utorak, 24. travnja 2012.

Zašto se mora govoriti o klimatskim promjenama?


Prošao je DAN PLANETE. 22. travanj koji se slavi već oko 40 godina .  Vidjeli smo  državne dužnosnike zajedno s TV snimateljima,  kako skupljaju  različiti otpad po divljim smetlištima. Doznajemo iz tiska, kako se ministrica okoliša i prvi potpredsjednik Vlade ne slažu glede gradnje solarnih elektrana ,koje su preskupe, ali manje onečišćuje okoliš.
Ako se  pogleda ovo 17 minutno predavanje s hrvatskim titlom  o klimatskim promjenama,    dobit ćemo bolji uvid u ovu problematiku, koja je bitna prije svega, za našu djecu i unuke. Prema tome, kliknite i zamislite se:

http://www.ted.com/talks/lang/hr/james_hansen_why_i_must_speak_out_about_climate_change.html

Na mnoge načine možemo bez državnih dužnosnika pozitivno djelovati na naš okoliš.
Na DAN PLANETE žene iz udruge  ETNO FLETNO   su prikazivale u Grdanjcima kraj Bregane pranje rublja,  kako su ga prale naše bake. Može li se   sugerirati današnjim ljudima (muškarcima i ženama) da ponekad malo rublja operu i na ruke, a ne pomoću perilice, koja je  veliki potrošač električne energije?

 Prema statističkim podacima perilica se godišnje koristi 270 puta u EU domaćinstvu. Prosječne  perilice godišnje troše od 600 do 800 kWh električne struje ili od 1800 do 2400 kWh primarne energije "uskladištene" u ugljenu ili plinu. Nije loše da se zna, kako se za proizvodnju 1 kWh električne energije emitira 0,6 kg ugljičnog dioksida u atmosferu. Danas postoje  energetski učinkovite perilice (s (oznakom  A )   koje troše za pranje samo 1,14 kWh  dok starije perilice troše 2,34 kWh po kilogramu rublja. Vode se u prosjeku troši  oko 12 litara po kilogramu  rublja.
Dobrim gospodarenjem  kod pranja  rublja  može se godišnje  uštedjeti 108 kWh električne struje. Dakle,  pravilnim izborom programa pranja, ovisno o količini rublja, temperaturi i vremenu pranja, te primjenom kišnice (vlastito iskustvo) može se uštedjeti i na deterdžentu čime se sveukpno  manje onečišćuje okoliš .
Prezentacija pranja rublja udruge ETNO FLETNO

subota, 7. travnja 2012.

Tko koristi zrak kao smetlište?



Čitajući knjigu; „Usponi i padovi evolucije“ autorice Dagmar Röhrlich primijetim  frazu:
„Čovjek je počeo drmati eko sustav,  zbog svojih kobnih navika. Ako se uništi naš eko sustav, na Zemlji će preživjeti samo gamad“.
  Atmosferu koristimo kao smetlište. jest  daljnja tvrdnja autorice. Tko to koristi atmosferu  i zrak u zatvorenim prostorima kao smetlište? Svatko od nas u određenom udjelu već prema načinu  života. Dok se smetlišta na tlu lako vide,   zrak nam izgleda čist i lako  se ne primjećuju  i osjete u njemu onečišćujuće tvari.
Odraslom  čovjeku treba dnevno za goli život 12,6 MJ (ili 3000 kcal,)   energije, koju dobiva preko hrane, vode i zraka. Malo preciznije, čovjeku treba okruglo radi lakšeg pamćenja oko 2000 g vode, 500 g krute hrane(ugljikohidrati, proteini, masti, minerali i vitamini) i 2000 g zraka  s 400  g kisika. Jasno, kod teškog fizičkog rada ili napora treba mu  više kisika i energije. No, čovjek treba za današnji način  života i svoje potrebe daleko više  energije. Prosječno stanovnik RH, troši dnevno svih vrsta energija 230,6 MJ ili 62 kWh. Preračunato, to je   oko 6 litara benzina za dnevnu životnu potrošnju stanovnika RH.
Sva ta potrošnja, ne samo energije, dovodi do onečišćenja okoliša ali i unosa  različitih  otrova u ljudsko tijelo. Iako ljudsko tijelo ima svega 2 m2  površinu kože, koju je lako zaštiti od UV zračenja,  pretežno čovjek unosi u sebe otrove kroz apsorptivne površine dišnog sustava  100 m2  i  sustava probavila  površine 300 m2.

Stanje okoliša u RH vidi se u opširnom izvještaju od oko 400 stranica http://www.azo.hr/NacrtIzvjescaO. Broj stanovništva se smanjuje i sve više urbanizira(?!).
Stanovnik EU troši godišnje 16 tona različitih materijala,čime  znakovito narušava sadašnji eko sustav. Otpad i smetlišta su  indikativni  dio opterećenja eko sustava što je navedeno u "linkovanom" EU izvješću o okolišu.(prevedeno na hrvatski jezik)  "SOER 2010". Naime, svih 16 tona prerađenih i potrošenih materijala završava na EU-smetlištu.
Smetlišta na tlu"
Otrovne tvari oko nas  najlakše vidimo prepoznajemo preko divljih ili uređenih  smrdljivih smetlišta ili odlagališta, gdje se nalazi komunalni otpad.
Stanovnik   grada Zagreba stvorio je 2007 godine  462 kg komunalnog otpada sastava kako je prikazano na  tablici:

#
Komponenta
Sastav, mas%
1
Guma
0,6
2
Papir i karton
25,3
3
Staklo
5,1
4
Plastika
14,9
5
Metal
3,4
6
Drvo
1,4
7
Kuhinjski bio otpad
30,6
8
Vrtni bio otpad
5,3
9
Tekstil
5,5
10
Pelene
3,3
11
Inertni
3,7
12
Posebni otpad
1,1




Izvor: IPZ Uniprojekt TERRA, 2005.


Razvijeni svijet na početku dvadesetprvog stoljeća drži se kod zbrinjavanja otpada sljedećih osnovnih načela:
-       odvojeno skupljati otpad i reciklirati materijale do razumnih granica,
-       iz otpada zaostalog nakon reciklaže iskoristiti energiju bez štetnih utjecaja na okoliš, Jedna tona otpada može dati oko 200 kubnih metara plina sa sadržajem energije jednakim energiji iz 70 kilograma kamenog ugljena ili oko 100 kilograma mrkog ugljena.
-       preostali neiskoristivi otpad odložiti na siguran način.

Opasni otpad prema definiciji je svaki otpad koji sadrži tvari, koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.
  Što pojedini građanin ili pojedino domaćinstvo treba  učiniti kako bi se smanjio komunalni otpad?. Od pojedinca u dječjem vrtiću do Vlade treba se uključiti kreativnim razmišljanjem, a  kao prvi korak valja  svoje potrebe i proizvodnju otpada  mjeriti,  te isto stalno smanjivati.  Kako na  radnom mjestu tako i  u domaćinstvu  primijeniti  koncept  tzv.čistije proizvodnje koji  se definira pravilom„4R“  izraženo s  četiri engleske riječi; - reduce -  smanji otpad i nepoželjne emisije; reuse - ponovno upotrijebi povratnu ambalažu, recicle-  vrati materijal kao sirovinu u ponovnu preradu, recikliraj, replace  - zamijeni agresivne tvari, energiju i štetne procese  podobnim za okoliš prirodi . Pojednostavljeno to izgleda ovako, neka se kupuju sve što više u rinfuzi, koristiti košare i cekere  umjesto plastičnih vrećica, svaku kanticu i flašicu ponovo koristiti ili poslati na recikliranje. Paziti kod kupovati na stvari koje se lako recikliraju ili su već reciklirane. Usput spomenuto naši starci na selu nisu imali smetlište sav biološki otpad se reciklirao kroz napoj koji se koristio kao hrana životinjama ili je završavao na gnoju. Zato urbanizacija  ljudi djeluje kao negativna pojava načina života.  
Emisija glavnih kemijski onečišćivača  atmosferskog zraka potječu :
60,6% prometala,16,1% industrija,14,2% toplane, 5,6% kućanstva i 3,5% razna spaljivanja npr korova.[1]
U projektu „Smanjenje lebdećih  čestica PM10   koje je za  grad Zagreb izvodila tvrtka  EKOINE navodi se kako je 2006 godine u zapadnom djelu Zagreba došlo do pogoršanja kakvoće atmosferskog zraka, zbog povećanje koncentracija lebdećih  čestica PM10 .  Uzročnici emisije  tih čestica su: prometala 32%,  građevinski radovi 25%  toplane 22%  i kućanstva 17% navodi se u tom projektu.
Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku, propisana je za lebdeće čestice dnevna granična vrijednost u iznosu od 50 μg/m3 , dok je godišnja granična vrijednost od 40 μg/m3.
  Onečišćuje tvari zraka bilo u vanjskoj atmosferi ili unutrašnjost prostora, gdje  urbani čovjek najviše i provodi  vrijeme, mogu se nabrojiti ove tvari: za vanjski zrak :  lebdeće čestice PM2,5 ugljični monoksid  CO, dušični oksidi NOx  , ozon O3, sumporni dioksid SO2 . Zrak u zatvorenim prostorima sadržava daleko više onečišćujući supstanci i čak što više u većim koncentracijama od vanjskog zraka. Časopis Scientific American 258(5) 1998 str 42-48  navodi  koncentracije za organske kemikalije: formaldehid 50 μg/m3, benzen 10 μg/m3  ,  metilen klorid  100 μg/m3, te  za lebdeće čestice  50 μg/m3 , dušični oksidi NO100 μg/m3 ,
sumporni dioksid SO2 10 μg/m3, ugljični monoksid CO 1000 μg/m3 i ugljični dioksid CO2 1000000 μg/m3. Emisija tih onečišćivača u zatvorenim prostorima potječu od  različitih procesa  i tvari kao  što su pušenje,  sredstva za čišćenje, sprejevi, izgaranja u pećima, toplinski izolatori, premazi, pesticidi. Iz  građevnih materijala izlazi  u zatvoreni prostor i  radioaktivni plin radon.
  Što učiniti da smanjimo tzv. smetlište  zraka koje udišemo?
Tvrtka EKO INA predlaže Gradskoj upravi  mjere za poboljšanje kvalitete zraka kroz slijedeće  akcije i investicije. Reorganizirati i povećati protočnost prometa, izgradnja novih prometnica ,pruga, smanjiti  primjenu soli, ozeleniti prometnice, povećati plinofikaciju grada.
Što svaki građanin treba činiti? Prvo, prestati pušiti . Od 100 pušaća osmorica bilo aktivni ili pasivni pušaća umiru ranije nego bi trebali i veliki su trošak društva . „Prisiliti policiju“ i Grad da se bicikle uključi u redoviti  promet. U Zagrebu ima 419 osobni automobila (????,preveliki osobni i društveni teret) ili  oko 500 uvjetnih vozila na 1000 stanovnika. Zagrebačkom Avenijom prometuje dnevno 88000 automobila. Svega 0,6%  primarne energije u benzinu troši se za prijevoz čovjeka u osobnom automobilu. Ostala primarna energija benzina troši se kroz  gubitke u motoru, za trenje i početno pokretanja automobila. Taj podatak daje Al Gor u svojoj  knjizi " Our Choice"-Naš izbor objavljena 2009 godine.  Naša kobna navika jest:  osobni auto koristi se prosječno za putovanja na udaljenosti, koje se mogu obaviti pješice ili biciklom.   Žurnom edukacijom ove problematike, „tko“ „što“, „kako“ i  „gdje“ ,početi od dječjeg vrtića do Mjesnih odbora. Moj  osobni prijedlog primijeniti još slobodni TV kanal i emitirati vremenski 100%  ove edukativne programe, kako bi se  slikovito rečeno informacija pretvorila u energiju i materiju. No to će biti neki drugi post ovog bloga. Odricati se ,štediti, pomagati drugima ne samo u Korizmi! Sretan Vam Uskrs!



Sadržaj kante za otpad Zagrebačke županije

[1] O. P. Springer,; Otrovani modrozeleni planet, „Meridijani“ Samobor, 2008 g. str 71