Antropsko načelo, Gaja i smeće

Bacit ću na tebe smeće, osramotit ću te, izložit na stup sramote ( Biblija, Nahum 3.6)

1. Članovi mojeg društva  inženjera i tehničara DITS  posjetili su 8. XI. 2017. „Komunalac“-Samobor,  gdje smo slušali predavanje direktora Karoglana o investiciji i provedbi projekta oko gospodarenja i zbrinjavanja komunalnog otpada kroz skupljanje, sortiranje i recikliranje. Na snagu  je stupila nova uredba o gospodarenju komunalnim otpadom.

Naglasak predavanja je bio pokazati ciljeve projekta: Odvojeno skupljanje otpada  pa recikliranje,  što mora biti organizirano kao sustav,  tako da se već na pragu svakog stana odvajaju i skupljaju korisne tvari   kako bi se mogle ponovno iskoristiti. Investicija bi  iznosila oko 30 milijuna kuna. Kućno smeće  mora postati  koristan otpad  i to kao vrijedna sirovina. Svjetska praksa obrade otpada ima tri glavna toka, odlaganje na deponiju, spaljivanje i kompostiranje. Pri obradi otpada je velika dubioza spaljivati ili ne zbog onečišćenja atmosfere emisijom sumpornog dioksida i klornih spojeva nasuprot korisne dobivene topline. Gornja toplinska vrijednost komunalnog otpada iznosi oko 20MJ/kg, a donja oko 12 MJ/kg.  Nijemci godišnje  energetski iskorištavaju oko tri milijuna tona, a oko dva iskoriste kao sirovinu SAD već desetljećima reciklira ili kompostima dnevno po stanovniku samo 0,66 kg od 1,96 kg komunalnog otpada.

Škola "Milan Lang"-Bregana: pomoću   školskih vrtova učiti kako  smanjivati nastanak otpada i korištenje komposta.

Nagrađen njihov vrt "Zlatnom poveljom" 2017. HRT-a

Jeste li vidjeli kako mačka kada se pokaka zasipa pijeskom svoj otpad capicama. Slično čini i čovjek (pa sisavci smo!) pokušavajući svoj otpad što dublje odložiti ili zakopati u zemlju. Samoborci su otpad godinama odlagali u šljunčaru Trebež,  čija je sanacija koštala 250 kn/t.  Možemo se  posramiti,  bez isprike. Tako su Amerikanci i Rusi u prošlom stoljeću utiskivali otpad (deep well injection)  u prazne bušotine i šupljine zapuštenih rudnika i  time nepovrativo  onečistili podzemne vode. Nedavno sam dobio  e-mail s porukom u kojoj je pisalo: Razmislite treba li  vam ovaj tekst  ispisan na papiru! Papir ima najveći maseni i volumski udio u komunalnom otpadu. Stanovnici bogatih zemalja - SAD-a i Europske unije stvore po osobi godišnje od 160 do 240 kg smeća  dok je svjetski prosjek 60 kg. Nadam se kako će proklamirano geslo samoborskog gradskog poglavarstva: Nije dovoljno raditi - treba i znati raditi, isto kao što nije dovoljno znati raditi, treba i raditi -  biti primijenjeno i u gospodarenju otpadom.

Budući  da je gospodarenje otpadom aktualna tema, čak  štoviše - u vremenskoj smo stisci  evo postova ovog bloga u kojima sam pisao o otpadu kroz posljednjih sedam godina. .kolovoz 2016., rujan 2014.,kolovoz 2017, listopad 2012. travanj 2012

Možda postoji koji stav ili  podatak koji može dovesti do smanjivanja otpada, iako je sad glavni cilj uređivanje  divljih deponija i recikliranj

Na predavanju o projektu gospodarenje otpadom dojmila me se ideja o čipiranju  kanti za smeće. Pa, koja je korist od čipiranja kanti? Prvo, stalno smanjivanje nastanka otpada mora biti mjerljivo kao ekološko-etička zapovijed upućena  svakom građaninu zbog očuvanja okoliša.  Drugo, mora se vidjeti  ekonomska korist i u kućnom i u gradskom budžetu. Moje domaćinstvo revnosno selektira smeće i odvozimo ga na reciklažno odlagalište kao otpad - papir,  plastiku, metale. Tako opterećujemo  deponij samo s 80 litara  otpada u  dva mjeseca umjesto tjedno. Prema tomu na mojem računu trebali bi se smanjiti troškovi odvoza i odlaganja otpada. Sada plaćam  „Komunalcu“ mjesečno 55 kn za odvoz otpada ili ukupno 96  kuna za ostale  komunalne usluge. Dok  domaćinstvo mog oca i djeda nije imalo smeća moje domaćinstvo s dva člana godišnje opterećuje odlagalište s 480 litara komunalnog otpada. Kako je stišljivost i vlažnost kompaktiranoga komunalnog otpada od  30 do 60 % onda je njegova gustoća na odlagalištu od 200 do 400 kg/m³. Dobro kompaktirano smeće zauzima na odlagalištu  600 kg/m³. Zagrepčani su 2007. godine stvorili prosječno po osobi  462 kg  komunalnog otpada, dok je  član mojeg domaćinstva stvorio 96 kg.

Obrazovanje koje je dio strategije od dječjeg vrtića pa do ljudi svih uzrasta glavna je poluga koju  treba iskoristiti u projektima gospodarenja otpadom. Moja unuka je pjevala u vrtiću: Čuvaj Zemlju koja te hrani koja ti daje  život i dom. Čuvaj tu kuglu zeleno-plavu i bit ćeš  sretan-sretna na njoj.

Kada  čovjek  krene od te pjesmice koja nosi toliko duboke informacije, do pojma tko je  čovjek i  što je Zemlja onda se  pojavljuju dva pojma s kojima se  hrabrim kako nećemo uništiti naš dom, jer smo pametni i radišni da taj otpad riješimo.

Prvi je antropsko načelo, a drugi hipoteza Gaja kojima si pokušavam objasniti sveto mjesto našeg postojanja na Zemlji i u ovom dijelu svemira.

2.Antropsko načelo se svodi na tvrdnju: Zašto je sve u prirodi baš tako fino namješteno da čovjek živi i razumije svoje mjesto na Zemlji i u svemiru. Čitam popularni članak o tom načelu: 

Voda je prozirna da bi ribe vidjele sunce, iako je za ostala elektromagnetska zračenje voda neprozirna. Ili,  omjer gustoće leda na 0℃ i tekuće vode pri 4℃ iznosi 0,916. Da to nije tako namješteno ne bi bilo života u vodi. Ili, omjer masa protona i elektrona otprilike je 1836. Te su vrijednosti apsolutne u smislu da ne ovise o izboru sustava mjernih jedinica. Neke od njih možemo (barem u načelu) teorijski proračunati, ali mnoge (poput spomenutog omjera masa protona i elektrona) su prirodne konstante koje mjerimo, ali zasad ne razumijemo. Dalje, života na  Zemlji ne bilo da se samo malo promjene mase i udaljenosti Sunca, Mjeseca i Zemlje.  Kada te podudarnosti ne bi vrijedile, vjerojatno se u svemiru ne bi mogla pojaviti razumna bića. Zašto bi prirodne konstante, čije su vrijednosti po svoj prilici određene u prvim trenucima svemira, a možda i u samom trenutku nastanka, imale ikakve veze s postojanjem ili nepostojanjem inteligentnih bića koja će se pojaviti milijardama godina kasnije?! Naprimjer, u svjetlu brojnih ranije opisanih podudarnosti načelo se može shvatiti kao potpora ideji da je svemir izgrađen tako da podržava postojanje ljudi — to se u posljednje vrijeme naziva inteligentni dizajn. To je jedna od prvih ideja koja se nameće većini ljudi (uključujući i znanstvenike) pri prvom susretu s tom problematikom. Obično se smatra da je inteligentni dizajn izvelo vrhunsko biće, Bog stvoritelj.  Antropsko načelo onda objašnjava sretnu okolnost da je naš svemir upravo jedan od onih malobrojnih koji podržavaju razvoj živih bića. Antropsko načelo leti kroz našu spoznaju života s dva krila: znanost i vjera.

 3.Vratimo se Gaji što ona znači za naša  promišljanja: Prvo,  povećava našu svijest o ekološkim  odgovornostima, drugo, stavlja život na sveto mjesto našeg postojanja i treće, povezuje znanstvene pojmove iz fizike, biologije ekologije s teološkim pojmovima nastanka Zemlje kao savršenog sklada. Teorija ili hipoteza Gaja je  novi način razumijevanja života na našem planetu. Ona  tvrdi da su živi organizmi i njihova anorganska okolina evoluirali zajedno kao jedinstveni životni sustav koji uvelike utječe na sadašnje uvjete  života na Zemlji. Hipotezu je formulirao kemičar James Lovelock, a razvio ga je mikrobiolog Lynn Margulisa 1970-ih.  

U grčkoj mitologija Gaja je personifikacija Zemlje kroz utjelovljenje ideje da je slična liku čovjeka. Gaja je majka predaka svih života: božica prvobitne majke Zemlje.  Gaja je hipoteza da Zemljine žive i nežive komponente funkcioniraju kao jedan sustav koji životne komponente regulira i održava uvjete kao što je temperatura ili salinitet oceana ili sastav atmosfere, tako da bude pogodna za život. Gaja smatra Zemlju živim organizmom. Velik broj studija kroz  knjige i znanstvene  članke obrađuje Zemlju kao jedinstveno  živo tijelo koje se opire svim mogućim utjecajima od svemirskih do mikrosilnica pa i od samog  čovjeka. Zemlja ili Gaja je ploveći planet ili  slikovito  svemirski brod čiji je okoliš  međusobno i uzajamno povezan, a sastoji se od biosfere, atmosfere, hidrosfere, pedosfere (tlo) i litosfere (stijene).Tu jedinu majku valja zaštiti, ali kako?  Svjesni smo kako je čovječanstvu potrebna  energija, hrana, piće, sirovine... i sve to dolazi od Zemlje.  Zato valja  prihvatiti otpad kao problem broj  jedan u  XXI. stoljeću, te  ga temeljito prostudirati i njime ovladati. http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/Inzenjerstvo_zastite_okolisa/9.pdf