Daj vam Bog od neba rose, od zemlje hrane, od ljudi poštovanja i od Boga pomilovanja
(Blagoslov
mladenaca prije vjenčanja-hrvatske svadbene svečanosti)
Uvod
Dok ovo
pišem, još uvijek traje Svjetsko prvenstvo u nogometu, pa vidimo kako ta igra
globalno povezuje ljude preko TV-a više nego bilo koja politička i ekonomska
svjetska organizacija. Igra zemlja s jednog kontinenta sa
zemljom drugog kontinenta, pravila su poznata, sudac s trećeg kontinenta
kažnjava crvenim kartonom nečistu igru. Lijepo, pitamo se može li i u globalnom
gospodarenju biti crvenih kartona?
Da,
može, samo taj crveni ili žuti karton daju priroda
i okoliš igraču „na kraju utakmice“.
Živimo u
turbulentnim vremenima. No, ne pretjerujmo, i naši su preci također imali
ratove, kuge, potrese, nestašice svega i svačega i čudne socijalne promjene u
društvu, lokalno i globalno. Moralo se živjeli održivo. Svaki mjesec na svom
blogu pokušavam obraditi neku temu vezanu uz održivost. Sada pregledavam, čitam
na računalu i mobitelu tri dokumenta koji znanstveno obrađuju globalni okoliš[i],
prirodni kapital[ii]
i konkurentnost EU između Kine i USA[iii].
Odakle
početi? Hrana, energija, uništenje okoliša, promet, svemir ili politika
dogovaranja u EU?
Hrana
Ho-PING kinesko pismo= hrana i mir za sve
Kako se
prehraniti, recimo, 2050. godine (koja je pred vratima)? Znanstveni časopis
„Lancet“[iv]
okupio je 37 znanstvenika u komisiju „EAT“ i postavio im je pitanje – kako se prehraniti
kada će nas biti deset milijardi, npr. 2050 g. U blogu koji sam pisao prije pet
godina naveo sam jelovnik koji je predložila ta grupa znanstvenika. Kalorička
vrijednost u HR 2019. godine bila je 3077 kcal/dnevno, a u predloženom
jelovniku je smanjena na 2473 kcal/dnevno. Priznajmo, ta mjera smanjivanja
hrane nije izgladnjivanje, iako bi bila potrebna, jer spadamo u društva debelih
ljudi!
No,
države su povezane s trgovačkim tokovima roba: nafta, plin, metali, pšenica itd. Sadašnji su ratovi prekinuli neka
dogovorena „pravila igre“, neke tokove i sada su mnoge zemlje
prisiljene tražiti nove dobavljače i prestrukturirati svoju ekonomiju. Daju se „crveni kartoni“ koji se ne poštuju!
Narod je
revoltiran kada Vlast mora mijenjati ekonomsku politiku. Povika je mnogo, a
najčešći je – imamo previše državnih službenika tj. birokrata. U EU je ovakva
situacija. Oko 60.000 zaposlenika EU-a poslužuje 450 milijuna Europljana (i
bezbroj drugih diljem svijeta). To je zapravo relativno mali broj, jer
francusko Ministarstvo financija ima oko 140.000 zaposlenika za populaciju od
samo 67 milijuna.
Gospodarstvo EU
U
izvještaju (lit 3) koji je 2025 g. izdala EU komisija navedeni su razlozi loše
gospodarstvene pozicije EU prema Kini i SAD-u.
Primjerice,
maloprodajne industrijske cijene električne energije u EU su do dva puta više od
onih u SAD-u. Prema analizi IEA, ta se razlika objašnjava dodatnim EU
troškovima za gorivo, rad, održavanje te investicije i
poreze.
Hitnost
ponovnog stjecanja konkurentske sposobnosti Europe trebala bi se odraziti i u
ubrzanom zakonodavnom postupku. Predstoje ubrzavanja i učinkovitosti rada EU-a!
Ukupno prosječno trajanje redovnog zakonodavnog postupka bilo je 19 mjeseci (od
prijedloga Komisije do potpisivanja usvojenog akta) tijekom prve polovice
parlamentarnog mandata 2019. – 2024.
Ovaj
neuspjeh bio je posljedica dugotrajnih veta država članica. Stoga bi trebalo
iskoristiti sve mogućnosti koje nude Ugovori EU-a za proširenje glasanja
kvalificiranom većinom. Takozvana „prijelazna“ klauzula mogla bi se iskoristiti
za generaliziranje glasanja kvalificiranom većinom u svim područjima politike u
Europskom vijeću. Ovaj korak zahtijevao bi prethodni dogovor, podložan suglasnosti,
i imao bi pozitivan utjecaj na tempo kojim se ključne zakonodavne inicijative
usvajaju na razini EU-a.
U Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) članak 122 predstavlja
takozvanu „kriznu
klauzulu“ ili izvanrednu pravnu osnovu koja Vijeću Europske unije
omogućuje donošenje hitnih mjera i pružanje financijske pomoći državama
članicama u izvanrednim gospodarskim okolnostima. Ova se odredba u novijoj
povijesti pokazala ključnim alatom za brzo djelovanje EU-a za vrijeme velikih
poremećaja (poput pandemije COVID-19, energetske krize i zamrzavanja ruske
imovine). Glasalo se
kvalificiranom većinom (QMV). Te mjere donosilo
je Vijeće EU-a na prijedlog Komisije, često bez sudjelovanja Europskog
parlamenta, što je ubrzavalo proces odlučivanja, ali je dovelo do kritika o
demokratskom deficitu.
Inovativne aktivnosti
valja poboljšati
Predstavništva EU-a u svim državama članicama
trebala bi postati „središta
inovacija EU-a“,
olakšavajući koordinaciju među državama članicama s nacionalnim „sandboxovima“
ili drugim inovacijskim olakšicama, kao i pružajući centralizirane informacije
inovativnim tvrtkama. Kontrolirano okruženje (često nazvano regulatorni sandbox)
u kojem tvrtke, startup-ovi ili financijske institucije mogu testirati
inovativne proizvode ili usluge pod nadzorom regulatora, bez rizika od kršenja
zakona. Istovremeno bi se poboljšalo „prelijevanje“
inovacije na razini cijelog EU-a.
Primjena umjetne inteligencije
Rješenja
umjetne inteligencije već danas pružaju više od 50 primjera upotrebe u
energetskim sustavima, od održavanja električnih mreža do predviđanja
opterećenja, ističući svestranost i potencijalni utjecaj tehnologije. S
procjenama tržišne vrijednosti za primjene umjetne inteligencije u energetskom
sektoru koje se kreću do 13 milijardi USD, energetski sektor je jedan od
sektora s najvećim potencijalom za korištenje kapaciteta umjetne inteligencije
za povećanje učinkovitosti i ubrzanje inovacija. Algoritmi umjetne inteligencije mogu podržati planiranje, optimizaciju i prediktivno
održavanje energetskih mreža, imovine
i korištenja. Umjetna inteligencija pomaže operatorima mreže u određivanju
potreba sustava na temelju predviđanja raspoređivanja dodatnih proizvodnih i
potrošačkih sredstava.
Korištenje umjetne inteligencije pomaže kod posebno velikih
jezičnih modela za brzu analizu velikih količina pravnih dokumenata i
identificiranje za konsolidaciju, pojednostavljenje i uklanjanje nedosljednosti.
Dalje, to znači potpunu
digitalizaciju izvještavanja od poduzeća
prema vlasti ne samo na razini EU-a već posebice u svakoj državi članici EU.
Algoritmi umjetne
inteligencije mogu se integrirati i u sustave upravljanja zgradama,
optimizirajući potrošnju energije u zgradama i industriji, pružajući
potrošačima bolje cjelokupno iskustvo putem personaliziranih energetskih usluga.
Ovisnost EU o
kineskom gospodarstvu
Vrijednost
uvoza solarnih fotonaponskih panela u EU počela je rasti nakon 2018. (kada su
ukinute uvozne carine na kineske proizvode, koje su bile na snazi od 2013.).
Ukupni uvoz solarnih panela u EU vrijedio je manje od 4 milijarde eura u 2018.,
ali je porastao na 9 milijardi eura u 2021. i skočio na 22,6 milijardi eura u
2022. IEA procjenjuje da su troškovi
proizvodnje solarnih fotonaponskih modula u Kini oko 35 % niži nego u EU.
Potencijal
proizvodnje baterija u EU
Kao
industrija u nastajanju u EU, proizvodnja baterija sljedeće generacije ima
potencijal etablirati EU kao globalnog igrača. Baterije su ključne za
dekarbonizaciju energetskog i prometnog sektora, posebno. Rast potražnje u EU. U
posljednjoj godini, snažan rast prodaje električnih vozila (18 %) i još jači
rast stacionarnog skladištenja baterija (80 %) bili su važni pokretači rasta
proizvodnje baterija u EU. Europa ostaje vodeća među razvijenim gospodarstvima
u pogledu instaliranih kapaciteta u posljednjih nekoliko godina, usprkos relativno
visokim troškovima energije i rada. Istovremeno, procjenjuje se da otprilike 50
– 70 % baterijskih ćelija sadržanih u proizvodima koji se koriste u EU potječe
iz Kine.
Proizvodnja
baterija dosegla je oko 65 GWh u 2023. u EU, što je porast od oko 20 % u odnosu
na prethodnu godinu. To se uspoređuje s oko 80 GWh proizvodnje i sličnim rastom
u SAD-u.
Zaključak
Treba
poštivati znanstvene temelje o održivoj
potrošnji i proizvodnji i težiti održivom razvitku koji se sastoji od
pet kategorija: štednja robe široke potrošnje, smanjenje i učinkovita uporaba
različitih izvora sirovina, recikliranje i oporaba materijala.
JK
lipanj, 2026.
