Migracije

A.      Migracije ili seljenje stanovništva prema bogatim državama

Kad smo bili djeca, igrali smo se skrivača. Cilj je igre bio pobjeći i sakriti se negdje gdje te tvoj suigrač neće pronaći. Ta me dječja igra asocira na današnje stanje, gdje ljudi žele pobjeći i sakriti se negdje, od briga, a naročito od virusa. Kako i kamo pobjeći od virusa kad je on u „društvu“ s nama? Uvijek su postojale migracije: ljudi, ptica, riba, bakterija i virusa u svim smjerovima na Zemlji. Na sjevernoj polutci Zemlje živi 88 % ljudi. Gustoća ljudi prema podacima iz 2013. godine na kopnenom dijelu Zemlje iznosi 52 stanovnika po četvornom kilometru u Aziji 90,8, u Europi 70,5, Angloamerici 16,2, a u Africi 36 st/km². Stalno su bile prisutne migracije ljudi, od juga prema sjeveru, kako u Angloamerici tako i u Europi. U staro vrijeme, kad su ljudi htjeli odseliti u druge predjele Zemlje, obično su se interesirali raste li kukuruz na teritoriju ili u državi u koju se željelo putovati, jer ta biljka raste u klimi prikladnoj za čovjeka. Danas, u doba Interneta, moguće je vidjeti na običnom mobitelu mjesta gdje se „sakriti“ ili odseliti tj. migrirati. Uobičajeno ljudi migriraju u bogate države. Bogatstvo države klasificira se društvenim bruto proizvodom po glavi stanovnika, što je vidljivo na rang listama https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_(nominal)_per_capita

Država Qatar je najbogatija, pa bi se onda trebalo „sakriti“ u njoj. Logično je da se migrira iz gusto naseljenih u rjeđe naseljena područja. Po toj se logici ne isplati seliti iz Zagreba u New York, jer je gustoća približno ista, oko 1200 st/km². Moja pokojna prijateljica, penzionerka Katy, doselila se iz New Yorka u Zagreb, jer je gradski prijevoz bio jeftiniji u Zagrebu nego u New Yorku. Između 1892. i 1954. godine uselilo se u New York 17 milijuna ljudi. Jedan od njih bio je Petar Librić iz Vrhovčaka  (desno na slici) iznad Samobora.

                                 Ovakvim  brodom plovio je Petar Librić u New York oko 1900.g 

                                                           ( Iz arhive F. Bahovac) 

koji je dvaput putovao u Ameriku na početku XX. stoljeća. Iz obiteljskih priča doznajemo da je konjskom zapregom vozio vino u bačvi od 800 litara do Rijeke, ukrcao bi se potom na brod, pa bi putnicima na brodu prodavao vino. Kad se vratio u rodno selo, sagradio je gostionicu. https://photos.app.goo.gl/FicDLwojNPnmz3vH6

Mnogi migranti iz naših krajeva vraćali su se doma, slično Petru, te mome bratu Tomeku i ujaku Matiji. Danas je kao pravilo da migriraju mladi, a vraćaju se doma penzioneri!? koji su otišli prije 40 godina. To nije dobra demografska praksa. 

Na kraju  pjesme „Putnik“ koju smo učili napamet u  pučkoj  školi  Petar Preradović (1818-1873) prikazuje i današnji duh nacije.

…"Tebi opet duša diše, Tebi srce opet bije,
   Domovino, majko sreće!
   K tebi opet sin se kreće,
   Od radosti suze lije.

Primi opet svoje dijete,
   Primi vijek će tvoje biti,
   Ljubit tebe svako doba,
   U tvom polju daj mu groba,
   S tvojim cvijećem grob mu kiti!!"

Pa, i ptice se vraćaju natrag u svoja gnijezda. O migraciji i vječnoj ljubavi među rodama postoji aktualna i istinita priča o Klepetanu (muško) i Malenoj (ženka) u Brodskoj Varoši u Hrvatskoj. . Klepetan odlazi u jesen na jug Afrike, 13 000 km dalje, i vraća se 23. ožujka natrag k svojoj Malenoj, koja ne može letjeti, jer ima slomljeno krilo. Uz pomoć Stjepana Vokića ta ljubav živi već 20-ak godina. Više kliknite na:https://www.youtube.com/watch?v=p2XR1Zx5CPY 

B.      Migracije prema državama sa zdravim okolišem

Ljudima nije interesantno samo bogatstvo nego i očuvani okoliš neke države. Kako doznati koja država čuva svoj okoliš? Budimo i sada na razini mudrosti naših predaka te pogledajmo raste li kukuruz u pojedinim državama, što je indirektno uradila grupa stručnjaka za okoliš (ekologisti) na sveučilištu YALE u SAD-u. Oni su preračunali ne samo novčano bogatstvo država nego su uzeli i mnoge indikatore vezane uz vitalnost ekosustava i zdravlje okoliša. Predstavili su globalni mjerni sustav (metriku) za okoliš, gdje se može vidjeti ljestvica s 180 rangiranih država kroz tzv. EPI-ekološki indeks učinka 2020, prema problematici održivosti okoliša 

Za stvaranje globalnog mjernog sustava procjenjivali su 32 indikatora kroz 11 učina.

 Na crtežu  se vidi kako su po značaju ekološkoj održivosti (vitalnosti ekosustava) dali 60 % bodova, dok su zaštiti okoliša (zdravlju okoliša) pridružili 40 %. Ekološka održivost sistematizirana je ovako: biološkoj raznolikosti staništa su dali 15 %, uslugama ili „proizvodima“ koje dobivamo od ekosustava, primjerice za drvo 6 %, riblje blago 6 %, izvorištu voda 3 %, utjecaju klimatskih promjena 24 %, emisiji onečišćenja 3 %, krutim česticama u zraku 3 % boda. Dalje, raspodjela bodova prema zaštiti okoliša navedena je ovako: kvaliteta zraka 20 %, sanitetska i pitka voda 16 %, teški metali 2 %, otpad 2 %, izloženost finim česticama 11 %, kruta goriva 8 % bodova. Utjecaji na okoliš su bodovani: emisija CO₂ u atmosferu 11,6 %, pitkoj vodi 9,6 %, otpadnim vodama 6,4 %, kočarenje kod ulova riba 1,8 % bodova.

Svi ovi indikatori preračunati su za svaku zemlju i uspoređeni s BDP i sve je vidljivo na rang listi.

Na rang listi EPI ekološkog indeksa učinka 2020, Danska je prva, dok je na rang listi Monetarnog fonda (IMF) na 16. mjestu od 180 zemalja. Hrvatska je na listi IMF na 55. Mjestu, dok je na ekološkom indeksu EPI na 35. mjestu. Podaci iz ove dvije tablice pokazuju kako je Qatar na prvom mjestu na IMF rang listi, dok je na rang listi EPI ekološkog indeksa na 122. mjestu. Pustinjska država Niger bogata je uranovom rudačom koja je jedina prava budućnost dobivanja energije kada će ponestajati nafte, a nalazi se na 153. mjestu EPI indeksa 2020. Potraga za ekonomskim prosperitetom očituje se u industrijalizaciji i urbanizaciji što često ima za posljedicu više zagađenja zraka i vode i druge negativne pojave u ekosustavu. No, bogate države mnogo investiraju u zdravlje okoliša, izgradnjom potrebne infrastrukture koja osigurava čistoću pitkih i sanaciju sanitarnih voda te u smanjenje zagađenja okolnog zraka i kontrolu opasnog otpada, čime se smanjuju javnozdravstvene krize. Na njemačkoj televiziji gledam kako je jedna kemijska tvornica stara 120 godina svojim otpadom onečistila podzemne vode. Prema tome, kuda se „sakriti“ – u Dansku, Qatar ili u Njemačku, koja je na desetom mjestu EPI indexa?

 

C.      Može li se migriranjem ljudi izbjeći pandemija COVID-19?

Problematici migriranja valja dodati aktualnu brigu svakog od nas pojavom brzog rasprostiranja virusa COVID-19. Svjedoci smo globalne pandemije. Za sada još nema lijeka protiv tog zloćudnog virusa, nego ga se čuvamo jednostavnim mjerama: nošenjem maski na licu i socijalnom distancom. Svjetska zdravstvena organizacija također daje rang-liste država i kontinenata širenja pandemije virusa COVID-19, koje se svakodnevno mogu pratiti. Iz kartnih i rang-lista pokrajina i država s pojavom COVIDA-19 može se zaključiti kako Amerika i Europa nisu baš najbolja mjesta za migriranje. Sve je vidljivo na ovoj stranici https://covid19.who.int/.No, od  COVIDA-19 može se ipak sakriti i to u Sjevernoj Koreji,  gdje je broj oboljelih ljudi nula i broj smrtnih slučajeva također nula .