Naša svagdanja hrana

Daj nam svakog dana našu zdjelu, / Pa makar jeli pasulj, puru, rižu, / i makar pili vodu tek na vrelu, / brojeći kapi što se k usni skližu... Tin Ujević: Molitva za koru kruha i zdjelu leće

1. Uvod Kinezi imaju uzrečicu: Žetva je najveći događaj godine, Rimljani su govorili: Trbuh čovjeku stvara najveće tegobe, kršćani mole Očenaš, u kojem je navedena prošnja: Kruh naš svagdanji daj nam danas (Mt 6.11). Već nad tanjurom valja razmišljati o održivosti prehrane.

                              Na strmim humcima raste  isto zlatno klasje. Foto August Frajtić

U ovom postu „rasvjetljavam“ kako ishrana utječe na emisiju stakleničkih plinova. Ovaj mjesec, 19. 10. 2021., u povodu Svjetskog dana hrane, FAO je u Turskoj organizirao 7. samit o održivoj hrani. Dvodnevni je samit bio usredotočen na budućnost hrane, ocjenjujući najnovije trendove i brze promjene u sektoru hrane i poljoprivrede. Konkretno, od 2000. do 2010. godine emisije ugljikovog dioksida od poljoprivrede povećavale su se za 1,1 % godišnje, dosegavši 4,6 Gt CO₂.

Zajednički nazivnik mjera (strategija, planova, modela) prilagodbe klimatskim promjenama jest smanjenje emisije stakleničkih plinova i smanjenje koncentracije istih u atmosferi. Te se mjere odnose na sektore energije, hrane, zgrada, korištenja zemlje, prometa, različitih materijala i edukacije.

Kako se čovjek mora pripremati ili prilagođavati ovom stanju klime? Očito je kako se mora nešto najprije mjeriti, jer nema gospodarenja u okolišu ako se ne mjere određene pojave. Mjerenje temperature zraka, vode i tla nije teško, kao i mjerenje koncentracije (količine) ugljikovog dioksida u atmosferi i vodi. No, nije lagan zadatak odrediti količinski točne izvore i brzinu nastajanja stakleničkih plinova. Ovi podaci su potrebni zbog smanjivanja istih. Međuvladina komisija o klimatskim promjenama (IPCC) izdaIa je za znanstvene institucije metode izrade inventara emisija GHG plinova .

Globalno se u poljoprivredi svakodnevno proizvodi u prosjeku 23,7 milijuna tona hrane, uključujući 19,5 milijuna tona žitarica, korijena, gomolja, voća i povrća, 1,1 milijun tona mesa i 2,1 milijarda litara mlijeka. Svakodnevno se ribolovom i berbom akvakulture izlovi više od 400 000 tona ribe. Šume osiguravaju 9,5 milijuna kubičnih metara drva i ogrjevnog drva. U jednom danu za biljnu proizvodnju potroši se 7,4 bilijuna litara vode navodnjavanjem i 300 000 tona gnojiva. Ukupna vrijednost tog jednog dana poljoprivredne proizvodnje procjenjuje se na 7 milijardi USD.

Postoji više načina kojima se prati utjecaj na klimu i okoliš. Tako američka organizacija za zaštitu okoliša EPA https://www.epa.gov/ghgemissions/sources-greenhouse-gas-emissions prikazuje izvore nastanka GHG plinova 2019. g. u USA: proizvodnja električne struje 25 %, industrija 23 %, zgrade 13 %, promet 29 %, poljoprivreda 10 %. Zbog načina života i gospodarenja podaci o udjelima stvaranja stakleničkih plinova razlikuju se vremenski i prostorno. Godišnje se globalno u atmosferu emitira 36 Gt (gigatona) stakleničkih plinova sastavljenih pretežno od ugljikova dioksida. Oko polovica stakleničkih plinova ostaje u atmosferi i stvara problem s klimom.

 2. Usporedbe valjanih podataka Utjecaj proizvoda i usluga na okoliš u gospodarstvu EU za mene je prvi pouzdan izvor podataka  kojim se može prikazati udio glavnih faktora ili čimbenika na stvaranje stakleničkih plinova. Na preračunavanju podataka u tablici radilo je nekoliko EU instituta. Zato uzimam podatke iz ove tablice kao vrlo pouzdane Temeljitiji opis tablice je u mojem postu od prije 5 godina. 

Drugi podaci koje sam koristio potječu iz ovog izvora koji tretira utjecaj na okoliš po različitim grupama hrane: 1. Žitarice i proizvodi od žitarica, 2. Škrobno korijenje i gomolji i njihovi proizvodi, 3. Mahunarke i njihovi proizvodi, 4. Povrće i njihovi proizvod, 5. Voće i proizvodi od njih, 6. Orašasti plodovi i njihovi proizvodi, 7. Šećer, slatkiši i sirup, 8. Meso i perad i njihovi proizvodi, 9. Jaja i njihovi proizvodi, 10. Riba i proizvodi od njih, 11. Mlijeko i proizvodi od njih, 12. Masti i ulja, 13. Pića, 14. Ostala hrana.Ova web adresa slikovito ocrtava podatke koji utječu na okoliš za pojedine tipove hrane: Ugljični otisak kg CO₂/kg , Ekološki otisak gm²/kg, Potrebno vode L/kg, Emisija CO₂ za 1000 kcal, Eutrofikacija PO₄ g/kg, Emisija CO₂ /100 g proteina, Ponderirana potrošnja vode L/kg. Analizirani su podaci od 36 000 farmi iz 119 zemalja. Iz tog izvještaja proizlazi kako je 26 % stakleničkih plinova uzrokovano proizvodnjom i distribucijom hrane.

Hrana koju jedemo jest energija koju je već Sunce „spustilo“ na Zemlju. Sunce u jednoj poljoprivrednoj sezoni dozrači 4,94 milijarde kcal energije na hektar polja sa žitaricama, od čega se potroši 1,28 % za rast biljke, a oko 0,4 % pretvoreno je u zrno krušarica. Odrastao čovjek od 70 kg dnevno treba „energenata“ od 3000 kcal (12,6 MJ) izraženo masom od 3585 g, što uključuje 2220 g vode, 523 g hrane, 862 g kisika.

3. Jelovnici i statistika A)  Državni zavod za statistiku  objavljuje podatke opotrošnji građana kako u novcu tako i u materijalnom obliku. Kalorička vrijednost hrane iznosi za 2019. godine za prosječnoga građanina RH 3077 kcal/dnevno 

B) Pogledao sam neke jelovnike od kojih izdvajam ovaj za nedjelju u jednom staračkom domu (vidi str. 293).Netko će reći: pa nećemo se hraniti kao starije osobe. Ja odgovaram: u industrijskom društvu nestao je teški fizički rad koji dnevno zahtijeva unos hrane više od 3000 kcal/st. Najveći broj ljudi radi i živi u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, koje imaju značajke sjedenja i gledanja u ekrane računala. Prema tome, dnevni unos hrane od 2073 kcal nije izgladnjivanje, iako treba naglasiti da smo na globalnoj listi debelih ljudi (BMI > 30) na 22. mjestu. Dakle, smanjivanje masti u našim tijelima smanjivanje je stakleničkih plinova!

C) No, jedan od jelovnika koji je baziran na znanstvenim podlogama objavljen u znanstvenom medicinskom časopisu „Lancet“ valjalo bi poštivati. EAT-Lancet Komisija za hranu okupila je 37 vodećih svjetskih znanstvenika iz cijelog svijeta kako bi odgovorila na ovo pitanje: Možemo li buduću populaciju ljudi, njih 10 milijardi, nahraniti zdravom prehranom unutar planetarnih granica?

Taj je jelovnik dobra podloga na koju valja spustiti našu prehrane. Kalorička vrijednost iznosi 2473 kcal. Misija Lanceta je da medicina služi društvu i to znanjem koje transformira društvo. Znanost mora dovesti do boljeg života /.Kalorije potijeću  od  životinja 18% a od bilja 82%, dok  proteini  "dolaze" 37 %   od životinja a  63%  od  bilja.

Jelovnik EAT Lancet komisije