srijeda, 16. svibnja 2012.

Češnjak i globalizam



Borislav Škegro piše u „Večernjaku“ u  svojoj  kolumni  „Ekonomija ekonomistima“    pod naslovom  „ Igrati nam je po globalnim pravilima“,  gdje  objašnjava utjecaj globalizma na naše gospodarstvo.  Citiram dvije njegove rečenice, koje su  meni dale povoda, da pišem ovaj post. Prva rečenica glasi: “Koliko puta ste se začudili  spoznavši da mnogo toga što danas kupujemo u našim trgovinama ima uvijek istu zemlju porijekla -Kinu. Od bijelog luka preko vrtnih garnitura do elektronskih  uređaja“. Podvukao sam bijeli luk koji se uobičajeno naziva  češnjak. Češnjak  je ne zaobilazni dodatak ,konzervans  ili začin za većinu jela od  povrća i mesa, a služi i kao lijek protiv krvnog  tlaka. Moja majka u dubokoj starosti uzgajala ga je u svom vrtu i ozimi i jari češnjak. Trenutačno, cijena domaćeg crvenog češnjak  je  40 kn/kg,  a kineskog bijelog 20 kn/kg  na polici istog prodavača povrća u Samoboru. Velika razlika u cijeni između  kineskog i domaćeg češnjaka uklapa se u drugu  Škegrinu rečenicu: „Zato mi infantilno  zvuče kod nas često  izgovorene fraze o zaštiti nacionalnih interesa“.
Pokušajmo se sučeliti s ekološko-gospodarstvenim  argumentima navedenom mišljenju i pitajmo se, po kojim to globalnim pravilima moramo igrati i usput si definirajmo pojam globalizacije? Ako  globalna pravila dopuštaju samo uvoz češnjak na kredit, a ne i uzgoj češnjaka onda se pitajmo gdje smo  izgubili mudrost naših djedova.
Počnimo od elementarnih  znanja i iskustava.  Teorija i praksa uzgoja češnjaka u Kini, gdje je poznat već 4000 godina, može se uzeti da je ista kao i kod nas. Broj sunčanih i kišni  dana  tlo i ljudski rad (eksergija)   mogu se uzeti kako su  približno jednaki.  Naime, uzmimo kako je dnevno globalno zračenje 4 i 5 kWh/m2  od proljeća do jeseni na horizontalnu plohu vrta isto u Zagrebu i u Kini , što je važno jer češnjak „voli“ osunčane vrtove . Na uzgoju češnjaka http://www.komora.hr/?page=savjeti,17,152 može se zaraditi oko 2000 €/ha s dohotkom od 6000 €/ha. Prinosi se kreću od 0,175 kg/ m2 do 0,5 kg/m2 . Prema statistici  češnjak se kod nas proizvodi na oko 3000 ha.
Pretvorba energije u materiju-češnjak je ista u Kini u nas. Termo-kemija i biologija  nas uči kako se kroz fotosintezu u biljkama pomoću  vode i ugljičnog dioksida stvara glukoza i kisik ,što su  goriva za disanje u našem tijelu i glavni sastojci biomase koja prekriva naš planet. Kada se uđe u suvremene robne kuće koje danas imaju  oko 40000  proizvoda, skoro svi proizvodi, osim oni na bazi plastike , stakla i metala koriste sirovinu C6H12O6 glukozu. Ona je produkt fotosinteze.

Za kemijsku reakciju razlaganje vode H2O na kisik i vodik s tehničkim uređajima, potrebno je imati temperaturu oko 5300 K.  No, u  ćelijama biljaka nalaze se sićušni generatori ili centrale (kloroplasti,klorofili) gdje se te foto-kemijske reakcije  odvijaju kod obične okolišne temperature. Dakako ,  u ljudskim    ćelijama  postoje isto male „ električne  centrale“  koje se nazivaju mitohondriji u kojima se  razlaže glukoza  prilikom disanja čime se dobiva  energija u našim  mišićima.
Energiju za tu reakciju daje sunce i to 2805 kJ/mol.  Raslinje na našem planetu apsorbira  godišnje tu energiju i stvara  6x1014  kg  glukoze ili neke  druge biomase. . Globalno sunčevo zračenje na naše tlo  i s time prinos češnjaka valja promatrati kao „nacionalni interes“ jer je to baza za stvaranje proizvoda –češnjaka i stvaranje novog radnog mjesta.
Sunčeva energija koja je uskladištena godišnje u korisnoj formi biomase naše planete  je samo 1011 kJ ili 1,162 108 kWh. No, čovječanstvo godišnje troši energije  3x1017  kJ ili 3,481014 kWh , a to je tri milijuna puta  više nego što nam sunce dostavi  kroz biomasu. Ono što je danas važno za nas, jest - milijune godina uskladištena biomasa pretvorena u mineralna goriva   koji mi sad nemilice trošimo kao primarni izvor energije. [1]
Kinezi troše energiju  od mineralnih goriva  u vrijednosti od 0,16 MJ za 1 tonu npr. češnjaka po kilometru,  da ga dopreme brodom  u Europu. Grubom računicom može se dokazati, kako transport skladištenje i distribucija  češnjaka do nas košta oko 5-6 kn / kg. Češnjak  (mnogi proizvodi npr strojevi za berbu vezani uz  njega) nude se na 248  Internet stranica  na portalu www.alibaba.com . Prosječno se cijene za bijeli  češnjak kreću oko FOB  600 $/t, dok je ružičasti  skuplji i košta i do 2000 $/t. Preračunato utovareni češnjak na brod (FOB) košta  0,6 $ x 6 kn=3,6 kn/kg . Dovezen češnjak u Hrvatsku na veliko trebao bi koštati oko 10 kn/kg.
Kinez ili Hrvat treba približno istu energiju mišića kod uzgoja češnjaka, iako postoje i strojevi za sadnju i berbu češnjaka.  Naime, povrtlarstvo traži dosta ručnog rada u kojeg se mogu uključiti starije osobe (umirovljenici?) i djeca starija od 12 godina. Kina ima 5970 $ dohodak po stanovniku te 4,3% nezaposlenih ljudi . Mi imamo  veći dohodak 17660 $ po stanovniku,  ali i 18 do  20% nezaposlenih radni ljudi. Mnogi Kinezi su zaposleni vjerojatno na uzgoju  češnjaka, jer ih ima 41%  ,dok nas ima svega 6%, u poljoprivrednoj djelatnosti. Ekonomisti bi rekli pa ne možemo ljude iz grada  koji  čine 70% žitelja naše zemlje prisiliti da uzgajaju češnjak. Ja pitam njih kako stvoriti jeftino radno mjesto?  
Priznajmo,   kako o povijesti i kalkulacijama troškova u gospodarstvu kineskog društva znamo relativno malo. Ekonomisti moraju spoznati, kako tako jeftino  Kinezi proizvode  češnjak u odnosu na nas. Možda ovi podaci izvađeni iz jednog  bloga mogu pomoći. Počevši od 2006 godine  kineska Vlada ukida prikupljanja poreza od seljaka. To je prvi put u više od 2600 godina kineske povijesti, da se ukida  porez  seljacima i izjednačuju ih s radnicima u gradovima. Ili, svima nam je poznat slogan kineske gospodarske reforme „Bijela ili crna mačka, dobra je  ona, koja lovi miševe “ . No taj slogan  odriče vrijednost morala u poslovanju,  te isključuje zaštitu okoliša. U Kini ne  manjka izvrsnosti kod političara, inovatora, znanstvenika, inženjera i umjetnika. Oni su marljivi i izdržljivi radnici , strašno su sebični i  svi žive pod stresom „umri ili rasti“. Pretpostavimo kako nema poštene trgovine u „globalnom selu“ od Kine do nas, što bi trebalo biti prvo pravilo koje moramo pomno paziti u globalizmu. Postoji  međunarodni  pokret    www.maketradefair.com koji djeluju pod sloganom: 'učinimo trgovinu  poštenom', (Make trade fair), sa željom da se izgradi pokret, koji bi bio kao oni, koji su doveli do rušenja aparthejda, zabrane upotrebe nagaznih mina i znatnog pomaka u  smanjenju dugova zemalja Trećeg svijeta. Čitajući na Internetu  pravila i preporuke „odvjetnika globalizacije“, WTO, MMF i Svjetske banke,   ekonomisti malih gospodarstava,   moraju pronalaziti i druga znanja i pravila igre. Uvijek smo „navijali“ za miša koji se u Diznijevom  crtiću  bori na život i smrt s mačkom. Meni se taj crtić čini kao dobra slika ili definicija pojma globalizacije. Mali miš je uzgajivač češnjaka , a mačak je  naš uvozni lobi u suradnji s  Kinezom.  
Konflikt za naše gospodarstvo, gdje se vidi kako je moj prodavač  povrća postao „niša“  za kineski češnjak, objašnjava se  znanstveno s tzv „dugim repom“ koji je detaljno objašnjen na portalu: http://hr.wikipedia.org/wiki/Dugi_rep
Pojam „dugi rep“  je dio statističke  funkcije,  koja je poznata kao Pareto načelo ili pravilo „80/20“.   Paretovo načelo navodi, kako  npr. 20 % proizvoda na tržištu, često puta stvara financijski   80 % ukupne prodaje. Ili 80% proizvoda koji čine „dugi rep“ u statističkoj funkciji čine financijski samo 20% udjela  prodaje.  Ovo načelo  se može shvatiti preko drveta  čiju  80% masu vidimo u  stablu i glavnim korijenima,  dok 20%  mase otpada  na sitno korijene, koji na  krajevima imaju fine dlačice za apsorpciju hrane i vode. Ovdje je  drvo   slikovito proizvodnja kineskog češnjaka, čije  male dlačice korijenja su doprle do police mojeg prodavača povrća.  Prema teoriji „dugog repa“ te fine  tanke dlačice korijena postaju sve dulje i  deblje i kao „korov“  unište domaću proizvodnju  češnjaka.  Vjerojatno, kineski proizvođači češnjaka koriste   koncept „dugog repa“ za prodaju u našoj zemlji. Sinergizam kineskih seljaka s  računalnim programerima i IT stručnjacima  koristeći  znanja Amazon.com  prodaju češnjak slično  prodaji  knjiga čija cijena je 1$. Dohodak od velikog broja naslova jeftinih  knjiga sve više raste. Bolje je  imati mnogo malih kupaca nego jednog velikog. Sanjam kako se udružuju mladi programeri  s uzgajivačima  češnjaka i kako zajedno stvaraju nova radna mjesta!!
Koja to globalna pravila trebamo poslušati od 200  korporacija  čija  ukupna ekonomija  premašuju kombiniranu ekonomiju 182.države???. Možemo li koristiti naše tlo, ljude i dnevno globalno sunčevo zračenje za uzgoj češnjaka? Naime, možemo li   izvesti češnjak u Kinu i od njih kupiti za protu vrijednost  računala ili solarne ćelije, koje su isto najjeftinije u svijetu?. Kinezi prodaju i Vijetnamski češnjak zašto ne bi i naš! Znam, kako  to izgleda kao  paradoks.  Ali na mnogim paradoksima se grade noviteti i novi proizvodi koji su uzrok novih  radna mjesta.
Kada žitelji sela Ljubotovica http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/64331/Default.aspx  kraj Trogira slave u kolovozu „dan češnjaka“, onda je to  vrijedno  za zaštitu kao nacionalni interes i zaštita vrijednosti bio-raznolikosti našeg ružičastog češnjaka i baštine  njegova uzgoja. Čuvajmo domaće iskustvo  i zbog opasnosti novih biljnih bolesti s uvozom kineskog  češnjaka?  . Država mora  štititi svoj narod od bilo kakovih lopovluka i  zaraza.
Valja citirati bogatog  Warrena Buffeta: „Ne troši novac koji nemaš. Krediti, zajmovi  su izmišljeni od strane potrošačkog društva“ . Ili ja  ću ga parafrazirati :Ne troši novac koji nemaš da kupuješ  češnjak kojeg možeš u svojem   vrtu ili dvorištu i to u Zagrebu uzgojiti. Češnjak je proizvod  čiji uzgoj može stvoriti  mnoga nova radna mjesta za 330000  nezaposlenih Hrvata i oko 500 000 mladih penzionera koji uzgajaju „kulturu pijenje kave“.


[1] Atkins   P.W.  Jones Loretta :  Chemistry  Michell Russel Julet USA  2000 g Str 244

Broj komentara: 5:

  1. Joza, idem redom:
    1) Pisete da nas ima 18-20% nezaposlenih radnih ljudi, a istina je da nas ima 50%, sto jos vise ide vasoj teoriji da se ima tko ukljuciti u proizvodnju cesnjaka.
    2) Dugi rep pravilo 50/50 a ne 20/80. Chris Anderson ga je otkrio kad je analizirao ukupni prihod Amazon.com i otkrio da je 50% tog prihoda od hitova, a 50% od ne hitova i zastarijelih knjiga.
    Tako je dugi rep dao krila malom covjeku i pokrenuo novi val entuzijazma i zaposljavanja u vlastite 1-covjek firme, knjige Malo je veliko itd. Mali covjek je odjednom shvatio da je velik jer je dio dugog repa, a ujedno je slobodan u izboru onog sto ce raditi, kad ce raditi, koliko ce raditi. To malo sto sam zaradio je jako puno zbrojeno s ostalima kao ja, ali također to je moje, a ne korporacijsko, to je moj autorski rad, i to je jako jako podiglo adrenalin malom covjeku a mnoge nagnalo da napuste korporacijske poslove pune stege i stresa.
    3) Globalizacija je nesto novo ne ispred nas nego oko nas i vec u nama. Kad se okrenemo iza sebe, mi vidimo put kojim smo prosli, ali kad gledamo ispred sebe mi ne vidimo sto nas ceka. Tako je uvjek bilo. Kroz koliko smo toga prosli do ovoga gdje smo sad, i sad je na nama da idemo dalje. Nismo zaobilazili dogadjaje u prslosti a niti su oni nas zaobilazili. Tako je is globalizacijom.
    Globalizacija je nesto novo za sve, a glavno joj je obiljezje, citiram vas: nema postene trgovine u globalnom selu od Kine do nas. Slazem se! To je popularno drukcije reci: nemoj biti fer. I to je danas pravilo. Nemoj biti fer znaci da ako igras bolje nogomet od mene, puno bolje, onda nemoj biti fer pa mi pustati nego me jednostavno pobijedi s 100:0. Na taj nacin protivniku jasno dajes do znanja u cemu si ti jak, jaci od njega, i protivnik moze naci svoju nisu puno prije nego da ga mazis i da mu glumis slabost. Ali i sebi stvaras samopouzdanje i otkrivas sebi najbolju poziciju jer eto u toj nisi si ti jaci od drugih.
    I sad ispada da bolje funkcioniramo kao svijet, nego do jucer nasi seljaci gdje je svaki sve imao. Nije bilo specijalizacije. Svi sve. Danas, globalno, imamo podijelu zahvaljujuci nefer igri, podijelu na puno vrhunskih igraca.
    Znaci: svatko treba naci svoj ring u kojem nece biti fer i tako ce i sebi i svima oko sebe biti najvise od pomoci.
    4) danas je toliko radnih mjesta, bas zahvaljujuci dugom repu jasno i tehnologiji, da je to nevjerojatno! Evo nekoliko primjera:

    OdgovoriIzbriši
  2. A) moja maturantica Ana je 6 mjeseci radila ove 3 minute animacije, svaki dan po 8 sati i napravila je nesto sto je jucer mogao samo Walt Disney ili Jadran film: http://www.youtube.com/watch?v=-VnWddQzBnE

    Od 7 razreda hrani sebe i roditelje s 8 sati rada dnevno na 3D likovima za imvu.com http://www.imvu.com/shop/web_search.php?manufacturers_id=5854489&fb_source=message

    A onda mi se javi moj ucenik Romano iz varazdina da je on napravio ovaj 3D film za mjesec dana: http://vimeo.com/35726487

    Ja sinoc zavrsim ovaj projekt za JapanPrize2012: http://www.youtube.com/watch?v=9HwVk_6XAqc&list=UUFAM5DMs584DUhNuO3XZqJw&index=1&feature=plcp

    Danas mi jedan ucenik odmah dade primjedbu na engleski i on ce mi sve ispraviti. Drugi mi kaze da bi on to stilski drukcije prikazao i napravit ce svoju verziju.

    S Anom i Romanom mozda pokrenemo Animacijski studio za cjelovecernje filmove itd itd

    Danas zaposljava srce i nefer, a jucer misici i hraniteljstvo. Jedan moj prijatelj umjetnik mi kaze: Ivica ja sam cijeli radni vijek bio hranitelj obitelji, to je bilo moje radno mjesto. Tek sad u mirovini uziva u pisanju kao svojoj ljubavi.

    Moji ucenici su vrlo veseli i optimsticni. Imaju svi svoje ljubavi. Na zalost nemam ni jednog zainteresiranog za cesnjak, ali tko zna, mozda se pojavi.

    Kad je srce najveci pokretac, onda nam je super bilo gdje na dugom repu. Sretni smo da mozemo postupiti po svome srcu, svojoj ljubavi, afinitetu. Sretni smo da nam sat ne zvoni u jutro. Da imamo svoj business. Da smo autori. Danas je industrija autora, kao sto je do jucer bila seljaka, ili malo blize radnika. A autori su svi oni koji rade za sebe u svom projektu, bilo da su to koze, kokosi, cesnjak, dizajn, animacije, nogomet, skijanje....
    Vazno je biti nefer, sto bi se moglo preveszti i kao "samo me nemoj zaliti".

    OdgovoriIzbriši
  3. Joza, evo upravo velike vijesti: prvi privatni projekt letjelice u svemiru je uspijesno spojen na svemirsku stanicu, sto je bio uvjet NASA-e da mu dade dozvolu da vozi turiste u svemir. Poduzetnik ima 40 godina, obogatio se na PayPalu kojeg je prodao eBayu i sad radi te letjelice i Tesla elektricne aute = prva serijska proizvodnja na svijetu.

    Sve je to dio svijetske ideje IdeaX a znaci da se dade neka nagrada onome XY koji napravi to i to. I jednostavno ljudi rade cuda za puno puno manji novac od velikih korporacija.

    Tako ja predlazem prijateljima da objavimo da cemo dati 10.000 kn onome tko napravi upravljanje preko interneta nasim sahom kojeg su napravili ucenici, figure su splitski tezaci, magarac itd, velicine ljudi na Rivi. I da onda ljudi preko interneta povlace figure pomocu robota i jasno to se naplacuje, sah se prenosi po raznim turistickim lokacijama a mreza se siri po cijelom svijetu.

    Na taj nacin mozete i vi objaviti da dajete 5.000 kn prvome koji napravi farmu cesnjaka iz koje ce izlaziti cesnjak po 20 kn na trznici.

    Danas se na taj nacin cine cuda i upravo je ovo danas najvece: http://www.nasa.gov/multimedia/videogallery/index.html?media_id=144567711

    OdgovoriIzbriši
  4. Ja bih rado sudjelovao svojim prilogom za takve projekte, i ne da cesnjak kosta 20 kn, jer toliko kosta i kineski, nego da kosta 5 kn, da paprika kosta 5 kn a ne 39 kn, da krastavac kosta 2 kn umjesto 10 itd itd.

    Ovo je inace pocelo 1919. g. kad je Orteig ponudio 25.000$ prvome koji prijedje avionom odjednom od N.Y. do Parisa. I ljudi su pokusavali. Ginuli. I onda se nakon 7 godina posreci Lindberghu.

    Na osnovu tog dogadjaja, autor knjige Abundance je pokrenuo ProjektX sa svojim prijateljima pa su tako sakupili za nagradu i prvom privatnom svemirskom razvozacu turista, koji je eto danas uspio. Sve to radi napretka i utroska ljudske maste i hrabrosti na dobrobit covjecanstva, a ne kao do sad na bazi ogromnih troskova iz budzeta. Ovaj poduzetnik je rekao da ce 2014 odvesti prve turiste na Mars!!!!!!!! Jasno, prve besplatno. Nevjerojatno! Zato nam slijedi blagostanje, sirenje blagostanja. Preporucam tu knjigu: Abundance. Jer se izmislilo tako dobivanje struje, vode za pice i gnojiva iz pametnih WC-a, i jako jako puno drugih izuma.

    OdgovoriIzbriši
  5. Joza, oprostite ali ja sve ne pratim linkovima kao sto vi to radite, jer bi mi to uzelo jako puno vremena a i mislim da nije potrebno danas kad imamo Google i svatko moze proguglati svaku moju rijec i istrazivati. Mislim da je puno vaznije da sam ja ovo napisao, makar imao i gresaka i odoka i po sijecanju, nego da nisam napisao radi nestasice onog vremena koje bi mi trebalo da svaki podatak popratim linkovima ili opaskom stranice ili citatima. To je moj savijet i vama. Radije pisite vise i udobnije, nego manje i neudobnije radi silnog istrazivanja tocnih izvora. Svako je nase pisanje ipak provokacija, i sebi i drugima koje bi to zanimalo i potaklo na istrazivanje i razmisljanje, a ne striktna kruta informacija servirana na tanjuru. To je vrijeme iza nas, kad nije bilo Googlea i sl.

    OdgovoriIzbriši