subota, 27. siječnja 2024.

Prilagodba i klima

 Nije toliko vrag crn koliko se piše.  hrvatska  poslovica

1.     Zemlja i klimatske promjene

Klimatske promjene prisiljavaju nas da im se priklonimo i prilagodimo. Živjeti održivo jedna je od opcija na koju nas stalno upozorava naša Zemlja. Upozorenja o tome kako se ne smije prijeći globalna svjetska temperatura od 1,5 °C slušamo od meteoroloških stručnjaka. Usput, moramo znati da je za to „glavni krivac“ povećana koncentracija i emisija staklenički plinova adekvatno ugljikovog dioksida CO2eq u atmosferi od 420 ppm. u odnosu na 280 ppm. u predindustrijsko vrijeme. Staklenički plinovi, zadržavaju toplinu u našoj atmosferi što je uzrok klimatskim promjenama,  Godišnja globalna emisija stakleničkih plinova 2019.iznosila je  46,3 Gt,  Na EU otpada 7,3% što se  svakom  stanovniku pripisuje 7,6 t. CO2eq

                                      Ove godina mnoga mala djeca su vidjela prvi  put snijeg

                                           "Samo Samobor"  foto monografija od Josipa Grđana

2. Što nam je činiti

2.1 Hrvatski Sabor je 2020. g. donio strategiju o toj temi (na 115 stranica) pod naslovom „Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.

U prosincu 2023. g. Društvo inženjera i tehničara Samobora (DITS) u POP  kinu Pučkog otvorenog učilišta Samobor (POU) organiziralo predavanje dipl. ing. fizike Zvonka Žibrata o Strategiji prilagodbe.https://www.youtube.com/watch?v=36eGJdw8g68

On je kao meteorolog istakao neke značajke o tome kako a) racionalnije živjeti (manje kupovati, više stvarati), osobito u potrebi za hranom, b) ulagati u samo-održivost (solarni paneli – baterije), c) prilagoditi se klimatskim promjenama, d) povećati energetsku učinkovitost i smanjiti energetsku potrebu (toplinska zaštita).

On predlaže da grad Samobor zatraži od DHMZ meteorološku stanicu. Zadaća stanice bila bi izmjeriti podatke i proračune za potrebe izrade projekta energetske samo-održivosti za određenu lokaciju. Valja znati lokalne iznose sunčevog zračenja i relativnog sunčevog zračenja te trajanje sijanja sunca – koliko sati ima efektivnog sijanja sunca. Količina sunčeve energije nejednoliko je raspoređena u vremenu i prostoru za određenu lokaciju. Ona je funkcija astronomskih, geografskih i meteoroloških veličina. Primjerice, za grad Samobor u prosincu trajanje sijanja sunca iznosi 1,5 sati, dok u srpnju iznosi 9,2 sati. Trajanje svijetlog dijela dana u prosincu iznosi 8,50 sati, dok u srpnju iznosi 15,45 sati. Moja napomena: gustoća sunčevog zračenja je od 100 do 800 W/m2, a sunce godišnje dozrači oko 1000 kWh/(m2a) na naše tlo. Lokacija: 45.81 N, 15.72 E.https://ekovalen.blogspot.com/2022/05/solarna-energiju-u-domacinstvu.html

Predavač Žibrat spomenuo je pokojnog Samoborca dr. Natka Urlija koji je još 70-ih godina prošlog stoljeća vodio projekt dobivanje energije od sunčevog zračenja. U mojim starim dokumentima pronalazim kako je 1986 godine Dr Natko Urli  iz instituta "Ruđer Bošković" vodio  projekt kojim je izrađena; Studija o tehničkim  mogućnostima i ekonomičnosti  preorijentacije  potrošača s tekućih goriva na  sunčevu  energiju  u SR Hrvatskoj.  Realni  iskoristivi  prosječni  godišnji potencijal sunčeve energije iznosi 570 TWh. To čini  8 puta više  energije nego što je bila ondašnja  potreba. Današnje  mogućnosti,  svako domaćinstvo  može imati  svoju elektranu pročitaj vidi gore.

2.2 Globalni cilj iz COP 28 (vidi dolje u tekstu) je utrostručiti primjenu energije iz obnovljivih izvora i udvostručiti energetsku učinkovitost (efikasnost). Kod velikih energetskih sustava nije moguće tehnologiju preko noći promijeniti kao što niti veliki brod ne može brzo promijeniti pravac kretanja, kao primjerice jedrilica. Usporedimo li pojedinačnog potrošača s jedrilicom, onda on može učiniti vrlo mnogo na potrošnji energije, bolje rečeno, na energetskoj učinkovitosti svakodnevnog života. Energetska učinkovitost po definiciji je omjer ostvarenog učinka usluge, robe ili energije i utroška energije.

Tijekom 75 godina održano je više od 30 eko konferencija koje su obrađivale pojam održivosti i promjene klime. Prva UN konferencija o klimi COP bila je u Berlinu 1995. g. gdje se pretežno raspravljalo samo o promjeni klime. Što znači COP? COP je akronim za Conference of the Parties ili Okvirna konferenciji stranaka. COP konferencije se održavaju svake godine kako bi se raspravljalo i kako bi se pronalazila rješenja za klimatske promjene. Posljednja konferencija pod nazivom COP 28 završila je 13. prosinca 2023. u Dubaiju, u Ujedinjenim arapskim emiratima (UAE). Zašto su zaključci iz COP 28 važni? Vladari 197 država plus Europska unija potpisali su sporazum ili konvenciju određivanja smjera za postizanje globalnog cilja. Globalni cilj je održati globalnu temperaturu na razini 1,5 °C. Kako? Globalni cilj će se postići ako se utrostruči primjena obnovljivih izvora energije i udvostruči energetska učinkovitost do 2040. g.

Prvi su se put predsjednici država složili (konsenzus) oko potrebe prelaska s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Tekst poziva da se to učini „na pravičan način“. Ovo se smatra važnim dogovorom, gdje se od bogatijih zemalja i zemalja koje proizvode energente traži da se što brže „udalje“ od ugljena, nafte i plina. Mobilizirano je za početak čak više od 80 milijardi dolara. No, sporazum je dobar koliko i njegova provedba. „Ovaj povijesni konsenzus samo je početak puta“, rekao je dr. H. E. Sultan Ahmed Al Jaber, predsjednik, COP 28 UAE.

2.3 Svaka naša potrošnja i proizvodnja, od stana, kruha, kupusa, betona i čelika, troši energiju i „truje“ okoliš. Manje potrošene energije znači i manju emisiju CO2eq u atmosferu. Aktivnosti treba spustiti na razinu domaćinstva ili pojedinca, radi bolje učinkovitosti. U mojoj knjizi Svjedočanstvo o održivosti[i] prikazujem tablicu 6 u kojoj se na razvidan način prikazuje koja i kolika potrošnja klasificirana po UN-COICOP utječe na globalno zagrijavanje. Udjeli utjecaja na okoliš (podaci su iz matrične tablice Indikatora kvalitete okoliša) iznose: hrana i bezalkoholno piće 0,293; prijevoz 0,185; pokućstvo i oprema za kuću 0,159; hoteli, restorani (hrana) 0,091; stanovanje i potrošnja energenata 0,077; rekreacija i kultura 0,06; ostala dobra i usluge 0,052; odjeća i obuća 0,24; komunikacije 0,21; alkoholna pića i duhan 0,17; zdravstvo 0,16; obrazovanje 0,005; zbroj utjecaja je 1,0. Preciznije podatke o emisiji CO2eq i usporediti ih s domaćim  prilikama može se vidjeti u tablici za London- Većina  ljudi  živi u gradovima https://ekovalen.blogspot.com/2022/04/smjernice-o-staklenickim-plinovima.html

 

3. Ekovalen blog.

U proteklom periodu od 12 godina pisao sam  više tema   koje su danas sve aktualnije. Primjerice;  primjena toplinske zaštite, redukcija struje, kako izbjeći klimatsku katastrofu itd.

https://ekovalen.blogspot.com/2016/04/ucinkovito-trosenje-energije-kod-zgrada.html

No na kraju valja  pamtiti neke odnose u gospodarenju s emisijama stakleničkih plinova  tj CO2eq; štednjom 1kWh električne struje smanji se emisija 0,6 kg CO2eq .


[i] Josip Kumerički, Svjedočanstvo o održivosti, Društvo inženjera i tehničara grada Samobora (DITS), 2018. (CIP NSK Zagreb 001008836)

Broj komentara: 6:

  1. Neprecizno je i malo zbunjujuće reći da je cilj ne preći globalnu temperaturu od 1,5 stupnjeva. CIlj je ne dopustiti povećanje globalne temperature od 1,5 stupnjeva obzirom na predindustrijsko doba. Sad smo na povećanju od oko 1 stupanj. ( https://www.ipcc.ch/sr15/faq/faq-chapter-1/ )

    OdgovoriIzbriši
  2. U desetljeću 2006. – 2015. zagrijavanje je doseglo 0,87°C (±0,12°C) u odnosu na 1850. – 1900., uglavnom zbog ljudske aktivnosti koja povećava količinu stakleničkih plinova u atmosferi. S obzirom na to da globalna temperatura trenutno raste za 0,2°C (±0,1°C) po desetljeću, zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem doseglo je 1°C iznad predindustrijskih razina oko 2017. i, nastavi li se ovakvim tempom zagrijavanja, dosegnulo bi 1,5°C oko 2040.

    d
    Contribute

    OdgovoriIzbriši
  3. Globalna temperatura tako je u 2019. godini bila 1,1 stupanj Celzijus veća nego krajem 19. stoljeća, a viša je temperatura izmjerena samo 2016. godine. podaci od NASA

    OdgovoriIzbriši
  4. Pozdrav dragi Joza , za mene jako interesantno i uvijek poucno kaj ti pises, s cime se bavis, pa kad vidim da to sve i u rane ( nocne) vure objavljujes MORAM TI CESTITATI, divim ti se vec pola stoljeca. .Kaj se " Globalnog zagrijavanja "tice ,,moramo SVI mi " ljudi posto imamo razum" prinjeti svoj dio pozitive koju nam SADASNJA NAUKA NUDI.Moje licno misljenje ili zelja,bolje reci NADA da ce nasa Planeta Zemlja /Priroda sa svim svojim zivim bicima i ovu fazu svog bivanja PROZIVJETI, ..DA SVE I OVO ZAGRIJAVANJE SPADA U EVOLUCIJU,KAO I NEKADA LEDENO DOBA , mozda tako mora biti..U STVORITELJEVOJ JE MOCI SVE MOGUCE..Bozji plan mi ljudi ,ziva bica koji nosimo DUSU/ Energiju bozju i u to vjerujemo,mislim da se ne moramo bojati nicega.Bog /Energija,..Priroda sve se mjenja ali ne nestaje , uzima novi oblik zivota...uz pozdrav iz " koljevke covjecanstva" iz Egipta. Na Crvenom moru sam,nasuprot Sinaja...Biblijski zapisi o stvaranju Zemlje🌍 i postanku zivota meni licno daju VjERU u ZIVOT.Prirodne Nauke,Kemija,Fizika te i religija koju ja za sebe na danasnji nacin razumijem i razumo prihvacam. PAVICA

    OdgovoriIzbriši
  5. Na 21. konferenciji stranaka (COP21) u prosincu 2015. 195 država usvojilo je Pariški sporazum2. Prvi instrument te vrste, značajan sporazum uključuje cilj jačanja globalnog odgovora na prijetnju klimatskih promjena 'zadržavanjem porasta globalne prosječne temperature znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijske razine i ulaganjem napora za ograničavanje porast temperature na 1,5°C iznad predindustrijskih razina'.

    OdgovoriIzbriši