Follow by Email

utorak, 24. veljače 2015.

Bankizam

Domovino ljubim te do bola ,riječi : Jakša Fiamengo, pjeva Radojka Šverko na ustoličenju Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

Gledam satelitsku TV i načujem  „ovo nije  sada kapitalizam to je bankizam. Ajde  ekonomisti tumačite,  što je sada taj bankizam?  Bankizam bi mogao biti sličan, a nije, pojmu  monetizaciji –unovčivanje,  stavljane kovanog novca u promet. Očito je bankizam pojam,  vezan uz  priskrbljivanje  novaca od „financijskih proizvoda“ kao što su kamate i za banke krediti bez rizika  s valutnim klauzulama.  Mnogi u nas sada  uče bankovne poslove,  prateći  ovu“ gužvu“ sa švicarskim francima. Problem je u  promjeni valutnog tečaja i kamatnih stopa. Navodim  proračun iz "Forbes" magazina: ako se uzeo 2011. godine stambeni kredit od 100000 €,  koji je iznosio tada 161000 Sfr.   s rokom otplate od 30 godina s valutnom klauzulom, onda  će preostala glavnica, pretvori li se franak  po  tečaju od  7,6 kuna za franak,  iznositi više od milijun kuna.  Tada se mjesečna rata penje sa 4700 na 5600 kuna. Naši ekonomisti ne slažu se oko gorućih sadašnjih problema vezani uz valute i kamate. Ekonomist  Dr. M. Babić tvrdi: valutna klauzula uz stabilnu kunu je suvišna. Bivši ministar Škegro pak tvrdi:  štetno „fiksiranje“(kamata) treba odmah ukinuti, po  žurnom postupku,  jer se vračamo  time u socijalizam.
Banke propisuju svoje norme, gdje  definiraju i svoja prava, između ostalog o bankovnim tajnama, . koje izgleda treba poštivati kao  zakon o gravitaciji.  Praksa bankovnih tajni  izgleda ovako; ne plačaj porez u svojoj zemlji, nego spremi novac kod nas, gdje te  štiti naša bankovna tajna. Pročitao sam knjigu od Thomasa Piketty-a  „Kapital u dvadeset prvom stoljeću“ gdje navodi: „nije korektno bogatiti se  na temelju slobodne trgovine i ekonomske integracije, a nekažnjeno  crpsti profite na trošak susjeda. To nalikuje najobičnijoj krađi.“
Iako nisam ekonomist, ipak znam, kako smo svi upetljani u  ekonomiju,  jer taj  pojam obuhvaća: gospodarenje, razumna uporaba novca, štedljivost, razumno upravljanje kućom, domaćinstvom. Zapravo, svatko je ekonom, kada nosi doma "špeceraj"  iz trgovine. Usput spomenuto, ekonomija je društvena znanost  i nije  egzaktna znanost,  koja ima čvrste prirodne zakone kao fizika. Nobelovac Paul Krugman-a. u knjizi "Odmah okončajmo krizu". daje savjete, koji vrijede, najviše za  SAD.   Naime, oni štampaju svoj novac  $ dolar, koliko im ga treba, i s njim vračaju  svoje dugove(!?).  Američka centralna banka, Federalne rezerve FED, daje "šakom i kapom" novac svojim bankama za otkupljivanje svih hipotekarnih kredita  s kojima je stvorena sadašnja kriza. Kako to FED radi: "E gospodo iz banke XY, pošaljite nam trezorski ili blagajnički zapis i oslobađamo vas duga. Federalne rezerve kupuju imovinu,  uglavnom  blagajničke zapise hipotekarnih kredita i državni vrijednosnih papira. Valja napomenuti, kako  savezna vlada SAD-a stvara deficit veći od bilijun dolara. Krugman savjetuje:  ne štedjeti,  nego  povećati potrošnju,  kako bi se oživilo umrtvljeno gospodarstvo i kako bi se smanjila nezaposlenost. Krugman hvali  državu Island u rješavanju krize, jer  je devalvirala svoju valutu i  riješila se "pritiska"  stranih banaka. Možemo li  što naučiti od njih?

U mislima se vračam u svoje djetinstvo, kada sam bio pastir i čuvao blago, koje je paslo na zajedničkom seoskom  pašnjaku  „gmajni“. Moj brat Rudek je već bio naučnik u tiskari , kojem sam ja nosio ručak,  jer majka je smatrala da on mora nešto kuhano jesti. U tiskari uvijek ima otpadnih kartona, od kojih  je on  meni izrezao papiriće veličine igračkih karata. Na tim  izrezanim  karticama nacrtao sam olovkom -„tintoblajkom“ igraće karte  s kojima smo se kartali na paši. Imao sam „proizvod“ jer sam proizvodio komplete karata  i „prodavao“ ih ostalim pastirima za uslugu čuvanja mojih krava. Budući sam imao dosta tih lijepo izrezani papirića različitih boja, stvorio sam dodatni „bankovni proizvod“  crtanjem novca, koji smo koristili kod kartanja.  Je li ovo igranje nas pastira slično nekim svjetskim centralnim bankama,  koje štampaju novac s novčanim jedinicama $,  €, ₤? Dakle imao sam ,samo ja, lijepo izrezane obojene papiriće i ponašao sam se kao federalna banka. 
Marva koju narod naziva blago na paši i pastiri. foto: August Frajtić

Znam kako će mi ekonomisti odgovoriti: Amerika si to može priuštiti, jer imaju najveće  gospodarstvo, koje godišnje proizvodi 16,4 bilijuna $  proizvoda i usluga. No,  prošle godine su SAD-e izgubili prvo mjesto,  jer su Kinezi postali "svjetski prvak", budući su za 200 milijardi $ proizveli više roba od njih.
Kod pojave  krize u SAD 1933. koja je slična i današnjoj krizi. Irving Fisher napisao je, ako bi dužnici prodali svoje kuće za koje su uzeli hipotekarne kredite,  onda oni ne bi mogli vratiti dug. Srž njegove tvrdnje  sažima se : „što dužnici više plaćaju više duguju“.

Indirektno o bankizmu i  novčarskim jedinicama,  koji se  nazivaju  talenti, možemo  čitati u  Bibliji.  „Jer svakomu tko ima dat će se još,  pa će obilovati, a onomu tko nema oduzet će se  i ono  što ima“. (Matej (25, 29)   To je kraj one prispodobe, gdje gospodar daje slugama talente; jednom pet drugom dva, a trećem jedan talent. Nakon godinu dana ova dvojica s pet i dva talenta donesu gospodaru  zarađenih  dodatnih pet i dva, dok je treći zakopao  talent u zemlju i vrača mu jedan talent. Gospodar kažnjava ovog  nekorisnog slugu,  jer je talent mogao dati mjenjaču,  kako bi gospodar zaradio kamatu. Kraj ove prispodobe završava:  „Nekorisnog slugu bacite van, u tamu, gdje će biti plač i škrgut zuba. Neka Narodna banka RH da popis 200 bogatih obitelji (dobitnika menadžerski kredita) 90 godina da se vidi, tko je zakopao talente ili još gore, tko ih je odnio u banke koje imaju svoje tajne.
U hrvatskom  jeziku  pojam talent  znači  darovitost, nadarenost nekog  čovjeka,  glede stvaralaštva i izumiteljstva. Kako izaći iz krize? Najvažnije je poticati ljude s talentima vične stvaralaštvu, koji  će  proizvoditi ili  stvarati izume stvorene za dobivanje patenata. Mora se istači, kako su Sjedinjene Države za patente i žigove (USPTO) izdale 300.678  patenata u 2014 godini, što je najviše u odnosu na bilo koju drugu godinu u povijesti patentnih prijava.

Kada pregledavam neku novu knjigu, onda obično prvo pogledam njezin sadržaj ili indeks,  da vidim  što me interesira, piše li autor  nešto o okolišu i održivosti. U Krugmanovoj  knjizi toga nema, iako spominje u jednoj rečenici, kako bi se novac iz Federalnih rezervi mogao trošiti za poboljšavanje ekoloških uvjeta,  time poboljšavajući i gospodarski oporavak. Za mnoge ekonomiste je Zemlja neiscrpan izvor resursa i sve Ona daje badava. No to nije baš tako .
Nije  samo moje stajalište nego mnogih,  kako se novcem koji proizvodi novac ne može riješiti globalna ekonomska kriza. Nije potrebno čitati aktualne svjetske izvještaje[i] [ii] o stanju  okoliša na Zemlji, kako bi se spoznale  znakovite promjene  u vodi, tlu, atmosferi u bio-raznolikom  biljnom  i životinjskom svijetu. Mnoge promjene u okolišu već  vidimo i osjećamo. U proteklih 40 godina UN i svjetski državnici te različite strukovne organizacije pokušavaju kroz održavanje različitih konferencija, sumita (Rio de Janeiru ,Johannesburg, Agenda 21, Milenijska deklaracija Marrakesh proces), usmjeriti deklaracijama stanovništvo Zemlje prema Održivoj potrošnji i Održivoj proizvodnji i Održivom  razvitku.
Održiva  potrošnja je, prema  definiciji UN-a  :"Korištenje usluga i srodnih proizvoda  za  osnovne ljudske  potrebe,  koje donosi bolju kvalitetu života, a umanjuje korištenje prirodnih resursa i toksičnih tvari kao i emisije otpada[iii] i zagađivača tijekom životnog ciklusa, tako da se  ne ugrozi  potrebe  budućih generacija ".
Održiva proizvodnja je stvaranje dobara i usluga korištenjem postupaka i sustava koji ne zagađuju okoliš, štede  energiju i prirodne resurse,  ekonomični  su , sigurni za  zdravlje  radnika,  zajednice, i potrošača, te društvena  i kreativna  nagrada  za sve radne ljude“[iv]
 Valja napomenuti kako je održivi razvitak koji se često puta spominje političkim govorima,  zapravo  inovacija, koja se sastoji od pet kategorija: štednja roba široke potrošnje, smanjenje i  učinkovita uporaba ili iskorištenja različitih izvora sirovina, recikliranje i oporaba materijala.
Kriza se mora rješavati tako da se paralelno promatraju tri nepoznanice: društvo ,okoliš i gospodarstvo, s dodatnim pojmovima iz  socijalne ekologije
Bilješke:
[i]  http://www.eea.europa.eu/soer,EEA, 2010. The European environment — state and outlook 2010: synthesis. European Environment Agency, Copenhagen.
[ii] GEO 4  United Nations Environment Programme in 2007
Copyright c 2007, United Nations Environment Programme
[iii]  Svaki stanovnik EU je 2006 g. stvorio 524 kg kučnog smeća i 6 tona ostalog otpada.
[iv] Agenda 21 je sveobuhvatni plan djelovanja koje treba poduzeti globalno, nacionalno i lokalno od strane organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, Vlade, a glavne skupine u svakom području u kojem se ljudski utjecaj na okoliš.
Punu provedbu Agende 21, Program za daljnju provedbu Agende 21 i obveze do Rio načela, bili su potvrđeni na Svjetskom samitu o održivom razvoju (WSSD) održan u Johannesburgu, Južna Afrika od 26 kolovoz - 4 rujan 2002.
Što je Marrakech proces? Marrakech Proces je globalni multi-dionički proces za  potporu  i provedbu  održive  potrošnje i proizvodnja (SCP). To je 10-godišnji  program. Prijedlozi ( 10YFP) će biti pregledani od strane Komisije za održivi razvoj (CSD) tijekom 2010/11 godine. Proces odgovara na
poziv Svjetskog  samita o održivom razvoju (WSSD) Johannesburg.
http://www.unep.fr/scp/marrakech/pdf/MP%20Flyer%2019.02.10%20Final.pdf

4 komentara:

  1. CITIRAM VAS:
    gospodarenje, razumna uporaba novca, štedljivost, razumno upravljanje kućom, domaćinstvom.
    KRAJ CITATA
    Riječ štedljivost naša civilizacija nije zaslužila koristiti. Treba najprije ne rasipati, a tek onda štedjeti. Svijet danas rasipa, što iz ne znanja, što iz "nemam vremena" jer nam vrijeme treba da prije konkurencije zagrabim što više u okoliš dok se još može i dok se još ima što zagrabiti.

    OdgovoriIzbriši
  2. Sada postoji američki zakon "Facta"(Foreign account tax complance act) koji stupa na snagu 2015 s kojim oni okončavaju rabotu tzv. poreznih oaza i svih stranih banaka, obavezujući ih da dostave obavijesti o računima ,ulaganjima, i dohocima koje američki obveznici drže ili primaju drugdje u svijetu.Može li to učiniti mala zemlja kao što smo mi?

    OdgovoriIzbriši
  3. Početak citata
    Valja napomenuti kako je održivi razvitak koji se često puta spominje političkim govorima, zapravo inovacija, koja se sastoji od pet kategorija: štednja roba široke potrošnje, smanjenje i učinkovita uporaba ili iskorištenja različitih izvora sirovina, recikliranje i oporaba materijala.
    Kriza se mora rješavati tako da se paralelno promatraju tri nepoznanice: društvo ,okoliš i gospodarstvo, s dodatnim pojmovima iz socijalne ekologije
    Kraj citata

    Joža, kad mediji govore o tome da treba rasti potrošnja, na što misle? Da li misle na robu široke potrošnje? A vidimo iz definicije, i ja se s tim slažem,da mora padati potrošnja robe široke potrošnje.
    Zašto nitko ne govori i piše o tome što je to potrošnja jučer, danas, sutra?
    Evo ja ću početi: potrošnja je i kad upišete online školu Kartelo za 399kn, i kad kupite moju knjigu za 1.99$. Potrošnja je i kad sjedite i čitate knjigu = trošite svoje vrijeme.
    Možete li Joža napisati jedan post u kome se pravcu kreće potrošnja i što je to idealna potrošnja danas za jedno društvo. Recimo, idealna košarica danas, a koja bi mogla biti realnost sutra.

    OdgovoriIzbriši
  4. Poštovana i draga gđa. Zlata Zorotović poslala mi je dopisnicu u kojoj navodi riječi "Domovino ljubim te do bola" koje je napisao njezin đak Jakša Fiamengo, pa sam naknadno ubacio u post nastup Radojke Šverko.
    na ustoličenju Predsjednice.
    pripjev: "Uvijek si mi ista dragulj s bezbroj boja
    plemenita čista, Domovino moja.
    I kad mraz te stisne,vrela krv nek kola,
    ljubim tvoje gore ljubim te do bola".

    OdgovoriIzbriši