srijeda, 28. kolovoza 2013.

Što znači i koliko vrijedi 1 bit?

Rimljani su imali uzrečicu: Scientia potestas est -  znanje je snaga.

Tek je  završio bezuspješan štrajk seljaka, najavljuje se štrajk zdravstvenih  djelatnika. Svi traže svoje pravice, koje mogu biti povlastice ili privilegije oko raspodjele (jagma, preotimanje) budžetskih rashoda. Gdje leže informacije  i znanja  u našem društvu o mudroj i pravičnoj  raspodjeli  novca? Ili, gubimo li  snagu  u prevelikoj količini podataka okolo nas?
Pogledajmo mišljenja o sličnim prilikama iz doba mojih djedova. Jedno takvo pripisujem iz knjige stare sto godina (Milana Lang: Samobor -Narodni životi i običaji) : „Narod je uvjeren da su potrebna gospoda da upravljaju i zapovijedaju: samo-veli-kaj je tega već preveć: već saki pisar ima pod sobum pisara, pak kak onda ne bi bilo zlo, kad moramu  tulike plaćat ,a ni ih tuliko treba“. Ništa novo pod sunce,  jer danas tu  EU-gospodu ili HR- gospodu narod naziva birokrati, koji nas preko medija informiraju kada će donijeti neku odluku. Odluke se odnose na: Smjernice,  Zakone, Uredbe, Dogovore, Zaključke, Norme i Projekte.  Nestrpljivo čekamo uz TV Dnevnik odluke  državnika ,zastupnika i dužnosnika koje se mogu opisati s jednostavni  riječima  DA ili NE   za pristanak k nečemu  ili nekome.

Sebi pokušavam  pojasniti, pojmove  u  svakodnevnoj zbrci života: znanje, podatak, birokrata,  pisar, riječ, informacija, odluka jer mi se ponekad čini, da  mnoge poruke  i nisu informacija nego dezinformacija.Koncept informacije lakše ćemo shvatiti, ako ga slikovito prikažemo apstraktnom  piramidom u čijem  su podnožju podaci, viši sloj je informacija, nakon toga dolaze znanja, na vrhu piramide je - mudrost. U svakoj riječi i svakoj odluci postoji neka važna ili manje važna informacija. Pismo koje  donosi poštar  može kriti veliku i malu informaciju ili iznenađenje, slično kao i putokaz prema oazi u nekoj pustinji ili u nekom selu.
Tražimo  svugdje preko podataka informaciju: novine su stare oko 300 godina, telegraf oko 150 godina, telefon nešto više 100 godina, Internet  oko 30  godina. Danas nas pak emisijama i filmom previše  „zalijeva“ televizija, koja je počela raditi 1940 godine. Računalo je postalo novi „radni konj“ za obradbu podataka, a  informacijska tehnologija (IT) „stvorila“ je  novu ljudsku djelatnost. Danas je poznata   fraza: Move information not people  - pokreći informaciju, a ne ljude - lako ostvariva, baš zahvaljujući Internetu i svim mogućnostima koje pruža - od skupljanja informacija klikom miša, do slanja e-mailova i vođenja konferencija uživo putem Skype-a, i sličnih programa.
U Bibliji [Iv. 1.1] piše U početku bijaše riječ, što se može interpretirati i kao U početku bijaše informacija kao kamen temeljac  svijeta i  stvaralaštva. Prema nekim  teoretičarima -filozofima početak svijeta s pojmom  Big-Bang-a  postaje  Bit-Bang.[i] Informacija se mjeri s bit-ima (vidi dolje)
Od mnogo definicija kojima se opisuje informacija meni se sviđa ova: -informacija nas približava istini. Ono što nas udaljava od istine je dezinformacija.
Bit je  informacija koju dobivamo na neko pitanje kao  odgovor istinit s određenom vjerojatnošću,  . Na ispravno postavljeno pitanje znamo ili ne znamo odgovor ili ga znamo tek djelomično. Često se čuju odgovori poput: :   80 posto sam siguran da se to i to  dogodilo. U našoj svakodnevnici kod mnogih događanja „vlada“ nevjerojatnost ,nesigurnost, neizvjesnost, nepouzdanost i neodređenost što se   naziva entropija. Težimo k manjoj nevjerojatnost ,nesigurnost, neizvjesnost, nepouzdanost i neodređenost  postavljajući si  određena  alternativna pitanja koje  nas vode k istini  ili informaciji. Težimo da živimo s malo entropije rekli bi naši starci s malo briga. Pitanja za smanjene briga, postavljaju se tako, da se može odgovoriti s da ili ne  ili istina-laž,ili  lijevo-desno, ili  pismo-glava, jedinica ili ništica...  S  jednim bitom informacija kvantificiramo se ili  opredjeljujemo između tih alternativa. Kada se procjenjuje neko događanje ili sustav (X) informatičarima je  poznata matematska Shannova-formula  kojom je definirana  informacija I (X) = entropiji H (X)= -Ʃ  p log2 p , gdje je : Ʃ= suma događaja, p=vjerojatnost zbivanja događaja,  log2= logaritam  po bazi 2. Informacija je po konceptu slična entropiji, samo ima drugu jedinicu i predznak.
Kad se baci novčić vjerojatnost da će pasti na glavu je 50 posto, tj. p=1/2 i isto tako da će pasti na pismo 50 posto, tj. p=1/2. Uvrštavanjem tih podataka u gornju formulu dobiva se informacija od 1 bita. Mjera za količinu informacije naziva se bit (BInary digiT = binarni broj). Bit je najmanja  jedinica za mjerenje informacije. Bajt (byte, kratica B) je veća jedinica koja sadrži 8 bitova. Primjerice, zapis jednog znaka ili slova abecede „težak“  je oko 1B bajt. Knjiga sadrži oko 5000000 bita=5 MB informacija. U svijetu je  procijenjeno u 2007.  količina  digitalnih podataka na 281 milijardi GB gigabajta (= 281 EB  exabajta.[ii] Na svakog stanovnika Zemlje otpada 45 GB digitalnih podataka. Ako bi ovi podatci bili pohranjeni u knjige, to bi za svakog stanovnika trebalo izgraditi  jednu  biblioteku. Postajemo „informatički nomadi“ jer  sakupljamo  i obrađujemo podatke, kao što su naši davni preci nomadi sakupljali plodove po šumi. Tražimo izvore informacije kao da tražimo izvore čiste pitke vode.
Informacija 1 bita LIJEVO ili DESNO nepreglednog putokaza - uzrokuje gubitak vremena i energije

 Izvor  informacija   obuhvaća  znanja i vještine cjelokupnog  čovječanstva. To su najčešće velike svjetske baze informacija o patentnim spisima i velike sveučilišne biblioteke, od kojih je većina dostupna na Internetu.  Internet se može smatrati noosferom koja je skup svih znanja i misli čovječanstva. U taj izvor spadaju  sva razmišljanja, znanja i vještine živućih  ljudi, ali i velikana iz prošlosti koji su stvarali ovu civilizaciju. Čovjek svojim postojanjem povećava noosferu a smanjuje biosferu. Gdje je ravnoteža koja bi se trebala zvati održivost, koju  treba držati na pameti  i kod štrajka?
Kako težiti toj ravnoteži kroz obradbu podataka i  prijenosa informacija što nazivamo komunikacija? . Obično se to obavlja kroz nekoliko razina od predajnika do prijemnika, ili od ishodišta do odredišta ili od pošiljaoca do primaoca,ili Vlade do seljaka i liječnika.
 Prva razina je 1.statistika koja se mjeri gornjom Shannova-formulom,  te  samo kvantitativno promatra podatke i ne obuhvaća smisao informacije. Druga razina promatranja i prijenosa informacije je 2.sintaksa  gdje se pazi na pravilno slaganje rijeći u rečenici. Svaka napisana ili izgovorena rečenica, kojom se prenosi informacija mora imati pravilan gramatički ustroj  sintaksu. Treća razina prijenosa informacije je 3.semantika. Odnos između riječi i simbola u rečenici  mora biti semanatički jasan onomu, komu je poslana poruka. Sveučilišni profesor mora konobaru u kafiću reći u par rečenica, jasni konobar, čime se on bavi. Četvrta razina je 4.pragmatika. Što učiniti prema poruci koje nose riječi? Retoričar- birokrata zbunjuje ljude, lijepo sročenim jezikom s pravilnom sintaksom i semantikom,  ali često puta  bez  informacije tj.  svrsishodne  istine kojoj valja težiti.   Krajnji cilj svake poruke ili informacije je pragmatizam, svrsishodnost iz čega proizlazi dodana vrijednost proizvoda ili usluge ili plodonosna  komunikacija. Ako se ne poštuju ta pravila stvara se zbrka u komunikaciji i nastaje nerazumijevanje, kao  kod gradnje babilonske kule. Pragmatička razina prijenosa informacija  ima i nekoliko podgrupa:
4.a) „Veži konja gdje ti  gazda kaže“, uzrečica kojom se objašnjava kako primalac informacije nema nikakav stupanj slobode u svom djelovanju. Programeri se moraju držati ove pragmatičke razine kao pijani plota kada pišu kodove svojih programa. No iz ove pragmatičke razine proizlazi i „jednoumlje“ koje je smetnja u stvaralaštvo ljudi. Centralni komitet, Vlada, Predsjednik, Gazda , je tako naredio(la)  i moramo tak „delati“, pa makar sve propalo. Dobar upravitelj ne će dati radni nalog visoko obrazovanom djelatniku, ako to može obavljati onaj s nižim iskustvom.  
4.b) Nešto slobode dobiva primjerice prevodilac neke knjige iz jednog jezika na drugi, ili  izvođač graditelj, kada čita projekt pa zbog situacije na terenu mora mijenjati zamisli projektanta.
4.c) Primalac informacije ima najviše stupanj slobode djelovanja. Ponašanje primaoca je dopušteno  u ovakvoj pragmatičkoj razini kreativno razmišljanje. To je razina na kojoj počiva istraživalački rad pojedinca ili tima ljudi različitih struka. Većina mojih iskustava potječu iz  ove pragmatičke podgrupe. Ako se radi pojedinačno ili u nekom timu ,  važno je zbog učinkovitosti pridržavanju nekih pravila. Posebno je važno ustrojiti  tzv. rezervoar ideja  idea-tank,  koji je zapravo  baza podataka s  popisom  svih  ideja,  korisnih  prijedloga poboljšanja u proizvodnim procesima. Produktivnost  u davanju ideja može se vidjeti kod dviju velikih zemalja. Sto njemačkih zaposlenika daje u prosjeku 14 korisnih prijedloga, a sto japanskih čak 3235.[iii]Ako se ne može na razine tvrtke  pratiti nove ideje i  prijedlozi poboljšanja onda valja imati vlasti rezervoar  ideja. Ustrojstvo skupljanja i poticanja korisnih prijedloga tehničkih unapređenja i racionalizacije često je djelotvornije od stvaralačkih  napora  prema otkrićima  i izumima. Stalno valja  imati na umu, kako se informacija  mora  proizvoditi  i odlagati  u   „rezervoare“, kao što se i  materijalna  dobra  odlažu  u skladišta i spremnike . E tu smo „treća liga“.
5.Zadnja razina prijenosa informacije od  pošiljaoca do primaoca je namjera, nakana, svrha, „pogodak u cilj“(5. apobetika). Pošiljalac hoće da primalac „napravi posao“ na osnovu informacije koju je poslao. Te razine slanja informacije moraju biti tako postavljene da primalac vjeruje pošiljatelju i da on sam vidi korisnost te želje pošiljaoca primjerice Vlade.
Ovo malo teoretiziranja o informaciji pisao sam zbog ovog zaključka: Glede seljačkih štrajkova, razina prijenosa informacija od Vlade prema seljacima je pala na 5 razini –apobetika.  Zašto?  Vlada je odgovorila na zahtjeve seljaka s  dezinformacijom i/ ili informacijom od1bit-a s NE umjesto s DA  .Kada pogriješite na raskršću LIJEVO ili DESNO onda može zbog dezinformacije od  1bit-a biti gubitak par litara benzina i nešto vremena  , ali kod Vladine  pogrešne odluke od 1 bit-a  stranputica i društveni troškovi mogu biti ogromni. 
Vlada kao pošiljaoc šalje   Zakonom o poljoprivredi http://zakonik.org/poljoprivreda_sumarstvo_i_ribarstvo/69-zakon_o_poljoprivredi informaciju primaocu. Primaoc nije samo seljak. U članku §2 piše kako je poljoprivreda strateška djelatnost, koja pridonosi ekološkom i  održivom razvoju RH, dok se u članku  §4 navode  ciljevi poljoprivrede, gdje se prehrambena sigurnost stanovništva podmiruje u što većoj mjeri domaćim konkurentnim poljoprivrednim proizvodima. Ovi  članci trebaju biti informacija, ali  se ne poštiva u navedenom konfliktu. Objašnjenje:
Prvo, navest ću samo tri  državna rashoda 2012 godine : plaće 119,83,  HZZO 20,08 i „mrvica“ subvencije (strateškoj grani!?) poljoprivredi 2,8  milijarde kn. Drugo, seljaci moraju biti, po Zakonu, EU konkurentni sa svojim proizvodima, iako  na leđima nose  teret  troškova ne učinkovitoga gospodarenja na mnogim drugim  područjima. Evo primjera iz tzv. "Zelene knjige":  intenzivnost potrošnje energije hrvatske industrije (prerađivačka industrija i rudarstvo bez energetike) iznosila je u 2005. godini 1269 kJ/€ (stalne cijene iz 2000. godine) dok je u Europi EU 15 ona za iste grane iznosila 682 kJ/€. Još veći teret troškova je onaj, koji čini uslužni sektor gdje spada i Vlada:  energijska intenzivnost hrvatskog uslužnog sektora iznosila je u 2006. godini 2177 kJ/€, dok je intenzivnost u EU 15 bila 712 kJ/€ dodatne vrijednosti.





[i] Seith Lloyd: Programming the Universe, Vintage Books  a Division of Random House Inc 2006. Str.46
[ii] http://arstechnica.com/old/content/2008/03/study-amount-of-digital-info-global-storage-capacity.ars
[iii] Guenther und Metta Beyer:  Die Managerschule, Band 3:Inovation-manger, Neumann &Goebel Verlagsgesellschaft  mbH Koeln, str 32

1 komentar:

  1. Ovi zadnji podaci su nemilosrdni. Pa mi hodamo po svijetu u teskim olovnim cipelama. Vucemo se. A od poduzetnika se ocekuje da prezive samo ako su prvaci svijeta. A ti se sad natjeci s konkurencijom u laganim šprintericama.
    Kad god razmisljam o starom Rimu, vidim mišiće i baratanje mačem kao najpoželjnije konkurentske osobine. A oni su rekli znanje je snaga i tako su i živjeli = u Splitu nam vodu iz Jadra dovodi Carev vodovod, Palaču su napravili Carevi graditelji...
    A mi danas, nakon 2000 godina moramo govoriti o važnosti znanja, kad je prostim okom vidljivo da za naše mišiće nema posla već odavno osim u fitnes dvoranama.
    Invormacijom se približavamo istini = ako ste Joža rekli da je na vrhu piramide mudrost, onda bi se ja opredijelio za: informacijom se približavamo mudrosti. Ali to je rat na individualnoj razini. Umjesto vojske ljudi, rekli ste da se kreće vojska podataka udružena u različite informacije. Isti podaci su u isto vrijeme vojnici različitih informacija. Mi se ne mičemo, kao što se ne miče ni ribar, ali vodimo intenzivnu bitku s oklopom u ruci da nas obrani od dezinformacija i da oslobodimo princezu informaciju iz zatočeništva.

    OdgovoriIzbriši