nedjelja, 30. lipnja 2013.

Kesten i grob

Svakodnevno idem kroz pretežno kestenovu šumu koja će biti posjećena za nastavak izgradnje groblja  Otruševac.  Širenje groblja se provodi prema planovima koji su prihvaćeni  zakonskim procedurama i propisima. Stablo kestena je pravo bogatstvo  jer daje:  hranu, „čuvar!“ je 200 l podzemnih voda i udio je u  bio-raznolikosti prirode. Na kraju svog života  kesten može biti i ogrjev.  Kesten  izumire u svijetu i u nas. Kako produžiti život toj  šumi? To izgleda kao nemoguća misija,  jer i groblja su potrebna. Drvo, pa i grob su  svetinje  koje valja cijeniti. Čemu dati  prednost, kada se zbog groblja  betonizira  šumsko tlo? Time narušavamo ravnotežu u svojoj životnoj biosferi. Tema je životna,  gospodarstvena  i ekološka. 
Vezano uz biosferu UN-a održavaju već  40 godina različite konferencije  . Koliko čovjek  „jede“ svoju majčicu Zemlju  određena je veličina koja se zove ekološki  otisak. Ova  veličina usko je vezana s pojmom održivosti ili održivog razvoja,  što sve čini temelje  treće generacije ljudskih prava na čisti okoliš, pravo na prirodne resurse . Ako čovjek koristi samo kapacitet biosfere,  koja se regenerira onda je to održivi razvoj. Mjerna jedinica  za ekološki otisak  je   globalni hektar po stanovniku  koji se piše s znakom [gha/st] -       kojim se označava površina i proizvodnost zemljišta i vodnih eko sustava, bilo gdje na Zemlji , potrebnih za proizvodnju  životnih resursa. Ujedno na toj površini se asimilira i otpad od proizvodnje dobara za ljudsku populaciju s određenim  materijalnim životnim standardom. Ekološki otisak stanovnika Hrvatske je 3,34 gha, što je dosta manje nego kod stanovnika EU(4,5 gha) ili USA (8,7 gha), ali ipak prelazi dopušteni kapacitet biosfere RH koja  iznosi 1,8 gha[i] . Stanovnik RH, ima samo  1,8 gha a „jede“ kruh“ iz površine (tla, vode i zraka) od 3,34 gha. Širenjem groblja povećava se ekološki otisak, a smanjuje se biološki kapacitet.
Prema načelu društvene odgovornosti svatko na svom radnom mjestu potrošnje i proizvodnje je  odgovoran da upozna osnovne principe i operacije s kojima se vode aktivnosti i poslovi oko prostora u kojem se živi. Pojam operacija  poznat je iz mnogih djelatnosti: iz matematike; četiri matematske operacije, medicine; operacija srca, tehnike; postupak, radnja u proizvodnom postupku, uprave; metode donošenje odluka oko PPUG i GUP-a. Zdravim razumom vode se  poslovi bilo gdje i bilo kada,  time da je potrebno  provesti mnogo operacija. Je su li operacije upravljanje prostorom zastarjele?
Zdrav razum određuje mnoge naše aktivnosti.  Ali zdrav razum nije uvijek  „zdrav“ jer uz mnogo pokušaja čini se i mnogo grešaka. Gospodari urbanog prostora; građani , političari i urbanisti   moraju tražiti pa i matematskim operacijama realne vrijednosti  mnogih sučeljenih nepoznanica. Primjerice, teži se da imamo čistu zelenu livadu, ali istovremeno i betoniranu halu za nova radna mjesta.
Urbanisti i političari i građani u javnim diskusijama tražili su stanja i uvijete  kod izrade  Prostornog plan i Generalnog urbanističkog plan Samobora o: racionalnom korištenju u prostoru  gdje, stanovanje, energetski zahtjevi, prometnice te osiguravanje zapošljavanja ne bi bile u suprotnosti s  okolišem i njegovim održivim razvojem.  Vrlo mnogo varijabli  urbanisti  stavljaju u model gdje se pomoću  mnogo jednadžbi  dinamički stimuliraju različita životna stanja u prostoru . Primjeri su vidljivi na ovoj adresi. http://www.systemswiki.org/index.php?title=Urban_Dynamics http://insightmaker.com/insight/661
Pobliže o GUP-i   PPUP Grada Samobora može se vidjeti na ovoj internetskoj adresi:
Čitanjem ovih javni dokumenta vidi se kako predviđeni 40000 stanovnika živi na 25073 ha (250,73 km2 )površine  tla Grada Samobora od čega se  predviđa 3046 ha ( 12% ) za  građevinsko područje. Ostale  površine su ovako zastupljene:poljoprivreda 2727ha, šume  18744, vodne  površine 42 i ostale površine 201 ha. Za groblja je predviđeno 25 ha. Za odlagalište smeća na Trebežu (prostor kraj sela Vrbovec)  predviđeno je 56,94 ha. Prema tome više je površina predviđeno za građevinsko područje  (betonizacija) nego za poljoprivredu.
 Kada se sustavno gleda život u jednom gradu onda se mora predvidjeti kako  je svaki građanin veliko „trošilo“. Direktno ili indirektno stanovnik grada u industrijaliziranoj zemlji  treba 208 t vode, 660 kg hrane, 3,1 kg fosilnih goriva, opterećuje kanalizaciju s  1,6 t otpadnih voda, i „proizvodi „ 200 kg zračnih onečišćavajući tvari.
Neke  ljudske potrebe današnjeg industrijaliziranog stanovnika  mogu se izraziti i preko površina  tla koje se moraju izbetonirat za njegove potrebe: neto stambeno zemljište 55 [m2/st] , za industriju i obrt 25 [m2/st],   škole i kultura 10 [m2/st]  ,  prometnice 25 [m2/st] ,  rekreacije parkovi i groblja 28 [m2/st].    i samo groblje 6 [m2/st].   . Ove urbanističke norme citiram kao donje vrijednosti iz njemačkog časopisa DBZ (5/87 str 991). Prema tome za 40000 stanovnika potrebno je 240000 m2  tj 24 ha tla za groblja.  U  PPU je predviđeno 25,96 ha. Što odgovara nekoj urbanističkoj normi  Ali zato za infrastrukturne objekte: struja, voda smeće potrebno je  površina od 2 do 4,2 [m2/st]  štp iznosi oko 16 ha a samo za Trebež je predviđeno 56,94 ha. 
Groblje u Mosburgu,


 Kada se govori o groblju kritičari  će reći pa svega 0,1% površina grada samobora trošimo na groblja i nemojmo cjepidlačiti.  Ipak  na kraju izvire pitanje:   možemo li malo revidirati PUP i izgradnjom  otvorenih  arkadijski zidova na grobljima, smanjiti površine šuma za potreba groblja. Ideja potječe iz slike  koju mi je poslao prijatelj Jurica Horvat. Sliku prikazuje dio groblja  grada Moosburga (Bavarska) koji ima 17000 stanovnika.
Počeo sam ovaj tekst pisati na Dan zaštite okoliša 6.6.2013. Pratim vijesti na portalima, gdje se spominje „Zeleni forum“ ,mreža 45 organizacija za zaštitu okoliša, koja traži od Sabora, da zbog nedostataka odbaci Zakon o zaštite prirode i vrati ga na doradu. Prijedlog zakona pogoduje investitorima „kaže“ Zeleni forum. Nedjelja je, dan prije ulaska RH u EU, dan kada si  potvrđujemo   kako smo  životno povezani s stanovnicima  država EU i kako nam „lijepa naša „ nije dostatna za život i zato ju moramo vrlo racionalno „ trošiti“  pa makar počeli  brojiti stabla kestena i čuvati ih.





[i] Dražen Simleša; Ekološki otisak ,TIM Press ,Zagreb 2010, str 175

2 komentara:

  1. Hvala Joža na ovom vrlo vrlo poučnom članku i angažiranom članku.

    OdgovoriIzbriši
  2. O bolestima pitomih kestena pročitajte ovo:http://www.radiosamobor.hr/2014/10/10/zasto-odumiru-pitomi-kesteni/

    OdgovoriIzbriši