Klimatske promjene - COP 30 Brazil

Bolje je uštedjeti 1 L benzina nego ga proizvesti! Štednjom 1 kWh električne struje smanji se emisija 0,6 kg CO₂ eq. Pamtimo i djelujmo!

1. Što je to COP?

COP je akronim za „Conference of the Parties“ ili Konferencija stranaka. COP konferencije se održavaju svake godine kako bi se raspravljalo i kako bi se pronalazila rješenja za klimatske promjene.

Plakat konferencije  koji simbolizira stanovnike Amazonske prašume

COP-ovi su važni jer okupljaju delegate iz gotovo svih zemalja svijeta kako bi pregovarali o globalnim ciljevima za borbu protiv klimatskih promjena, kako bi predstavili planove svojih zemalja za doprinos tim ciljevima i izvijestili o svom napretku. O klimatskim promjena pisao sam 2019. g. https://ekovalen.blogspot.com/2019/12/klimatske-promjene.html gdje navodim kako je seljak u Švicarskoj 1811. g. primijetio veliko kamenje koje je u dolinu izgurao ledenjak koji se počeo topiti. Tada još nije bilo današnjeg prometa vozila.

Sudionici konferencije COP o klimi sastaju se svake godine u drugoj zemlji kako bi se pokazala važnost suradnje među narodima svijeta. COP 30 ove se godine održao u Belému u Brazilu od 10. do 21. studenog. COP 30 se naziva "prirodni COP" jer se održao u blizini amazonske prašume i usredotočio se na provedbu klimatskih rješenja i na sprečavanje krčenja šuma. Krčenjem se iskapaju i korijeni drveta, dok se sječom šuma korijeni ostavljaju za daljni rast stabala.

Ova konferencija slijedi nakon COP 29, održane tijekom studenog 2024. u Bakuu koji je okupio predstavnike 200 zemalja kako bi koordinirali globalne klimatske akcije. Tada su se delegacije u Bakuu složile i mobilizirale 300 milijardi američkih dolara godišnje za financiranje klimatskih promjena do 2035. g. Ta je vrijednost znatno ispod 1 bilijuna američkih dolara koju stručnjaci smatraju minimumom potrebnim za zaštitu ranjivih zajednica i postizanje globalnih ciljeva ublažavanja i prilagodbi promjeni klime. Godina 2025. obilježava 10. godišnjicu Pariškog sporazuma. Zahvaljujući međunarodnoj suradnji, predviđeno globalno zatopljenje palo je s gotovo 5 °C prije usvajanja Pariškog sporazuma na ispod 3 °C, kako je navedeno u najnovijim nacionalnim klimatskim planovima. U Zakonu o klimi, Europa je postavila ambiciozan cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i potpuno dekarboniziranog gospodarstva do 2050. g.

2. Što se dogovorilo na COP 30 u Belému?

2.1 U Brazilu je stvorena akciona agenda koja je suma zaključaka i preporuka. https://cop30.br/en/action-agenda

2.2 Završni zaključci.

Javno mnijenje očekuje kako će se na nekoj konferencije dogovoriti ukinuće fosilnih energenata: nafte, ugljena i plina, kao glavnih uzroka emisije ugljičnog dioksida koji su uzrok klimatskim promjenama. Jasno predmnijevajući kako će sunce, vjetar i voda zamijeniti spomenute energente.

Ishodi ili dogovori COP 30:

1.     Trostruko povećanje financiranja do 2035. g. za prilagodbu klimatskim promjenama,

2.     Tranzicija prema pravednoj zelenoj ekonomiji,

3.     Izrada dobrovoljnog postupnika „roadmap“ u tranziciju fosilnih goriva u energente koji ne štete klimi, kao i zaustavljanje deforestacije tj. krčenja šuma,

4.     Usvojeno je 59 globalnih indikatora za praćenje napretka u prilagodbi klime,

5.     Nagrađivanje zemalja koje čuvaju tropske šume.

6.     Dogovoren je dijalog o trgovini npr. carine i pristojbe oko „zelenih“ proizvoda. Dijalog sa svjetskom organizacijom o trgovini WTO. Pristojbe za emisiju CO₂ – ugljični kredit.

Konačnim tekstom pokrenuta je „Belémska misija za 1,5 °C“, a predsjedništva COP 30 zadužena su za izradu izvješća o omogućavanju ambicija i provedbu nacionalnih planova o prilagodbi klimatskim promjenama. Međutim, ne postoji jasna poveznica između „misije za 1,5 °C“ s procesom kako to postići. Odlukom je također pokrenut „Globalni akcelerator provedbe“ namijenjen ubrzanju provedbe kako bi se 1,5 °C održalo dosegnutim i podršci zemljama u provedbi njihovih nacionalnih planova. Ova dva procesa, ako će biti dobro osmišljena i provediva, mogla bi ponuditi korake prema planu za prijelaz s fosilnih goriva.

Iako su u Belému bile vidljive duboke podjele, vidjeli smo i snažnu ambiciju zemalja da nastave surađivati ​​na prijelazu s fosilnih goriva – ovaj će rad ići i dalje do COP 31 koji će se održati u Antaliji (Turska).