Idealiste i ljude čista srca premara u prvom redu pitanje kruha- Ujević, Tin (Augustin), hrvatski književnik ( 1891 – 1955 )
1.Uvod
Na TV ekranima vrti se reklama „Da se mene pita svi bi vozili KIA
automobile“.
Ali, da se mene pita nitko ne bi vozio bilo koju marku automobila, nego bi
pješačio, vozio bicikl ili bi koristio javni prijevoz.
Djeluje heretički ovaj odgovor, ali prave akcije protiv klimatskih promjena
moraju početi od pojedinačnih aktivnosti. Posadi drvo i ne bacaj hranu. Ili
ispeci kruh od kukuruza, a ne od pšenice! Ovo je mjesec kruha i na placu tj.
Trgu kralja Tomislava u Samoboru vrijedne ruke žena iz Udruge „Etno fletno“
prezentirale su i ponudile građanima „domaći“ kukuruzni kruh (koruzni=kajkavski
dijalekt) ispečen prema starim recepturama. Mjesec listopad je mjesec zahvalnosti Bogu
za kruh naš svagdanji. Slavi se taj dan na različite načine, kako u školama tako i u različitim udrugama.
2.Malo teorije
Zašto kukuruzni kruh spada u akciju protiv klimatski promjena? Prinos kukuruza za vrijeme mojih predaka bio je 0,15 kg/m2, dok je danas urod 0,9 kg/m2 (9 t/ha) . Dakle, današnji je urod 6 puta veći od ondašnjeg i to zahvaljujući nafti koja se „umiješala“ u poljoprivredu. Prinos pšenice od 0,55 kg/m2 je isto veći danas u odnosu na ranije doba, a cijena pšenice je više od kukuruza.
Zašto su u našim krajevima
djedovi sijali više kukuruz nego pšenicu? Kukuruz je zahvalna biljka, jer su se
uz nju sijale buče i grah tako da je površina zemlje bila maksimalno
iskorištena. Dalje, koruznica je bila izdašna hrana za blago. To su neki principi bio ekonomije ili bio gospodarstva. Europa teži
k tome! Bio ekonomija je dio Europskog zelenog plana koji preuzima
ambiciju dugoročnog plana Europske unije kojim će Europa postati prvi ugljično neutralni
kontinent do 2050. godine
U doba početka industrijalizacije živjeli su ekonomisti i filozofi Adams
Smith, Karl Marx i Thomas Robert Malthus. Dok je prvi vjerovao i podučavao kako
se gospodarstvo samo od sebe uravnotežuje pomoću ponude i potražnje roba
(kruh), dotle je Marx tvrdio kako će se revolucijom kapitalistima uzeti kapital
(kruh!) i dati radnicima. No Malthus je napisao kako se pučanstvo brže povećava
nego proizvodnja hrane tj. kruha. Grubo zvuči, tadašnji ekonomisti vidjeli su Zemlju bezgranično velikom!?
Silne ekonomske teorije, aksiomi i metode utvrdili su ekonomisti, pa je danas
najpoznatija metoda bruto društveni proizvod – BDP. BDP je zapravo zbir svih učinaka
građana neke države u jednoj godini. U
današnjim uvjetima života, uz epidemiju COVIDA, klimatske promjene, ratove koji
stvaraju migrante, taj BDP nije dostatan kao alat gospodarenja. Valja pogledati
i HDI indeks. Naši djedovi koji nisu znali što je strategija ili BDP, imali su uzrečice : valja trošiti koliko
nam je Bog dao, ili krpež i trpež
drži ovaj svijet. Takve uzrečice
anuliraju postojanje ekonomskog rasta i
želja porasta životnog standarda kakvog smo do sada imali. https://ekovalen.blogspot.com/2013/04/strategijom-protiv-ekonomskog-rasta.html
Pojavljuju se novi teoretičari bio ekonomije ili gospodarstva koji odbacuju
BDP kao
jedini alat za gospodarenje i daju neka nova načela. Nabrojimo ih: 1. revalorizirajte,
2. konceptualizirajte,3. restrukturirajte,
4. premjestite, 5. redistribuirajte, 6. smanjite
7. ponovno upotrijebite, 8. reciklirajte sve od sirovina, proizvodnje do gotovog proizvoda.
Približimo ova načela hrvatskom jeziku: ponovo utvrđivanje vrijednosti, nova
predodžba, izmjena ustrojstva, premještanje, nova raspodjela, smanjite potrošnju, ponovna upotreba,
preraditi otpadnu tvar.
To je inovativno gospodarstvo
s niskom razinom emisija stakleničkih plinova, stvaranja otpada – smeća koje je rizik za požar i
trovanja ljudi, životinja tla i vode.
Poznat je Georgescu-Roegen, jedan
od tih novih teoretičara bio ekonomije ili ponovnog
odrastanja (Degrowth) koji je postavio paradoks prema kojem se sadašnji tehnički progres povećava do razine kada će se svi izvori života
ili sirovine pretvoriti u smeće. Zašto? Proizvode se frivolne (beskorisne)
stvari i pretežno sve aktivnosti u tzv. razvijenom društvu podešene su za
užitak i dokolicu. Dokaz? Pogledajmo samo sadržaje na TV-u reklame i korištenja
Interneta. On tvrdi kako je jedan od
najglupljih proizvoda auto za golf igrališta, koji služi kako bi prevozio igrače
koji su došli hodati kako bi skidali kilograme svoje biomase (sala).
Ali taj „glupi“ auto troši benzin! U Zagrebu je u kolovozu i rujnu 2023. g. održana 9th International Degrowth konferencija https://odrast.hr/.
3.Globalna temperatura Zemlje
Zašto se moramo usredotočiti na energetsku
učinkovitost, ali i na očuvanje energije, drugim riječima, na korištenje manje
energije i manje onečišćenje okoliša.
Svaka ljudska aktivnost snimljena je i preračunata na emisiju stakleničkih
plinova, primjerice ugljičnog dioksida koji je i „lijek“ i „otrov“ za majku
Zemlju, ovisno o koncentraciji u atmosferi. Snimljena je emisija prema
potrošnji koja se prati prema UN klasifikaciji(UN COICOP) privatne potrošnje i
potrošnje javnog sektora, pa se dobije ovakva slika za London: Vidi link https://ekovalen.blogspot.com/2022/04/smjernice-o-staklenickim-plinovima.html.
Kada sam se ja rodio, a bilo je to 1941. godine, globalna temperatura na Zemlji bila je 15,7 °C, sada je
17 °C, dok je temperatura mora 31. srpnja ove godine bila 21,0 °C.
Izvještaj međuvladinog panela o promjeni klime IPCC (Global Warming of
1.5°C report) govori kako je globalno zatopljenje od početka industrijskog doba
bilo već 1971. veće za +0,16 °C, ove je godine veće za +1,23 °C,
dok će 2034. biti veće za +1,5 °C. Ta je temperatura na neki način granica koja se ne smije prijeći.
Ovo posebno izvješće IPCC-a dijeli različite puteve stabilizacije globalnog zagrijavanja na 1,5 °C: primjerice ne težiti fosilnim gorivima: smanjite njihovu upotrebu za 50 % u manje od 15 godina i gotovo ih potpuno eliminirajte u 30 godina.
Obnovljiva energija: 1–7 milijuna km2
zemlje pretvorene u uzgoj bioenergetskih usjeva. Šume su lijek, jer 10 milijuna
km2 šuma koje valja dodati do 2050. (1,2 puta veličina Brazila)
služe za veliko uklanjanje ugljika iz atmosfere. Šume trenutačno apsorbiraju
oko 25 % našeg CO2. Pošumljavanje i poboljšanje upravljanja šumama mogli
bi ukloniti do 18 % dodatnih smanjenja potrebnih do 2030. godine. „Svjetske
šume sadrže više ugljika od eksploatirajućih nalazišta nafte, plina i ugljena.
Buduća klima našeg planeta neraskidivo je povezana s budućnošću njegovanih šuma“,
napisali su znanstvenici.
Stalno se moraju ispitivati, balansirati mjere korištenja energije. Rad na
daljinu je za vrijeme pandemije Covida izgledao kao lijek. Tvrtka "Amazon" koja je
„potjerala“ svoje djelatnike kućama da rade, sada ih zove natrag, jer su veliki
gradovi opustjeli i stvaraju troškovno velik problem u gospodarenju
infrastrukturom. Može se izraditi izbornik za odabir aktivnosti kod klimatskih
promjena, time da se mora se djelovati na više frontova istovremeno.
5.Sjećanje na bakin kruh
U našem domu baka je pekla svaki petak kruh u velikoj krušnoj peći. Peklo se jedanput tjedno. Kada sam bio mali meni je ispekla mali kruščić kojeg sam odmah pojeo onako mlakog čiji okus još i danas pamtim.
