Svaki je kamen da se kuća gradi (hrv. poslovica)
Danas
smo svjedoci turbulentnih previranja u svijetu i u nas - šire se ratne zone,
izbjeglice i prosvjedi zbog klimatskih promjena. Onako u glavi svi tražimo rješenja
za ta svjetska previranja, a ja ću svoja razmišljanja o tim problemima podijeliti
s vama. Problem se obično počinje rješavati tek kad dođe do faze konflikta.
Meni je u rješenja upleten pojam održivost koji je još relativno
konfuzan u percepciji običnih ljudi, no najprije ga treba shvatiti i onda
djelovati baš odozdo, od običnih ljudi prema vlasti (bottom to top) i obrnuto od vlasti prema dolje (top to bottom). U ljude se uvukao neki
strah, jer svega nam je počelo nedostajati:
čistog zraka, vode, energije,
mnogih životnih resursa pa i međusobnog poštivanja.
Što je UN učinio ranije?
Ljudi prosvjeduju širom svijeta, jer više ne vjeruju u političke akcije odozgo prema dolje (top to bottom). Tijekom sedamdesetak godina održano je dvadeset i devet eko-konferencija koje su obrađivale pojam održivost djelomično ili potpuno. Prisjetimo se samo nekih, primjerice internacionalne konvencije o ulovu kitova 1946. godine, Konferencije o ljudskom okolišu (Stockholm 1972.), Osigurajmo preživljavanje (izvještaj Willyja Brandta 1979.), Zaštita ozona (Montreal 1987.), UNCED-ove konferencije (Rio de Janeiro 1992.), konferencije Održivi razvoj malih otočnih država (Nassau/Bahami 1994.), Svjetskog samita o hrani (Rim 1996.), UN-ove konvencije o zaštiti klime (Kyoto protokol 1997.), Skupa o osam milenijskih ciljeva (New York 2000.), Svjetske konferencije o klimi (Kopenhagen 2009.).. Za održivost ljudskog roda bila su prijelomna dva izvještaja - prvi je onaj alarmantni iz 1972. - Granice rasta (Meadows) iz kojega se može iščitati kako će nas zasuti smeće ako ne prekinemo s eksponencijalnim rastom (veliki porast populacije, proizvodi se sve više ) na Zemlji. Drugi je Brundtlandski izvještaj iz 1987. godine u kojemu je definirana održivost i gdje se navodi kako sadašnje generacije moraju nesebično misliti i na buduće naraštaje.1 Ostali poznati izvještaji su Agenda 21 i Izvještaj o klimi iz Durbana. Glavne komponente održivosti su okoliš i razvoj. Svima je obznanjeno kako valja objediniti znanja i akcije i težiti k ekološkoj, ekonomskoj i socijalnoj pravičnosti.
Što je UN učinio ranije?
Ljudi prosvjeduju širom svijeta, jer više ne vjeruju u političke akcije odozgo prema dolje (top to bottom). Tijekom sedamdesetak godina održano je dvadeset i devet eko-konferencija koje su obrađivale pojam održivost djelomično ili potpuno. Prisjetimo se samo nekih, primjerice internacionalne konvencije o ulovu kitova 1946. godine, Konferencije o ljudskom okolišu (Stockholm 1972.), Osigurajmo preživljavanje (izvještaj Willyja Brandta 1979.), Zaštita ozona (Montreal 1987.), UNCED-ove konferencije (Rio de Janeiro 1992.), konferencije Održivi razvoj malih otočnih država (Nassau/Bahami 1994.), Svjetskog samita o hrani (Rim 1996.), UN-ove konvencije o zaštiti klime (Kyoto protokol 1997.), Skupa o osam milenijskih ciljeva (New York 2000.), Svjetske konferencije o klimi (Kopenhagen 2009.).. Za održivost ljudskog roda bila su prijelomna dva izvještaja - prvi je onaj alarmantni iz 1972. - Granice rasta (Meadows) iz kojega se može iščitati kako će nas zasuti smeće ako ne prekinemo s eksponencijalnim rastom (veliki porast populacije, proizvodi se sve više ) na Zemlji. Drugi je Brundtlandski izvještaj iz 1987. godine u kojemu je definirana održivost i gdje se navodi kako sadašnje generacije moraju nesebično misliti i na buduće naraštaje.1 Ostali poznati izvještaji su Agenda 21 i Izvještaj o klimi iz Durbana. Glavne komponente održivosti su okoliš i razvoj. Svima je obznanjeno kako valja objediniti znanja i akcije i težiti k ekološkoj, ekonomskoj i socijalnoj pravičnosti.
Kakovi su prijepori postojali?
Sadržaji spomenutih konferencija bili su temelj mnogih koncepata, normi i raznih životnih akcija, ali gradijent onečišćenja okoliša ipak nije smanjen, nego se čak povećava. Glavni prijepori sudionika tih konferencija mogu se izraziti s dvije tvrdnje: u prvoj političari siromašnih južnih zemalja govore kako su za sadašnje klimatske i ekološke prilike krivi stanovnici država sa sjevera, zbog pretjerane proizvodnje i potrošnje, a u drugoj odgovaraju bogate zemlje - ako nećemo toliko proizvoditi nećemo imati dovoljno novca za smanjenje siromaštva na jugu. Konflikt se može sažeti i izjavom američkog predsjednika Busha seniora na konferenciji u Rio de Janeiru 1992 .: The American way of life is not negotiable - američki način života nije za pregovore. Tada su Brazilci svojim odgovorom zakucali Amerikancima: Vi ste posjekli svoje šume, a sad vam treba kisik iz amazonskih prašuma. Drugim riječima: Nismo vam ništa dužni! U takvim prijeporima vidi se kako je Zemlja stvarno naš jedini dom, što tvrdi i papa Franjo u svojoj zadnjoj enciklici Laudato si - briga za zajednički dom. Dok ovo pišem kao Božični dar došao nam je pariškidogovor o klimi kojeg je potpisalo 195 zemalja. Sada slijedi agenda što znači -treba provesti u djelo.
Sadržaji spomenutih konferencija bili su temelj mnogih koncepata, normi i raznih životnih akcija, ali gradijent onečišćenja okoliša ipak nije smanjen, nego se čak povećava. Glavni prijepori sudionika tih konferencija mogu se izraziti s dvije tvrdnje: u prvoj političari siromašnih južnih zemalja govore kako su za sadašnje klimatske i ekološke prilike krivi stanovnici država sa sjevera, zbog pretjerane proizvodnje i potrošnje, a u drugoj odgovaraju bogate zemlje - ako nećemo toliko proizvoditi nećemo imati dovoljno novca za smanjenje siromaštva na jugu. Konflikt se može sažeti i izjavom američkog predsjednika Busha seniora na konferenciji u Rio de Janeiru 1992 .: The American way of life is not negotiable - američki način života nije za pregovore. Tada su Brazilci svojim odgovorom zakucali Amerikancima: Vi ste posjekli svoje šume, a sad vam treba kisik iz amazonskih prašuma. Drugim riječima: Nismo vam ništa dužni! U takvim prijeporima vidi se kako je Zemlja stvarno naš jedini dom, što tvrdi i papa Franjo u svojoj zadnjoj enciklici Laudato si - briga za zajednički dom. Dok ovo pišem kao Božični dar došao nam je pariškidogovor o klimi kojeg je potpisalo 195 zemalja. Sada slijedi agenda što znači -treba provesti u djelo.
Odozdo prema gore valja krenuti !
Ljudi se množe i svijetom koračaju naprijed, pomalo neosviješteni, bez spoznaja i informacija što je to održivost i kako je postići. Za postizanje održivosti nema prečice. Kovačem pojma održivost smatra se Hans Carl von Carlowitz koji je još 1732. godine napisao knjigu Sylvicultura Oeconomica gdje navodi ekološka i ekonomska pravila uzgoja šume. Ne možeš više posjeći šume od njezina prirasta. U isto vrijeme njemački književnik J.W.Goethe piše kako se sjeme ne smije samljeti. Općenarodna mudrost sadržana je u mnogim našim poslovicama koje direktno ili indirektno upućuju na pojam održivosti. Svaki je kamen da se kuća gradi naslov je zbirke poslovica Josipa Kekeza, dok u velikoj zbirci poslovica Bartula Matijace stoji Malo rodu vrijedi tko neće da štedi.
Ljudi se množe i svijetom koračaju naprijed, pomalo neosviješteni, bez spoznaja i informacija što je to održivost i kako je postići. Za postizanje održivosti nema prečice. Kovačem pojma održivost smatra se Hans Carl von Carlowitz koji je još 1732. godine napisao knjigu Sylvicultura Oeconomica gdje navodi ekološka i ekonomska pravila uzgoja šume. Ne možeš više posjeći šume od njezina prirasta. U isto vrijeme njemački književnik J.W.Goethe piše kako se sjeme ne smije samljeti. Općenarodna mudrost sadržana je u mnogim našim poslovicama koje direktno ili indirektno upućuju na pojam održivosti. Svaki je kamen da se kuća gradi naslov je zbirke poslovica Josipa Kekeza, dok u velikoj zbirci poslovica Bartula Matijace stoji Malo rodu vrijedi tko neće da štedi.
Časopis koji je več 40 godina putokaz prema održivosti.
Nije
neka mudrost, ali narod treba educirati - najprije da se shvati taj pojam i
zatim kako voditi ili upravljati procesima i ljudima da se to postigne. Kod nas,
ali još više u svijetu znanstvenici
mnogo pišu o održivosti. Ako upišete na portalu znanstvenih časopisa RH Hrčak pojam održivost dobit ćete 189 članaka iz svih znanstvenih područja. Ta
znanja su obično namijenjena akademskim građanima i nisu rasprostranjena na
obični puk. Kiosci Tiska drže više od
250 naslova novina i časopisa, ali problematiku vezanu uz održivost dosljedno prati samo Majstor
već desetljećima. Valja istaknuti da je Majstor
praktični časopis za promicanje novih tehnologija materijala i proizvoda. U
impresumu je otisnut znak SAM što ukazuje da Majstor stvarno i pravno nasljeđuje magazin Sam svoj majstor koji je počeo izlaziti 1975. pa se ove godine može
spomenuti i njegova 40. obljetnica. Tadašnji
glavni urednik Ivan Kreutz pisao je kako SAM informira ljude o nasušnoj potrebi
vođenja domaćinstva, a sadašnji glavni urednik Tomislav Toth kroz rubriku Riječ
urednika strogi je kritičar današnje politike vezane uz učinkovitu primjenu
energije i različitih materijala. U Majstoru
se može pronaći mnogo članaka vezanih za održivu
proizvodnju i potrošnju od vanadijevih baterija do dragocjene biljke rogoz koja se može vaditi iz močvare kao
sirovina za industriju. Slično narodnoj mudrosti kako o svakom kamenu treba voditi
brigu isto tako i o rogozu. Podsjeća li vas to na problem plastičnih vrećica koje
bi za nošenje kupljenih namirnica mogli zamijeniti logožari i cekeri. No, uz
rogoz u Majstoru možete naći još
brojne održive teme, pogotovo iz
područja građevinskih materijala kao što su naprimjer reciklirani materijali
koji se mogu održivo iskoristiti za toplinske izolatore, tu je i povrat gline, slame. cigla od pepela. kao
gradivo za nastambe. K tomu, postoji i rubrika Održiva arhitektura u kojoj se sustavno pokazuju primjeri kako se
kuća može održavati sama primjenom zdravih, prirodnih materijala i inovativnih
metoda gradnje. Sve u svemu Majstor je
magazin koji u svojim člancima računa
potrošnju energije i materijala za svaku ljudsku aktivnost.
Načela.
Mnogi članci u Majstoru koriste suvremena načela koja proizlaze iz navedenih svjetskih izvještaja i poučni su kako za običnog čitatelja (down) tako i za političare i menadžere (top) u gospodarstvu. Mogu se navesti neka načela: poznato 4R pravilo iz područja čistije proizvodnje oblikovano je prema četiri engleske riječi: reduce - smanji otpad i nepoželjne emisije; reuse - ponovno upotrijebi materijal npr. povratnu ambalažu; recicle - recikliraj, vrati materijal kao sirovinu u ponovnu preradu; replace - zamijeni agresivne tvari, energiju i štetne procese podobnima za okoliš.
Načela.
Mnogi članci u Majstoru koriste suvremena načela koja proizlaze iz navedenih svjetskih izvještaja i poučni su kako za običnog čitatelja (down) tako i za političare i menadžere (top) u gospodarstvu. Mogu se navesti neka načela: poznato 4R pravilo iz područja čistije proizvodnje oblikovano je prema četiri engleske riječi: reduce - smanji otpad i nepoželjne emisije; reuse - ponovno upotrijebi materijal npr. povratnu ambalažu; recicle - recikliraj, vrati materijal kao sirovinu u ponovnu preradu; replace - zamijeni agresivne tvari, energiju i štetne procese podobnima za okoliš.
Sjećam
se, kao suradnik tog magazina kako smo znali diskutirali treba li navoditi što
više podataka s mjernim veličinama i jedinicama. Moja je teza bila da se ne
može gospodariti ako se ne mjeri i ako se ne navode ispravni podaci. Kupite li petsto
listova osamdesetgramskog papira za printer onda je to masa 500 x 80 = 40.000 g ili 4 kg. Onoga tko uzima održivost kao važno načelo u
gospodarenju zanimat će uz tehničke značajke i eko-podaci o papiru. Najprije
smo se pitali koliko energije je potrebno za proizvodnju jednog kilograma
papira pa smo doznali kako je to oko 32 MJ/kg ili 8,96 kWh/kg, a poslije su bili
važni podaci o količini vode i emisiji CO2 (staklenički plin). Za proizvodnju
četiri kilograma papira treba 35,84 kWh energije te 4800 L vode i 6,2 kg emisije CO2 koji odlazi u atmosferu.
Za proizvodnju tog papira potrebno je više od 3 L benzina zbog kojeg se danas
ratuje kao i za vodu (izbjeglice su kao dodatak) uz klimatske promjene
uzrokovane emisijom stakleničkih plinova. Prema tome ne na papir uzalud printati sadržaje i
bacati (i to je onečišćenje) u koš za smeče. Velikim zagađivačima priroda je već ispostavila račun - dobili su orkane i moraju nositi maske ili
mokre maramice kada hodaju po gradu. No, mora nas zabrinuti nestanak šuma koje
se sijeku najviše zbog papira što nas ako smo održivo
osviješteni sve prisiljava da pretražujemo podatke https://en.wikipedia.org/wiki/Forest. uvjerimo se i djelujemo prema postoječim mogučnostima.
Mnoga
vrata prema održivosti otvaraju se
guranjem ili povlačenjem (push - pull)2 što dovodi do sustavnog modela razmišljanja
kod stvaranja down ili top strategija. Problemi koji nas guraju
su promjena klime, opskrba hranom, nedostatak
energije, siromaštvo, porast stanovništva (ne u Hrvatskoj), a prema održivosti nas povlače inovacije i
stvaranje zelenih (green) proizvoda.
Neka mi bude dopušteno istaknuti - Majstor
je posvetio različitim inovacijama mnogo članaka. Važno je spomenuti kako se rješavanje
pitanja održivosti može organizirati
tako da akcije krenu odozdo, od stanovnika, mjesnih odbora ili zajednica, a ne uvijek odozgo od trome vlasti. Rješenja
kriznih situacija - u bilo kojem
području - su najučinkovitija ako se krene odozdo. Danas je u nas aktualna tema
- demokracija poticana od naroda za
narod. Nije pretenciozno tvrditi - svaka politička stranka morala bi se pretežno obraćati biračima po obrascima održivosti,
jer sadašnja komunikacija među ljudima i arhaični
pojmovi lijevo i desno spadaju u XVIII. stoljeće.
________________________________
[1]
Prema
definiciji UN-a održivi razvoj je razvoj
koji osigurava budućim generacijama zadovoljenje njihovih potreba ništa lošije
od današnje živuće generacije stanovnika
.
2
Iris Pufé: Nachhaltigkeit, UVK, München 2012,
str. 23
Danas je pojam DIY (Do It Yourself) jedan od stupova ekonomske održivosti pojedinca, pa je Sam svoj (Majstor) dobio još veću ulogu danas nego prije 40 godina.
OdgovoriIzbriši