Nauk mudrosti. Njezini okovi bit će moćna zaštita i njen jaram halja časti. Sirah,6, 29
1.
Prvi dan klimatskog proljeća. Kiši pomalo, a ptičice
„popevaju“ tražeći svoje partnere za život. Ovo je godina izbora novih
zastupnika u Sabor i u EU parlament, pa lijeve političke stranke traže
koalicijske partnere i birače s „popevkom“ hoćemo
promjenu, želimo srušiti staru vlast, želimo biti nova vlast. Sadašnja vlast
ima popevku zašto nas mijenjati kada
smo stabilnost države održali u pandemiji,
potresima, klimatskim promjenama i u EU stojimo ekonomski dobro.
Slušam ponekad pitanje: Za koga ćeš glasati? Na
takva pitanja obično odgovaram jednom starom mudrošću: „O politici i vjeri niti
s rođenim bratom ne treba diskutirati.“ O čemu onda da diskutiramo? O klimi i
kućnim mezimcima, pa neće biti prijepora niti konflikata. Jer, protivno, možeš
izgubiti brata, poslovnog prijatelja ili mušteriju!
2.
Imamo sukob, spor, konflikt između predsjednika
Države Milanovića i predsjednika Vlade Plenkovića. Oni su već duže vrijeme u sukobu!?
No, 15. ožujka nas je Predsjednik Države iznenadio izjavom da želi biti Predsjednik
Države, ali i da želi sudjelovati u izbornom natjecanju između stranaka sa željom
da bude Predsjednik Vlade. Konflikt su morali rješavati Ustavni suci. Kako ih
pomiriti? Ustavni sud je treća strana koja posreduje u toj „svađi“. I mora
odlučiti krši li netko Ustav. Često su način rješavanja konflikta kompromis i konsenzus, što Ustavni suci nisu koristili pri donošenju Pravorijeka.
Ustavni sud je 18. ožujka odlučio da Predsjednik države ne može istovremeno biti
Predsjednik RH i sudjelovati u izborima za zastupnike Sabora.
3.
Jaram. Prije mjesec ili više dana gledao sam jedan film o
ljubavi i sudbini jednog mladića koji traži sreću. Radnja se odvija u Ukrajini prije
više od 100 godina. U činu tradicionalnog vjenčanja bila je ceremonija, gdje
svatovi donose jaram, a mladenci svoje glave moraju staviti u njega. Taj je
jaram simbol zajedničkog lijepog, ali i teškog i odgovornog ponašanja u braku.
Obično se danas pojam „biti u jarmu“ poistovjećuje s mučeništvom.
Kao seosko dijete sjećam se kako sam već kao
trinaestogodišnjak čuo zapovijed: „Hodi nakleni vole“ ili „skleni vole“. Čovjek
koji tjera volove zove se „biruš“. Kada su u jarmu, volove se tjera „hajd voleki“.
Voleki, tako smo ih od milja zvali, na zapovijed „hajs“ znaju skretati na lijevo,
a na „stija“ na desno. Prošlo je 70 godina i danas vidim sliku kako su volovi
koji se „zaprežu“ u kola ili plugove bili najveće blago naše porodice. Zašto su
bili blago? Volovi su bili izvor
energije tzv. „žive sile“ od 1400 do 2000 W. Oni su imali masu od 600 do 1000
kg. Kada su orali jedan dan, zaradili su 10 dnevnica nadničara. Prema danu
oranja nazvana je mjerna jedinica ral ili
jutro od 1600 čhv = 5754,6 m2 = 0,575 ha.
Metaforički (stilska figura), volovi u jarmu jesu
Predsjednik države i Vlade, glavni tvorci politike (policymakers) koji su
dobrovoljno pristali da vode i upravljaju narodom. Jaram nije uvreda nego čast za
dužnosnike koji obnašaju dvije najviše funkcije upravljanja u državi. Slikovito
viđenje rada političara kroz volove u jarmu obogaćuje i priskrbljuju slikovitost
demokracije. Naime, slobodnim izborima, prema utvrđenim pravilima, društvo određuje
dva časna građanina da „vuku“ narod u sigurnu i bolju budućnost.
Opet, metaforički gledano, narod (Sabor) slično kao što
„biruš“ volovima govori stija i ajs, tako se i tim časnim izabranim „građanima“
zapovijeda zakonima, uredbama – idite lijevo ili desno ili pravo. To zapovijedanje
nazivamo promjene u društvu. Kako opisati
različite promjene u društvu koje s gospodarstvom i okolišem čine trokut održivosti?
Postoje različiti mehanizmi promjena u društvu, ovisno o sukobima i konfliktima, za koje političari često koriste riječ borba s pesnicom uzdignutom iznad glave.
Iz citirane knjige izdvojit ću samo neke mehanizme promjene.
4)
Mehanizmi promjene[i]
4.1) Promjena
protestom. Sada uobičajena promjena u političkom životu Europe i Hrvatske.
Svrha je protesta (velika galama, traktori na cesti umjesto na njivi) modificirati
ponašanje onih koji su pod kontrolom primjerice Vlada, različite uprave, skupštine, Sabora, dakako i
Predsjednik države. Naročito su uspješni protesti kada je u pitanju
okoliš (smeće, čist zrak, voda ili tlo). Mediji to glorificiraju i gruda
snijega pretvara se u lavinu. Iz mnogih protesta rađaju se novi propisi
(direktive), smjernice, koji ponekad smetaju napretku. Kompleksnost života
u gradu pogledajte priloženi link.
https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/001/ZGBR%202023_web.pdf
4.2) Promjena
otporom, neposluhom. Kod poštara Austro-ugarske ili našeg sudstva ljudi
dolaze na posao, ali ne rade. Poštari su radili 100 % po krutim propisima i
pošta je zastala u dostavi pisama i paketa. Zaposlenici u sudstvu dolaze na
posao, ali ne rade tražeći neke svoje zahtjeve npr. uvjete rada i plaće. U
priči o imaginarnom sastanku đavolskog vijeća u nekom gradu jedan đavao
predlaže da se toga dana umjesto nesreća (sudar vlakova, auta) ništa ne radi, a
to će isto učiniti nered u društvu. https://ekovalen.blogspot.com/2018/07/poniznost-ili-skromnost.html
4.3) Promjena
revolucijom. Moj sustav je bolji od tvoga, zato stari red društva treba
prestrojiti u novi sustav, što se vidi u francuskoj, ruskoj i kubanskoj
revoluciji. Stalno se spominje riječ borba
koja završava velikim prolijevanjem krvi. Zato riječ borba, koja se tako često čuje u našem svakodnevnom životu, od ulice
do sabornice, treba izbjegavati. Sabotaže i borbe u početku dovode do kolapsa,
kaosa i nereda u društvu, a neki očekuju kako će se iz toga kao ptica feniks
izroditi novi red. No postoje i druge metode priskrbljivanja općih ljudskih
potreba. https://ekovalen.blogspot.com/2016/02/win-win.html
4.4) Promjena kriznim menadžmentom. Kada je veća ili manja skupina ljudi ugrožena te nije u mogućnosti kontrolirati tijek događanja i uspješno se nositi s nanesenom štetom, osniva se krizni menadžment. Kod poslovne ili društvene krize obično se krivnja prebacuje na vanjske čimbenike. Od političara i upravitelja očekuje se da upravljaju brodom, ali da i predvide oluju. Dobro poznavanje procesa mogućih kriza i sposobnost upravljanja sustavom zaštite jest temeljna zadaća kriznog menadžmenta. https://hrcak.srce.hr/file/87513
5) Eristička dijalektika U prepirkama, svađama diskutanti koriste logiku, dijalektiku, i retoriku. No postoji i eristička dijalektika koja obrađuje; smicalice, trikove, dosjetke, lukavstvo, taštinu, zlobnost, ograničenost, primjerice političara i novinara. Poznata je nečista smicalica ili trik kada se osoba (ad hominem) ponizi, grdi, ruži, psuje umjesto da se sučeli argumentima istine o tezi (ad rem) o kojoj se diskutira. Želi se uvijek biti u pravu, pa se koriste nedopuštena sredstva primjerice skretanja s teme činjenica, podatka i vjerodostojne informacije. Prepirke su slične mačevanju gdje ponekad sablje zamjene toljage. ( Arthur Schopenhauer, Eristička dijalektika, Marijan Tisak , Split 2002)
[i] Edward de Bono, Future Positive,
Penguin Books New York 1980
