1.Kada
su primječene klimatske promjene
Prosinac je mjesec darivanja. Sveti Nikola ili Božić
(mali Isus, mali Bog) ili Djed Božićnjak dariva djecu, ponekad i odrasle. Hoćemo
li ove godine imati bijeli Božić, pitanje je koje ne postavljaju samo djeca.
Zbog globalnog zagrijavanja tj. promjene globalne temperature, padanje snijega
sve je rjeđe u našem podneblju, pa kažemo da je došlo do promjene klime
Prvi znak te pojave vidio je švicarski seljak J.
Peeraudin 1811. godine, zamijetivši kako gromade kamenja i tla padaju u dolinu
zbog ledenjaka koji se pomiče. To je priopćio građevnom inženjeru Ignatzu
Venetz-Sittenu koji je tu pojavu opisao 1821. godine u povijesnom društvu u
Lucernu. Velike znanstvene diskusije danas se vode o tome u kojem udjelu
staklenički plinovi uzrokuju promjenu klime u odnosu na druge uzroke.
Božična čestitka, Zagreb 1830. -V.Kirin
U ovom mjesecu postoje mnogi događaji koji govore o
strategijama i planovima glede promjene klime. U Madridu se od 2. do 13. prosinca
održala konferencija državnika i znanstvenika o promjeni klime tzv. COP 25. Očekivali smo ili smo se nadali pozitivnim rezultatima s navedene konferencije. No,
svijet će tek na COP 26 Glasgow sljedeće godine znati može li se madridski
samit o klimi smatrati uspješnim, izjavila je njemačka ministrica okoliša
Svenja Schulze. Pa čak UN- generalni
sekretar Antonio Guterres je rekao „Razočaran
sam rezultatima COP25.Međunarodna
zajednica izgubila je važnu priliku za pokazivanje povećane ambicije na
ublažavanju, prilagodbi i financiranju za rješavanje klimatske krize“ Ubrzo nakon završetka konferencije u Madridu, završilo je drugo razdoblje Kyoto
protokola, koji krajem studenog 2019. još nije stupio na snagu, jer nije
postignut minimalni broj ratifikacija.
Na nama je sada prihvaćati ili vjerovati zaključcima
mnogih konferencija o klimi. Od 1946.
do 2015. g. tijekom 70-ak godina održano je uz pomoć UN-a 29
eko-konferencija koje su
djelomično ili potpuno obrađivale pojmove održivosti, prehrane i promjene klime. Prisjetimo se samo nekih, primjerice Međunarodne konvencije o kitolovu 1946. godine, Konferencije o ljudskom okolišu (Stockholm, 1972.), Zaštita ozona (Montreal, 1987.), UNCED-ove konferencije (Rio de Jaineiro, 1992.), izvještaji tzv. Agende 21 s poznatom frazom Globalno misliti, lokalno djelovati, Svjetskog samita o hrani (Rim, 1996.), UN-ove konvencije o zaštiti klime (Kyoto protokol, 1997.), Skupa o osam milenijskih ciljeva (New York, 2000.), Svjetske konferencije o klimi (Kopenhagen, 2009.; Durban, 2012.; Pariz, 2015.)…
djelomično ili potpuno obrađivale pojmove održivosti, prehrane i promjene klime. Prisjetimo se samo nekih, primjerice Međunarodne konvencije o kitolovu 1946. godine, Konferencije o ljudskom okolišu (Stockholm, 1972.), Zaštita ozona (Montreal, 1987.), UNCED-ove konferencije (Rio de Jaineiro, 1992.), izvještaji tzv. Agende 21 s poznatom frazom Globalno misliti, lokalno djelovati, Svjetskog samita o hrani (Rim, 1996.), UN-ove konvencije o zaštiti klime (Kyoto protokol, 1997.), Skupa o osam milenijskih ciljeva (New York, 2000.), Svjetske konferencije o klimi (Kopenhagen, 2009.; Durban, 2012.; Pariz, 2015.)…
Na kraju treba spomenuti Samit UN-a o održivom
razvoju (New York, 2015.), na kojem je postavljeno 17 ciljeva do 2030. g. (tzv. Agenda 30)
Ciljbr. 13 govori o zaštiti klime. Citiram tekst izbrošure (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, I. izdanje, prosinac 2015.):
“Poduzeti hitne akcije u suzbijanju klimatskih
promjena i njihovih posljedica. Klimatske promjene utječu na sve zemlje, na
svim kontinentima. Ljudi već osjećaju značajne posljedice klimatskih promjena
koje uključuju promjene vremenskih obrazaca, podizanja razine mora i više
ekstremnih vremenskih pojava. Bez akcije, predviđa se rast prosječne
temperature na planetu tijekom 21. stoljeća, koji bi vjerojatno nadmašio 3
stupnja Celzijeva. Najsiromašniji i najranjiviji ljudi su, nažalost, najviše
pogođeni. Danas su dostupna povoljna rješenja koja omogućuju zemljama prijelaz
na čišća i otpornija gospodarstva. Sve se više ljudi okreće obnovljivim
izvorima energije i drugim mjerama koje smanjuju emisije i doprinose naporima
prilagodbe. Klimatske promjene su globalni izazov koji ne poznaje nacionalne
granice. Emisije na jednom mjestu utječu na ljude u širem okruženju. Mjere za
smanjivanje klimatskih promjena treba integrirati u nacionalne politike,
strategije i planove. Pored toga, treba unaprijediti obrazovanje, podići razinu
svijesti, kao i ljudske i institucionalne kapacitete za ublažavanje i
smanjivanje utjecaja klimatskih promjena, od prilagođavanja do ranog
upozoravanja.“
3.
Nada i očekivanje
Za daljnju diskusiju valja utvrditi razliku između nade i očekivanja kako nas upućuje filozof Ivan Illich (1926. – 2002.) rođen
u Beču, od oca Hrvata i majke Židovke. Pisao je kritički o školstvu i
zdravstvu. Prema grčkoj mitologiji Pandora, boginja Zemlje, nosila je u svojoj
kutiji sva zla i dobra. Pandora je pustila na slobodu i zlo i dobro. Dobro
pušteno iz kutije je nada. Nada u
strogom smislu te riječi označava nepokolebljivo vjerovanje u dobrotu prirode,
dok je pojam očekivanje nešto što nas
upućuje na ishode ili rezultate koje čovjek sam planira i kontrolira.
Nadamo se kako je Zemlja živ organizam koji će se sam od sebe popraviti. Ugrčkoj mitologija Gaja je personifikacija Zemlje kroz utjelovljenje ideje da je
slična liku čovjeka. Gaja je majka predaka svih života: božica prvobitne majke
Zemlje Gaja je hipoteza da Zemljine žive i
nežive komponente funkcioniraju kao jedan sustav koji regulira životne
komponente i održava uvjete kao što su temperatura ili salinitet oceana ili
sastav atmosfere, tako da bude pogodna za život. Gaja Zemlju smatra živim
organizmom.
4. Što mi u
Hrvatskoj radimo po tom pitanju?
Ove
jeseni donesen je Nacrt energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatskuza razdoblje od 2021. do 2030 (NECP)
Riječ
je o dokumentu od iznimne važnosti, čak i veće od nacionalne energetske
strategije, jer je njegovo donošenje obavezno za sve članice Europske unije, a
Europska komisija provodi reviziju planova u smislu jesu li konkretni i
usklađeni s EU politikama. Plan se sada donosi prvi put. On opisuje
sadašnju situaciju u ključnim sektorima (energetika, promet, poljoprivreda,
gospodarenje otpadom, industrijski procesi, šumarstvo) i treba sadržavati
mjerljive doprinose za ostvarivanje ciljeva u smjeru održive proizvodnje i
potrošnje energije. NECP plan moramo dostaviti Europskoj komisiji do 31 prosinca.
Mnoge države moraju u svojim planovima i akcijama navesti napuštanje fosilnih
goriva što više mogu.
Neki podaci iz
tog plana;
4.1.Planirani iznos neposredne potrošnje energije u
2020. godini je 291,3 PJ (6,96 Mten), što uključuje kao apsolutni
iznos primarne energije 448,5 PJ (10,71 Mten). (ten= tona
ekvivalentne nafte 11600 kWh) Omjer između potrošene i primarne energije je broj koji grubo
pokazuje kako gospodarimo energijom. U našem slučaju 35% energije se gubi u
pretvorbi. Taj broj je zapravo prva
stepenica na kojoj se procjenjuje mogućnost štednje i ostali gubici koji su po naravi neizbježivi gubici energije.
4.2. Udio obnovljivih izvora energije OIE 2030. g. treba
biti 36,4 %. Ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova za RH u 2030.
godini kreću se od 7 do 43 %.
4.3.
Hrvatska ima potencijal dobivanja energije od sunca od 8 do 10 tisuća MW, isto
toliko i iz vjetra. Planirana je samo jedna petina.
4.4.
Na televiziji je u studenom prikazano otvaranje geotermalne elektrane u
Bjelovaru od 100 MW, a postoji potencijal od 1000 MW.
4.5.
Na otoku Vis pušta se u pogon elektrana na sunce. U Hrvatskoj je realizirano
800 MW iz OIE, što je premalo prema drugim zemljama EU.
4.6.
Glavni cilj NECP plana je dekarbonizacija, uklanjanje emisija
stakleničkih plinova te primjene obnovljivih izvora energije OIE.
4.7. Energetskaučinkovitost ima svoj nacionalni portal
iz kojeg se može mnogo toga naučiti i vidjeti
4.8.
Početak glavnih
radova na izgradnji kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb,
investiciji vrijednoj 900 milijuna kuna održan je19 prosinca. Novi visokoučinkoviti
blok KKE EL-TO Zagreb, snage 150 megavata električne (MWe) i 114 megavata (MWt)
toplinske energije, predstavlja najveće pojedinačno ulaganje Hrvatske
elektroprivrede (HEP) u nove proizvodne objekte u posljednjih 10 godina,
istaknuto je na svečanosti uz prisustvo predsjednika Vlade A. Plenkovića-
4.9. Neki gradovi zbog gradskog
smoga u Indije koriste nužnu
mjeru da se vozi automobili prema
registarskoj tablici na par nepar. Takva mjera može vrlo brzo postati stalna
praksa i kod nas zbog smoga i zakrčenog prometa.
4.10.Akcije smanjenja potrošnje ne
samo fosilnih goriva valja „spustiti“ na brigu običnih građane. Moja ideja za novi zakon !!! o energetskoj učinkovitosti; Ne
smije se nabaviti energetsko trošilo
primjerice automobil, dok se ne dokaže da
građanin investira u uređaje za
korištenje sunčeve energije ili za
povećanje energetske učinkovitosti primjerice ugradba toplinske izolacije u
zgradarstvvu. Upoznajmo se gospodarenjem s okolišem prema HRN USO 14000.
Nema komentara:
Objavi komentar