranje povrća u vrtu
2.Teorija
Danas
postoje koncepti održivog razvoja koji se nazivaju kružno gospodarenje kojem Kina teži već od 2006. godine. Naime,
većinu današnje proizvodnje ljudskih dobara lako je prikazati linearno kroz pravac koji započinje
točkom u rudokopu u kojem se kopa rudača, koja se potom pretvara u neku
sirovinu, slijedi proizvodnja, pa potrošnja i na kraju proizvod završava kao
smeće na nekom uređenom deponiju ili neuređenom smetlištu. Kružno gospodarenje ilustrativno
se prikazuje zatvorenom linijom, slično kružnici, gdje se od dizajna
proizvoda preko proizvodnje, distribucije, servisa i popravaka pa recikliranja
sirovina ponovno vraća na početak proizvodnog ciklusa. Drugim riječima, na
kružnom gospodarstvu pomoću metoda cirkularne ekonomije (znanost) minimizira se
otpad i maksimalizira iskoristivost svih procesa.
Pod
dojmom sam dviju knjiga koje su u zadnjih nekoliko godina napisali Michael
Braungart i William McDonough. Braungartova je knjiga „Cradle to cradle“ „Od
kolijevke do kolijevke“, a McDonoughova „Upcycle“ Oporaba"Vrsta recikliranja, tj. pretvaranje nekorisnog u korisno. Primjer je korištenje stare vune za novu
odjeću, ili odbačena kadica bidea za pranje povrća ispod slavine u vrtu.
Današnja
svjetska proizvodnja potrošnih dobara može se opisati frazom „from the cradle
to the grave“ ili od „kolijevke do groba“,
koju treba zamijeniti frazom od „kolijevke
do kolijevke“, što znači da resursima, energijom i sirovinama te okolišem treba
znatno poboljšati gospodarenje, što čini održivi razvoj, i čime se ublažavaju klimatske
promjene. U knjizi „Upcycle“ autor je pisaći stolac slikovito prikazao s njegovih
14 dijelova koje bi proizvođač morao držati na skladištu duže vrijeme kako bi
mu se kupac mogao online obratiti glede nabave rezervnih dijelova.
Težiti održivom razvoju
moguće je na različite načine, o kojima pišem već devetu godinu na mom blogu.
Pisao sam u
postu pod naslovom Krugovi održivosti o načelu 4R .
Ukratko,
4R načelo iz područja čistije proizvodnje oblikovano je prema četiri
engleske riječi –Reduce – smanji otpad i nepoželjne emisije; Reuse
– ponovno upotrijebi materijal, npr. povratnu ambalažu; Recycle – recikliraj, vrati materijal kao sirovinu u ponovnu
preradu; Replace – zamijeni agresivne tvari, energiju i štetne
procese podobnima za okoliš. Kliknite na Recycle, pa pogledajte
tehničke podatke vezane uz recikliranje najvažnijih materijala.
Istinski održivi razvoj spas je u vremenu u kojem se
moraju stvarati nova pravila, nove
strategije i taktike te praksa. Potvrđuje to vijest iz
susjednog mi grada Svete Nedelje, gdje se provodi modernizacija javne rasvjete
u energetski djelotvornu LED varijantu, čime se postiže i smanjenje svjetlosnog
onečišćenja poslije 21 sat od 50 do 70 %. Čuvajmo noćne ptice, šišmiše i kukce
koji noć koriste za svoj život. Krijesnicu nisam dugo vidio, je li ona izumrla
zauvijek?
3. Modeli
novih vrijednosti
3.1 Moraju se stvarati slikoviti modeli kako bi ljudi
shvatili da nose brigu i skrb o svakoj svojoj akciji i korištenju proizvoda.
Sviđa mi se model nazivanja stanovnika Zemlje terranautima, slično kao što
postoje astronauti. Kada se astronauta lansira u svemir, njegovu kabinu u kojoj
će živjeti duže vrijeme treba tako projektirati i izgraditi da njegove životne
potrebe i otpad budu minimalni.
3.2 Kada su gorjele amazonske prašume, brazilski
predsjednik Jair Bolsonaro predložio je SAD-u da njegovi stanovnici prestanu
svakodnevno upotrebljavati toaletni papir, jer se tako troše stabla, a rasterećuje
se kanalizacija. U Amazoniji ima 600 milijardi stabala koja daju kisik za sve
stanovnike, tj. terranaute Zemlje.
3.3 Zamjena linearnih modela ekonomije u modele kružne
ekonomije moguća je na mnogo načina.
Prvo razmotrimo naše svjetonazore i vrijednosti kojima
težimo. Danas vrijedi pravilo da, ako je prevruće ili prehladno, povećavamo
potrošnju energije, umjesto da povećamo ili smanjimo slojeve odjeće ili popluna
i deka. Mnogima izgleda smiješno zimi u stanovima nositi toplu odjeću i obuću
umjesto laganih ljetnih tipova odjeće. No nije smiješno, ako se zna da svaki
stupanj povećanja ili smanjenja temperature zraka u prostoru uzrokuje smanjenje
ili povećanje potrošnje energije za 6 %.
3.4 Kinezi planiraju povećanje stanovništva grada
Pekinga tako što restauriraju i moderniziraju stare zgrade kako bi njihovi
stanovnici trošili manje vode i energije. Taktika i cilj su da se ne povećava potrošnja, na
račun povećanja broja stanovnika. Zato treba okupiti najbolje znanstvenike,
tehničare i humaniste kako bi razmislili o inovativnim rješenjima. Koristite
sunce za svjetlost i snagu. Koristite zemlju i vodu za hlađenje. Koristite zrak
i njegovo kretanje za cirkulaciju i kontrolu temperature. Koristite cisterne za
spremanje kišnice.
3.5 Ren Zhengfei, čelnik kineskog diva Huawei, koji
proizvodi 60 milijuna mobitela, naredio je svim svojim zaposlenicima da nađu
rješenje za zamjenu operativnog sustava Android koji su dosad ugrađivali u
svoje mobitele. Naime, trgovinski rat između Kine i SAD-a doveo je do toga da
Kinezi više ne mogu kupovati Androide. Biti kreativan čak se može i narediti.
3.6 Fritz Schumacher je 1973. u knjizi "Malo je
lijepo“ napisao: "Ideju neograničenog gospodarskog rasta sve više i više,
dok svi nisu zasićeni bogatstvom, treba ozbiljno dovoditi u pitanje. Valja
zagovarati male i nenasilnih tehnologije koje bi preokrenule destruktivne
trendove koji nam prijete svima. Ljudi moraju načiniti ozbiljan pomak u onome
što smatraju bogatstvom i napretkom. Sve veći strojevi, koji uključuju sve veću
koncentraciju ekonomske moći i profita, te sve veće nasilje nad okolišem, ne
predstavljaju napredak nego negaciju mudrosti. Prava mudrost može se naći samo
u nama samima.“ Naši preci nisu imali problema s 36 % biootpada koji se bacao
na stajski gnoj, a ne kao danas na deponij ili u kanalizaciju. Kružno
gospodarstvo važno je u proizvodnji humusa pomoću stajskog gnoja
3.7 Velike korporacije, kao npr. Philips, Boeing,
Nike, C&A, Google…, uvode različite modele kružne ekonomije, što je više od
samog recikliranja.
3.8 Fond koji vodi Bill Gates, u iznosu od milijardu dolara proširuje
portfelj start-upa (razvojne tvrtke) kojim se bori protiv klimatskih promjena
3.9 Također, Sveti Otac Franjo, nakon
što je objavio svoju encikliku „Hvaljen budi“
okružuje investitore u start-up akciji o klimatskim promjena i mnogim
problemima današnjice
3.10 Na kraju treba reći da je dr. Velimir Srića
napisao cjelovit članak o kružnom gospodarstvu u časopisu Smart Infotrend. Više
vidi na adresi www.infotrend.hr.
JK, rujan 2019.
