nedjelja, 27. svibnja 2012.

L(IJ)ENO


   
Karamarko je rekao: "neki  Hrvatsku doživljavaju kao svoje leno". Išao sam gledati u rječnik  pravilno značenje riječi leno. Leno znači:: "u feudalizmu zamišljeni posjed dobiven od vladara na uživanje". Od  državnih dužnosnika do nas umirovljenika, svi pomalo smatramo svoje dobivene pravice kao LENO. Ali što  će ti pravice koje si i pošteno stekao, kada nema novaca u "blagajni vladara". Naše postindustrijsko   društvo  je postalo , povijesno gledano,  neprilagođeno novim zahtjevima gospodarenja i možda je  LIJENO. Post-industrijsko društvo je koncept u ekonomiji,  koji opisuju kako  uslužni sektor proizvodi više bogatstva nego industrija  ili proizvodni sektor.
Naime, ekonomska i ekološka kriza, kojoj je uzrok moralna kriza, prisilit će nas, polako ili brzo  na odricanje stečenog LENA. Mirovinski izdaci  iznose 10,6 % bruto društvenog proizvoda, a svega 18 % umirovljenika ostvarilo je mirovinu s punim stažem od 40 godina. U postindustrijskom  društvu    su potrebna  neka nova pravila gospodarenja.    Većina radnih mjesta  u USA se  nalazi  u tercijarnom gospodarstvu:  usluge  ,trgovine i  banke. U RH  postoji  velika sličnost , glede vrste (ne) zaposlenosti s bogatim  zemljama.  Aritmetički gledano mora se povećati broj radnih mjesta  u sekundarnim i primarnim  granama gospodarenja,  kako bi se  smanjila  nezaposlenost. Lako reći nimalo lako objasniti i postići.
Volimo gledati gdje se nalaze naši sportaši    na nekoj  domaćoj ili međunarodnoj sportskoj ljestvici. Opterećeni smo nogometom (vidi tisak i TV) i plašimo se kako  ćemo proći na EURO 2012. Čitali smo često  uz kavu, točne sportske ,  ali nevažne egzistencijalne  podatke. Gol je pao u 17 ili onaj od Turske u 122  minuti!.

Isto, ako ne i više, treba nas interesirati, kako smo stajali 2011. na Europskoj ljestvici izvrsnosti  ili koliko smo  bili uspješni u inoviranju. :  http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/files/ius-2011_en.pdf .
Na Europskoj ljestvici izvrsnosti  od 35 europskih država nalazimo se na 25 mjestu sa zbirnih 0,310 indeksnih bodova.  Prvak je Švicarska s 0,833 dok je Turska na posljednjem mjestu s  0,213 bodova. Ako se izvještaj od 100 strana temeljitije pogleda, onda se vidi kako smo ostvarili vrlo malo bodova  u  intelektualnom vlasništvu  0,085 (patenti, žigovi) dok  uopće nismo tako loši kao inovatori s 0,404  bodova. Relativno smo dobri, od ostalih  25 indikatora,  kao što su:  obrazovanje , znanstveni  rad i ljudski resursi.
Budući sam se bavio 43 godine u industriji s razvojem proizvoda, rado pratim ovu problematiku i pitam se,  kako dijagnosticirati  uzroke  naše niske izvrsnosti u Europi.
Radna mjesta su  posljedice nastanaka nekog produkta ljudskog rada. Produkt rada je proizvod ili usluga. Proizvod nastaje od neke ideje koja se oplođuje raznim fazama inovativnog rada u  dohodak. Proizvodi u svijetu nastaju  u garažama ili u  vrtu,  te broj radnih mjesta više raste u malim tvrtkama nego u velikom korporacijama. Kada poduzetnik nekog zaposli, on zna da mora i za njega raditi. 
Na slici vam prikazujem lutku iz perušine koju je izradila umirovljenica Zlata Zorotović . Domaća sirovina, domaći rad i pitajmo se može  li ova lutka biti  brend  i prodavana primjerice turistima na  kruzerima koji uplovljavaju   u Dubrovnik ? Kako umirovljenike uključiti u stvaranje brenda?
Tražeći  podatke na Internetu o stvaralaštvu proizvoda, pronalazim crtež gdje je stvaralaštvo slikovito smješteno u koordinatni sustav.  U tom sustavu su na Y-osi navedeni pojmovi kvaliteta i kvantiteta,  dok su na X- osi smješteni pojmovi učinkovitost i djelotvornost . Na površini između XY- osi na različitim pravcima nalaze se misije i vizije stvaralaštva proizvoda. Netko tko teži  inovatorstvu  mora se "sprijateljiti" s ovim pojmovima. Da bi ostao na temi bloga (eko-pismenost,održivost, energija,materija,informacija ,bioraznolikost, proizvod/usluga, okoliš.)  uključit ću samo pojam djelotvornosti    kod inovacije lutke .
Perušina je prirodna sirovina koja štiti klip kukuruza. Kukuruz je bio i bit će  kruh naš svagdanji i stočna hrana. On je i industrijska sirovina. Iz njega se proizvodi glukoza ,dekstrin, alkohol, kukuruzno ulje, papir, cekeri http://www.youtube.com/watch?v=uimiGRBH-YI  i dakako ova lutka na slici.
U djelotvornoj proizvodnji  sirovina i proizvoda valja poštivati bioraznolikost u okolišu. Moderna proizvodnja GM usjeva   uništava bioraznolikost, koja se može mjeriti. Sve treba mjeriti! Suvremena poljoprivredna proizvodnja, zbog  visokih profita  u uzgoju monokultura i  primjeni sintetskog  herbicida  (glifozat) ostavlja mrtvu zemlju iza sebe. Smanjuje se broj biljaka, broj  pčela, leptira, pauka , puževa, žaba i ptica što već  dokazuju   mnoge studije. 
 Bioraznolikost koja je sad vrlo narušena, može se postići jedino poštivanjem plodoreda u poljoprivredi. Za  uzgoj  tih kultura nije  uvijek potreban traktor, mada ih ionako po našim selima ima previše neiskorištenih.
Na našim  njivama i vrtu, uzgajala se  pšenica, kukuruz, ječam, raž (hrž) zob, žito, jari  i ozimi lan, konoplja, sirak, heljda, djetelina, repa okruglica, povrtnica, zelje, kelj, bijela i žuta koraba, bečka repa, cikla, luk, poriluk, luk kozjak, luk črlenec,  češnjak, paprika, rajčica, žuto korijenje, peršin, celer, špinat,  salate, matovilec.
Zbog primjene pesticida ne mogu se sada saditi i sijati druge plodine uz kukuruz. Uz  kukuruz se ranije na istoj njivi sijao grah, sirak, bob, čičak, leća, kihra i sadile su se bundeve. To je bilo moguće, jer je stabljika kukuruza čuvala tlo od  prekomjernog sušenja u ljetnim žegama i bila je kolac  za grah.Nema kruha bez motike znali su naši starci reći. Djelotvornost jest  okapanje kukuruza  čime se isključuju herbicidi i stvaraju nova radna mjesta!
Možemo  biti učinkoviti i proizvesti  kukuruza 7-14  t/ha ali smo izgubili bioraznolikost, a time nismo djelotvorni. Zato uključivanje umirovljenika kao učitelja starih vještina  primjerice u proizvodnju cekera i lutaka od perušine, može se stvoriti isto novo radno mjesto, dohodak ali i ljubav  mladih naraštaja prema primarnoj i sekundarnoj proizvodnji. Ruke su stvorile čovjeka  i od ruku  počinje inventivnost. Lutka od perušine jest suvenir važan u turizmu, dok cekeri  zamjenjuju plastične  vrećice protiv kojih  se  „bori“ ministrica za okoliš. Korištenje plastičnih vrečica godišnje  prosječno domačinstvo opterećuje atmosferu s 56 kg ugljičnog dioksida.  
Sve navedene aktivnosti povećavaju i inovativnu djelotvornost društva.  
U jedanaestoj Božjoj zapovijedi trebalo bi pisati: Pojedinci inovatori   stvaraju inovaciju, a  ne  povjerenstva.





3 komentara:

  1. Upravo se spremam napisati post u svom blogu sljdeće teme: od pocetka razvoja elektronickih racunala, recimo zadnjih 60 zaleci govorimo kako se radi o evoluciji i kako na tom polju nema nista revolucionarno. Relej, cijev, tranzistor, Mooreov zakon...
    I evo, sad se dogodi revolucija: Facebook! 900 milijuna ljudi puta x sati = business kakvog svijet do sad nije vidio. Vrh je to piramide koja se zove ucinkovitost i u kojoj nitko nije mislio na djelotvornost, za sto sam prvi put cuo od vas Joza. Hoce li sad drustvene mreze raspaliti iz petnih zila dalje procese ucinkovitosti ili ce svijet krenuti putem djelotvornosti ovog trenutka nitko ne zna. Kao inzenjer proteklih desetljeca, kao i svi inzenjeri na ovom svijetu sebi sam za zadatak stavio ucinkovitost. To je najcesce znacilo s manje ljudi napraviti veci prihod. Ekonomisti su to brze bolje skupili od nas inzenjera i kao bankarski savjetnici korporacija rekli menadzmentu slijedece: otpustite nekoliko desetaka tisuca radnika i gotovinu koju ste tako ostvarili preko noci, recimo 100 milijuna dolara, ulozite u start-up firmu XY koja ima nula $ prihoda i jucer je nastala u garazi, i koju cete odmah ponuditi mirovinskim fondovima za 10 milijardi dolara. Čak je Jack Welch iz GE pristao na te savijete, ali se u zadnji cas iz toga izvukao. Ostali su bili manje srece. Taj ucinkoviti izum za cas se prelio po cijelom svijetu i danas imamo ljude na ulici koji ne znaju sto bi napisali na protestni plakat. Mozda najbolje napisati: tko je ugasio svijetlo.
    Energetska industrija vise ne stanuje gdje je, a nova informacijska, tocnije Facebookovska tek je izisla na burzu. Sad je procijep. Nema kupaca u trgovini na ulici, al' nema ih ni u trgovini na internetu. I sad nastaju zrtve procesa kao sto su uvijek postojale. Ovaj put zrtve izgledaju ovako. Irska na primjer: svaki gradjanin koji ne zeli raditi ima pravo na dozivotnu pomoc od 200EUR tjedno i besplatan stan. Muz i zena i punoljetno dijete = 600 EUR-a tjedno i besplatan stan. Kave se uzmu na trafici, i pice, sve vise po ulici prodaju automati koji rade 24 sata bez bolovanja, sindikata, place. Ljudi se druze na Twitteru umjesto u seoskoj birtiji.
    Iskreno se nadam da ce pobijediti djelotvornost = smanjenje CO2.
    Ljudi koji su danas u svijetu na socijalnoj skrbi, ucit ce svoju djecu sljedece: sinko moj, meni nije to imao tko reci, a ja sad kazem tebi, uci, uci i uci i ne cekaj dugo da otkrijes za sto si, nego od kad se rodis stekni radne navike i razvij dvije komponente: jedna je raditi za hranu i racune, a druga je imati nesto sto volis raditi i u tome budi izvrstan. Velika je vjerojatnost da ces na kraju zivjeti od onoga sto volis.

    OdgovoriIzbriši
  2. Evo nekih pitanja na koja bi danas trebalo znati odgovor: https://twitter.com/#!/ivicakartelo

    OdgovoriIzbriši
  3. Zgodan članak o duvaženog profesora Čatića.http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=C6F8436E-68D5-412C-A877-3063C55415CD
    moj odgovor je: Čatić (kojeg osobno poznam) i ja se u mnogim tvrdnjaMA slažemo, ali ne u onoj bitnoj. Ja u mojem blogu navodim kako se zamjenom polietilenskih vrećica sa cekerima ,košarama i rogožarim znakovito smanjuje emisija ugljičnog dioksida u atmosferu. Svako domaćinstvo godišnje zbog POLIETILENSKIH vreĆica emitira 56 kg ugljičnog dioksida. Ja sam koristio engleski izvor podataka. Ne priznajem argument čatićeve usporedbe: "A utjecaj tih 400 vrećica na ugljikov trag CO2 jednak je onome što se preda okolišu kada automobil prijeđe punih 13 kilometara". Naime valja vidjeti dubinu proračuna utjecaja vrečica na okoliš. Jasno mi je, kako je i papir -papirnate vrečice- isto ekološki skupocjena sirovina i proizvod.
    Moja osnovna teza u postovima mojeg bloga je: Zemlju valja čuvati, jer su resursi (zrak, voda, drvo, tlo) sve manji i manji, te ne smijemo podržavati tehnosferu koja uništava ekosferu. Zato nije uredu da ljudi troše neke proizvode u izobilju primjerice polietilenske vrećice, jer su lijeni uzeti košaru, logožar, ceker i višestruko tj stalno ih koristiti za nošenje namirnica. Dakle društvo je LIJENO (komotno) i protiv toga se treba boriti.
    Nažalost izgleda jedino udaranjem po džepu to ide, jer eko-svijest se edukacijom baš ne uzdiže vrlo brzo. A Sada se moraju uključiti psiholozi i ekolozi i stvarati obrasce POTROŠNJE gdje NE VRIJEDI formula "američkih kauboja" VIŠE, VIŠE, VIŠE nego mudrosti naših djedova MANJE , MANJE , MANJE. Stvarno su moji djedovi i očevi govorili kako valja misliti na djecu kada se troši. Mi nismo napredni u potrošnji a oni su bili nazadni! To se zove promjena paradigme.

    OdgovoriIzbriši