Karamarko je
rekao: "neki Hrvatsku doživljavaju
kao svoje leno". Išao sam gledati u rječnik pravilno značenje riječi leno. Leno znači::
"u feudalizmu zamišljeni posjed dobiven od vladara na uživanje".
Od državnih dužnosnika do nas umirovljenika,
svi pomalo smatramo svoje dobivene pravice kao LENO. Ali što će ti pravice koje si i pošteno stekao, kada
nema novaca u "blagajni vladara". Naše postindustrijsko društvo
je postalo , povijesno gledano, neprilagođeno novim zahtjevima gospodarenja i možda
je LIJENO. Post-industrijsko
društvo je
koncept u
ekonomiji, koji opisuju kako uslužni sektor proizvodi više bogatstva nego industrija ili proizvodni sektor.
Naime,
ekonomska i ekološka kriza, kojoj je uzrok moralna kriza, prisilit će nas,
polako ili brzo na odricanje stečenog
LENA. Mirovinski izdaci iznose 10,6 %
bruto društvenog proizvoda, a svega 18 % umirovljenika ostvarilo je mirovinu s
punim stažem od 40 godina. U postindustrijskom društvu su potrebna neka nova pravila gospodarenja. Većina radnih mjesta u USA se nalazi u tercijarnom gospodarstvu: usluge ,trgovine
i banke. U RH postoji
velika sličnost , glede vrste (ne) zaposlenosti s bogatim zemljama. Aritmetički gledano mora se povećati broj
radnih mjesta u sekundarnim i
primarnim granama gospodarenja, kako bi se
smanjila nezaposlenost. Lako reći
nimalo lako objasniti i postići.
Volimo gledati gdje se nalaze naši
sportaši na nekoj domaćoj ili međunarodnoj sportskoj ljestvici.
Opterećeni smo nogometom (vidi tisak i TV) i plašimo se kako ćemo proći na EURO 2012. Čitali smo često uz kavu, točne
sportske , ali nevažne egzistencijalne podatke. Gol je pao u 17 ili onaj od Turske u
122 minuti!.
Isto, ako ne i više, treba nas
interesirati, kako smo stajali 2011. na Europskoj
ljestvici izvrsnosti ili koliko smo bili uspješni u inoviranju. : http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/files/ius-2011_en.pdf .
Na Europskoj
ljestvici izvrsnosti od 35 europskih
država nalazimo se na 25 mjestu sa zbirnih 0,310 indeksnih bodova. Prvak je Švicarska s 0,833 dok je Turska na
posljednjem mjestu s 0,213 bodova. Ako
se izvještaj od 100 strana temeljitije pogleda, onda se vidi kako smo ostvarili
vrlo malo bodova u intelektualnom vlasništvu 0,085 (patenti, žigovi) dok uopće nismo tako loši kao inovatori s
0,404 bodova. Relativno smo dobri, od
ostalih 25 indikatora, kao što su: obrazovanje , znanstveni rad i ljudski resursi.
Budući sam se bavio 43 godine u industriji s
razvojem proizvoda, rado pratim ovu problematiku i pitam se, kako dijagnosticirati uzroke
naše niske izvrsnosti u Europi.
Radna mjesta
su posljedice nastanaka nekog produkta
ljudskog rada. Produkt rada je proizvod ili usluga. Proizvod nastaje od neke ideje koja se oplođuje raznim fazama inovativnog rada
u dohodak. Proizvodi u svijetu
nastaju u garažama ili u vrtu, te
broj radnih mjesta više raste u malim tvrtkama nego u velikom korporacijama. Kada poduzetnik nekog zaposli, on zna da mora i za njega raditi.
Na slici vam prikazujem lutku iz perušine koju je izradila
umirovljenica Zlata Zorotović . Domaća sirovina, domaći rad i pitajmo se
može li ova lutka biti brend i
prodavana primjerice turistima na kruzerima
koji uplovljavaju u Dubrovnik ? Kako umirovljenike uključiti u
stvaranje brenda?
Tražeći
podatke na Internetu o stvaralaštvu proizvoda, pronalazim crtež gdje je stvaralaštvo
slikovito smješteno u koordinatni sustav.
U tom sustavu su na Y-osi navedeni pojmovi kvaliteta i kvantiteta, dok
su na X- osi smješteni pojmovi učinkovitost
i djelotvornost . Na površini između XY- osi na različitim pravcima nalaze
se misije i vizije stvaralaštva proizvoda. Netko tko teži inovatorstvu mora se "sprijateljiti" s ovim
pojmovima. Da bi ostao na temi bloga (eko-pismenost,održivost,
energija,materija,informacija ,bioraznolikost, proizvod/usluga, okoliš.) uključit ću samo pojam djelotvornosti
kod inovacije lutke .
Perušina je prirodna sirovina koja štiti klip
kukuruza. Kukuruz je bio i bit će kruh
naš svagdanji i stočna hrana. On je i industrijska sirovina. Iz njega se
proizvodi glukoza ,dekstrin, alkohol, kukuruzno ulje, papir, cekeri http://www.youtube.com/watch?v=uimiGRBH-YI
i dakako ova lutka na slici.
U
djelotvornoj proizvodnji sirovina i proizvoda valja
poštivati bioraznolikost u okolišu. Moderna proizvodnja GM usjeva uništava bioraznolikost, koja se može mjeriti.
Sve treba mjeriti! Suvremena poljoprivredna proizvodnja, zbog visokih profita u uzgoju monokultura i primjeni sintetskog herbicida (glifozat) ostavlja mrtvu zemlju iza sebe.
Smanjuje se broj biljaka, broj pčela, leptira,
pauka , puževa, žaba i ptica što već dokazuju mnoge
studije.
Bioraznolikost koja je sad vrlo narušena, može
se postići jedino poštivanjem plodoreda u poljoprivredi. Za uzgoj
tih kultura nije uvijek potreban
traktor, mada ih ionako po našim selima ima previše neiskorištenih.
Na našim njivama i vrtu, uzgajala se pšenica, kukuruz, ječam, raž (hrž) zob, žito, jari i ozimi lan, konoplja, sirak, heljda,
djetelina, repa okruglica, povrtnica, zelje, kelj, bijela i žuta koraba, bečka
repa, cikla, luk, poriluk, luk kozjak, luk črlenec, češnjak, paprika, rajčica, žuto korijenje,
peršin, celer, špinat, salate,
matovilec.
Zbog
primjene pesticida ne mogu se sada saditi i sijati druge plodine uz kukuruz.
Uz kukuruz se ranije na istoj njivi
sijao grah, sirak, bob, čičak, leća, kihra i sadile su se bundeve. To je bilo
moguće, jer je stabljika kukuruza čuvala tlo od
prekomjernog sušenja u ljetnim žegama i bila je kolac za grah.Nema kruha bez motike znali su naši starci reći. Djelotvornost jest okapanje kukuruza čime se isključuju herbicidi i stvaraju nova radna mjesta!
Možemo biti učinkoviti
i proizvesti kukuruza 7-14 t/ha ali smo izgubili bioraznolikost, a time
nismo djelotvorni. Zato uključivanje umirovljenika
kao učitelja starih vještina primjerice
u proizvodnju cekera i lutaka od perušine, može se stvoriti isto novo radno mjesto, dohodak ali i ljubav mladih naraštaja prema primarnoj i sekundarnoj
proizvodnji. Ruke su stvorile čovjeka i
od ruku počinje inventivnost. Lutka od
perušine jest suvenir važan u turizmu, dok cekeri zamjenjuju plastične vrećice protiv kojih se „bori“
ministrica za okoliš. Korištenje plastičnih vrečica godišnje prosječno domačinstvo opterećuje atmosferu s 56 kg ugljičnog dioksida.
Sve navedene aktivnosti povećavaju i inovativnu djelotvornost društva.
Sve navedene aktivnosti povećavaju i inovativnu djelotvornost društva.
U jedanaestoj Božjoj zapovijedi trebalo bi pisati: Pojedinci inovatori stvaraju
inovaciju, a ne povjerenstva.