Strategijom protiv ekonomskog rasta !?

Po starosti spadam  u  generaciju,  koja je u pučkoškolskoj početnici  čitala štivo o „Prvoj petoljetki“. U početnici je  pisalo, a mi pučkoškolci  smo to sricali slovo po slovo, kako ćemo poslije „Prve petoljetke“ imati  mnoge pruge, ceste, tvornice i škole. Jedna curica je rekla, kako bi voljela zaspati i onda se nakon pet godine probuditi da to sve vidi. No svi ostali odgovore u isti glas:- ne! mi ne bismo voljeli  spavati nego  sudjelovati u Prvoj petoljetki“.

 Radio sam u industriji 43 godine, usput bio sam oko 10 godina „pučki tribun“ tj.  odbornik u malo seoskom MO. Pratio sam povremeno;  petoljetke, vizije , strategije,  smjernice, planove koji su bili pisani u   „visokim politbiroima“ . Pitao sam se, kako mogu kao građanin, pomoći da se ostvare navedeni  ciljevi . Čemu te strategije ? ako nije uključen svatko kome je ona namijenjena.

Učio sam kako se u provedbi  različitih  planova i strategija  mora imati  sustavni pristup koji se izvodi u  „tri koraka“:

Prvi  korak: opis stanja u društvu, gradu i obitelji, a definiran je pitanjima: ,gdje smo? i što imamo. ?

Drugi korak: traži se odgovor na pitanje: što želimo i koji  nam je cilj?

Treći korak: uključuje  detaljni opis faza provedbe strategije: kako i s kim,  kuda i kada doći do cilja?

Taj treći korak se najčešće ne izvede dobro ili se uopće ne napravi.

Većina ozbiljni tvrtki dostigne samo 63%. vrijednosti  ili ciljeva navedenih u strategijama tvrdi  se u knjizi (Harvard Business Review str 211 (2011-02-08). by Michael E. Porter) „What Is Strategy?" Svjedoci smo što su strategije općenitije to su rezultati postignutih ciljeva manji.

Najčešći razlozi da se strategije ne mogu  dobro izvesti  su: neadekvatni  i nedovoljni resursi,  loša komunikacija, nedovoljno definirane akcije za provedbu.

Danas stalno slušamo  na udarnim vijestima o razini postignutog  BDP-a gdje se navodi, kako se nije obistinio  planirano  povećanje  BDP za  2 ili 5 % nego je u padu u odnosu na  prošlu godinu za 0,5 ili 1,5% Usput novinar navede usporedbe kako će Kina imati povećanje BDP za 8 ili 9% a EU toliko i toliko. Malo se streseš  kada to  čuješ , jer negativna  vijest se mora širiti to je posao novinara. Nasuprot, pozitivna vijest je stalni   rast  BDP-a,  bez veze što  uzrokuje onečišćuje okoliša  i stvaranje smeća, s kojim ne znamo kuda ćemo?

Građani, kao i ja slušajući  vijesti obično se pitamo, kako učestvovati  da se planirani BDP ipak ostvari.

U  eko- literaturu  postoji  knjiga koja ima naslov: KRAJ RASTA (the End of Growth, Richard Heinberg) Više vidi: endofgrowth.com. Knjiga bi trebala biti  po naslovu nastavak   proročanskom dokumentu koji je publiciranprije 40 godina a zove „Granice rasta“

Zašto je došao kraj rasta ekonomije.  Je li to samo privremeno  ili   permanentno stanje? To je i to će biti  stalno stanje. Postoje  tri primarna  čimbenika koja stoje čvrsto na putu ekonomskom rastu.

• Iscrpljenost važnih minerala i mineralnih goriva. Zemlja je ograničena kugla, a ne beskonačna ravna  ploča s neiscrpnim izvorima za život.
• Negativni utjecaj na okoliš od prekomjernog  korištenje goriva i minerala, čime se stvaraju ogromni troškovi sanacija, koje nije moguće nadomjestiti. Čovječanstvo potroši za 300 sekundi  mineralnih goriva koliko je nekad trebalo 300 godina.
• Globalni financijski poremećaji zbog neznanja,  pogrešaka i „proždrljivosti bogatih“, ali i prevelikih socijalnih zahtjeva industrijskog društva.

 Kako živjeti ako nema rasta?  Ako  dođe do financijskog  kraha neće nastradati bankari nego obični ljudi.

Duboko optimistički vjerujem kako se taj zadatak  može riješiti.

Richard Heinberg navodi  podjelu razvoja ljudske vrste  u pet  vremenskih etapa. Prva etapa je kontrolirano korištenje vatre, druga-  stvaranje jezika za komunikaciju , treća - stvaranje poljoprivrede , četvrta – industrijalizacije, dok je peta etapa razvoja sada prisutna, gdje ljudi moraju naučiti živjeti na samo-dostatan način. Dakle ,sve čimbenike staviti pod lupu, te se riješiti predrasuda o stalnom porastu  životnog standarda.

Za početak,  ne čekati rješenje od Vlasti, niti  tražiti  samostalni put. Udruživanje društva  u male grupe ljudi  prema interesu,  stvarati će se mnoga korisna rješenja. www.transitionnetwork.org .

Mora se stvoriti tzv. tranzicijski  kooperativni duh među ljudima različitih uzrasta i sposobnosti  u  selima a naročito u gradovima. Neka se to nazove tranzijski gradovi ili sela. Zamislimo čelijsko ili kapilarno djelovanje Mjesnih odbora kroz edukaciju smanjenja konzumerizma i korištenje energije.   http://en.wikipedia.org/wiki/Transition_Towns.

Već se uvodi poljoprivreda u gradove USA.

Brojčano se (vidi tablicu)  mogu shvatiti  problemi odnosa u ljudskim   djelatnosti prema trošku i utjecaju na okolišu. U izradi navedene tablice ,slična periodnom sustav elemenata u kemiji, sudjelovalo je mnogo instituta u EU.  Ako se znaju kvantificirani odnosi onečišćenja i privređivanja , onda postoje ljudi koji mogu svoje vještine  iskustva i znanja prenijeti na druge ljude kako bi se zajedno riješili navedenih problemi . Primjerice netko zna o vrtu, netko o toplinskoj  zaštiti  zgrada, netko o programiranju baza podataka koje mogu koristiti u  lakom snabdijevanju i prijevozu ljudi, hrane i ostalih roba. Ništa se ne baca i ništa se suviše ne troši. Proizvodnja hlača troši mnogo energije s kojom se onečišćuje okoliš. Možda neke hlače,čak pokrpane, mogu biti poklonjene. To je tranzicija među ljudima.Tvrtke mogu stvarati svoje "think tank-ove" gdje će  uskladištiti i koristiti sve ponuđene ideje.
 Bolje je  uštedjeti   kWh energije i  litru vode, nego proizvesti  kWh energije i  iscrpsti  litru vode iz  podzemnog  izvora. To je pozitivan proces a nije naveden ,sumiran u BDP-u.

Ja sam pokušao subjektivnom analizom  procijeniti kako su  „složeni „ považnosti ciljevi strategije Grada Samobora 2013 -2020. Ako se uzmu hrana, prijevoz i zgrada kao najvažniji  skupovi današnjeg gospodarstva, onda ciljevi strategije nisu složeni najbolje.  Naime svega oko 5% ciljeva je određeno prema problematici hrane a trebalo bi biti oko 33% kao što je navedenu u tablici. Isto se odnosi i na prijevoz.

Uz ovaj post prilažem fotografiju drveća koje su  napale štetočine  bršljan i imela .

Nekad su ljudi koristili imelu za ljepilo i lijek ,dok su bršljan koristili kao pleter za plotove okućnica i vrtova.

Bršljan se  lako vidi u  šumama Stražnik , Stojdrage   i  Cerine  kraj Smerovišća.

                                                Šume  napadnute štetnim bršljanom

Bršljan iscrpi drvo do te mjere, da se koren od drveta posuši i drvo se sruši. Bogatstvo šume očituje se kroz stabla  iznad i  korenja ispod zemlje. Bogatsvo  šume je pitka voda koja je "uskladištena" uz korijen drveća. Stabljika  bršljana je ogrijevno drvo! Pitanje koje ću danas postaviti na tribini Gradonačelniku:  je li eliminacija bršljana kao napasnika  šuma treba biti  jedan od ciljeva u Strategiji Grada? Nezaposlenih mladih ljudi imamo u Gradu koji se mogu uključiti u taj zadatak.  

 Naši djedovi koji nisu znali što je strategija ili  BDP, imali su uzrečice : valja trošiti koliko nam je Bog dao, ili  krpež i trpež drži  ovaj svijet. Takve uzrečice anuliraju postojanje  ekonomskog rasta i želja porasta životnog standarda kakvog smo do sada imali.