Pravila održivosti

 Prije tridesetak godina definirao je američki  ekolog (Commoner) četiri ekološka principa:1.Svaka djelatnost povezana je s nekom drugom djelatnošću. 2. Svaki materijalni proizvod mora negdje naći svoje mjesto.3. Svaka ljudska djelatnost ima svoju cijenu.4.Priroda zna najbolje.

Čovjek bilo kojeg svjetonazora ili vjere,  mora u sebi nastojati uzdizati moralne vrline (ćudoredna krepost) prema okolišu u slijedećem smislu: prvo, duboko poštovati svijet i okoliš koji nas okružuje, drugo dohvatiti  ekološku spoznaju o njem, treće biti uzdržljiv umjeren u trošenju izvora života , četvrto biti  ustrajan u odlučnosti  da se preživi ma kakovi god se neuspjesi pojavljivali (Golser).

Ekosustavi i ljudska zajednica su u dinamičkoj ravnoteži ( Capra). Elementi eko sustava su ugnježdeni jedan u drugog. Ako se ošteti jedan element to oštećenje se prenosi  dalje polako  na eko sustav, koji može obuhvatit  čitavu  planetu .

Nije se  lako pridržavati navedenih načela u  radu i životu. Životna iskustva  prisiljavaju nas zato,  da si stvorimo neki model ili obrazac ili „šprancu“ po kojem se vladamo i po kojem djelujemo.  Ja sam koristio   ponekad kao neko  pomagalo  u razmišljanju,  jednu  sliku koju sam pronašao u ruskom priručniku za  inženjere,  koja je prevedena iz poljskog izvora: Janus Dietrych: System i konstrukcja, Wydawnictwa naukowo-techniczne ,Varšava, 1978 , prijevod na ruski jezik:  Projektirovanje i konstruirovanje, izdavač  Mir  1981.

Na grafičkom modelu  prikazani su  kružni tokovi: informacije (i), materije(m) i energije (E) oko nekog    produkta (P) (proizvod ,usluga) koji uključuje sveukupni  lanac aktivnosti od ideje- proizvodnje-prodaje do upotrebe i reciklaže  proizvoda, a može slikovito obuhvatiti cjelokupni projekt od investicije do proizvodnje. U tom modelu slikovito  proizvodni  procesi s kružnim tokovima nazovimo ih „imE-supstance „  pretvaraju se u produkt  označen slovom ( P). Prema definiciji  proizvodnja je  proces (strelice 1, 2,3) pretvorbe „imE-supstanci“: i -informacije, m -materije i E -energije u produkt ili artefakt. Produkt se dijeli na proizvod i uslugu. Skup produkata ljudskih  ruku naziva se tehnosfera. Ako se čovjek pridržava  pravila održivosti, cilj njegove tehnosfere ne smije biti ili ne smije  težiti uništenju biosfere. Navedeni model može biti i slika povijesti razvoja društva. Agrarno društvo moga djede bavilo se pretežno proizvodnjom i spremanju materije npr hrane. Značajka industrijskog društva je briga oko proizvodnje i korištenje energije.
Post industrijska društva ili informatička društva nastoje razumjeti ,stvarati  i upravljati informacijama.

Iscrtane kružnice kod m-materije i E-energije pokazuju smanjivanje resursa; nalazišta nafte, rudača, zemljišta, dok kod I-informacije prikazuju povećanje znanja iskustava i podataka. Povećanjem informacija ekvivalentno će se spriječiti osiromašivanje prostora, rudnih nalazišta i energetskih resursa. Pojam  ekvivalencija značajan je za objašnjenje mnogih odnosa  u matematici, fizici , kemiji i gospodarstvu. Značenje tog pojma kod „imE-supstanci“ lako se shvaća kroz riječi -   istovrijedan, istoznačan, jednakovrijedan. Informacija se pretvara u određenom ekvivalentu u materiju i energiju.

Na crtežu su   strelicama 4 - 6 - 7 - 9 - 12 i 13 prikazani  različiti gubici ili emisija „imE-supstanci“ što se pretežno manifestira kao onečišćenje okoliša, financijski gubici, loše gospodarenje i sve vrste dezinformacija u komunikacijama među ljudima.  Idealno bi bilo proizvoditi bez gubitaka, no to nije moguće  jer se kosi s drugim stavkom termodinamike. Zapravo, gubitak je aktivnost koja ne stvara dodanu vrijednost.

Prvo načelo smanjivanja gubitka „imE-supstanci“ u svakodnevnom životu je pitanje, treba li nam neki  proizvod, ma kako god  nam se čini  da je jeftin i lijep. Ako nema   potrebe za nekim proizvodom nema neizbježivih ni izbježivih  gubitaka. Ne troše se sirovine i nema onečišćenja okoliša. Ekonomisti ne prihvaćaju lako tu tvrdnju,  jer reći će, onda nema ni radnih  mjesta  nema oporavka ekonomije.  Ali, nije točno, ima radnih mjesta i to vrlo mnogo na proizvodima i procesima za  održavanje zdravog okoliša. Primjerice,  selektiranje i odlaganje  tj gospodarenje otpadom  velik je i koristan posao, a što je s poslovima u poljoprivredi: nema kruha bez motike?.

Neizbježivi objektivni „imE“-gubici - najčešće su vezani uz procese na koje čovjek može malo ili nikako    utjecati. Pri upotrebi i pretvorbi sirovine - strelica 2 u proizvod P nastaju neizbježivi materijalni gubici  - strelica 4. 

Dalje,  strelica 4 uključuje  npr. koroziju, abraziju, eroziju  materijala i dotrajalost opreme. Ogromni neizbježivi gubici su isparavanje vode u nekim procesima,  izgaranje goriva u elektranama, pri pretvorbi i prijenosu energije - strelica 7.

Tipični primjer materijalnih gubitaka je piljevina kod prerade drva. Drvo je poslije nafte po važnosti druga strateška sirovina u gospodarenju prirodnim resursima. Baš zato cijeli svijet mora voditi brigu o  amazonskim šumama koje su vrelo kisika.

Materijalni gubici - strelica 6  nastaju i pri procesu recikliranja - strelica 5. Primjerice piljevina se može iskoristiti za proizvodnju panel-ploča, ali pritom nije moguć stopostotni  povrat drvne materije u sekundarnu sirovinu. Slično je s automobilskim gumama, papirom, starim željezom, staklenim  bocama.

U proizvodnji i potrošnji ljudskih dobara bilo u industrijskim razmjerima ili u svakodnevnom poslu u  domaćinstvu postoje izbježljivi  gubici kako materije , energije tako i informacije. Primjeri za te gubitke vide se u prekomjernoj proizvodnji ,transportu roba ,  nepotrebna kretanja ljudskih ruku, čekanju nekoga ili nešto, stvaranja nepotrebnih zaliha roba a najviše u različitim manjkavostima  kvalitete proizvoda  koji stvara nepotrebni škart i  otpad sirovina.

Izbježivi  subjektivni  gubici kod prijenosa korištenja energije  je  primjerice nedovoljna toplinska zaštita zgrada i  nedovoljno korištenje tople vode iz TE električnih centala.

Izbježivi gubici pojavljuju se  zbog nepoznavanja i neprihvačenja  koncepta čistije proizvodnje  u kojoj   vrijede tzv. 4R pravila: - reduce -  smanji otpad i nepoželjne emisije; reuse - ponovno upotrijebi povratnu ambalažu, recicle -  vrati materijal kao sirovinu u ponovnu preradu, recikliraj, replace  - zamijeni agresivne tvari, energiju i štetne procese  podobnim za okoliš.

 Izbježivi  subjektivni gubitci - kod prijenosa informacija- strelice 12 i 13, najčešće nastaju  zbog propusta  u primjeni znanstveno-tehničkih normi, različitih uhodanih pravila i principa, zbog slabe edukacije i nedovoljnog treninga radnog osoblja i upravitelja proizvodnje. Učinkovita i djelotvorna  suradnja programera i poznavaoca procesa proizvodnje produkta, najbolje se vidi kod primjene i dimenzioniranja relacijskih baza podataka kojima se određuju  tokovi informacija (strelica 1,13) s minimalnim gubicima  istih (strelica12,13)

Informacijski gubici mogu se uočiti kod  pismenog delegiranja radnih naloga ili opisa procesa, ako se ne poštuju pravila  sintakse, semantike i pragmatike.  Veliki informacijski gubici nastaju kod usmenog delegiranja važnih zadataka. Sjećam se kako me podučavao jedan stari njemački inženjer, da se u proizvodnji manje komunicira  usmeno, a više schriftlich -pismeno. Sve treba zapisati i s datumom potpisati . Zbog neznanja i straha mnogi se boje neki proces opisati a još više to potpisati! Strelica 13 govori o subjektivni gubitci kada se izgubi ili uništi dokumentacija u arhivama gdje se vidi kako je nešto (npr. proizvod, zgrada) napravljeno ili dogovoreno.

Kod  izobrazbe zaposlenika ima oko dvadesetak barijera koje stvaraju gubitke. Navest ću samo jednu: ako se podređeni zaposlenici  poduče u nekim poslovnim procesima, upravitelj proizvodnje strahuje da će izgubiti autoritet  prema poslovođi, a poslovođa prema  zaposleniku. Ljudi žele imati nesposobne podanike, što spada u stvaranje izbježivih gubitaka informacije. Poznat je Parkinsov zakon: birokrat želi umnožavati podređene, a ne konkurente

U međuljudskoj komunikaciji od obitelji do najviših razina upravljanja u društvu (pogon, tvornica, Sabor ) valja primijeniti staro pravilo: poslušnost, poniznost, poučljivost, čime se značajno smanjuju gubici prijenosa informacija. Ti pojmovi potječu iz života redovnika u samostanima, i danas su glavna značajka timskog rada. Čovjek koji  nije poučljiv treba biti isključen iz tima. Neodgovorni i neuredni ljudi u društvu čije se ponašanje može opisati sljedećim  izrazima:  uprljaj i bježi, razrijedi i rasprši,   zbunjuj i budi konfuzan u komunikaciji, hotimice sakrij ili uništi  dokumente moraju biti zamijenjeni pa čak i kažnjeni što prije to bolje.

Pravila održivosti mogu se uočiti i na običnoj  košnji trave na  travnjacima pred kućama. Ne kositi travu (informacija) na kratko mnogo puta godišnje na travnjacima koji su ekološki sustav!. Zašto? valja poštivati bioraznolkost i prehrambeni lanac ili eko piramidu (tokovi materije i energije) na travnjacima. Primarni „proizvođač“ je trava koja proizvodi  godišnje po četvornom metru 0,47 kg/m²  bio mase (6200 kJ/m² ) kojom se hrane mikro organizmi; bakterije i crvi, uši 0,006 kg/m²  (280 kJ/m² ) Njih  jede krtica ili rovka 0,0001 kg/m²  ( 25 kJ/m²  ), Sova jede rovke i kokoš jede crve i gliste  i na kraju  čovjek jede kokoš i jaje. Čovjek koristi i med i ljekovito bilje, koje dolazi iz biljaka sa travnjaka. Isušivanje vlage iz pokošenih travnjaka je veće nego iz  travnjaka koji imaju normalnu  travu. Kod košnje 300 m² travnjaka potroši se oko 1 litra primarne energije -nafte i proizvede se 2,6 kg ugljičnog dioksida. 

Pravilo održivosti može se napisati u obliku formule
:minimalizacija gubitaka+učinkovitost i djelotvonost=eko produkt.

---