Suša i kaizen

Lani sam isto u ovo vrijeme pisao o   suši. 

Nadali smo se, kako  ova godina neće biti tako jako sušna. Očito je kako ćemo   morati mijenjati  naše ponašanje prema vodi  u svakodnevnom životu i gospodarstvu. Spremanje kišnice postaje imperativ.Vidi post gdje se navode primjeri spremanja kišnice. Vodu treba poslije kiša što duže zadržati u poljima.  Nijemci ponovo otkopavaju stara korita  potoka koji su krivudali po livadama i njivama. Od našeg potoka Podvršćak  „Vodoprivreda“ je iskopala bagerima duboko korito ili  jarak u kojem nema više retencije vode jer nakon  kiša  voda vrlo brzo oteče u Savu.

Nestašice vode prisiliti  će nas da mijenjamo  brzi i užurbani  život što je i srž ovog posta. Htjeli mi to ili ne, težit ćemo više prema  glagolu „biti“ nego prema glagol „imati“. To znači kako biti sposoban spoznati i naučiti nešto o održivosti, a ne samo  konzumeristički razmišljati  kako  pribaviti nešto.

 Carlo Honore napisao je knjigu Pohvala sporosti; Algoritam 2006 u kojoj se veliča nova filozofija  življenja, kojom se zagovara  smanjenje brzine  izvršavanja mnogih svakodnevnih aktivnosti, koje dovode  odrasle ljude pa čak i djecu pod stres. Stres je engleska riječ  što znači naprezanje.   Silnice ili sile svakodnevnog života opterećuju ljudsko tijelo  s    psihičkim  i fizičkim naprezanjima. To naprezanje nastaje u ljudskom tijelu,  jer se suviše trošimo u radu i koristimo veću snagu nego je potrebno. Sjetimo se formule iz fizike : Radnja/vrijeme= snaga.  Ista radnja u kraćem vremenu traži veću snagu. Prisiljavamo   skratiti  vrijeme otkucaja svog  srca i   kemijske procese u ćelijama tijela.

U Pohvali sporosti  zagovara se spori način života koji obuhvaća  pojmove:pažljivo, mirno, strpljivo ,bez  žurbe, misaono, spokojno, kvalitetno kontra  brzom načinu  života koji ima značajke; agresivno, užurbano, nestrpljivo, stresno, površno, kvantitativno. Valja  lučiti kako pojam spor ne znači biti lijen.

Prema tome filozofija sporosti odnosi se na sve dnevne aktivnosti čovjeka bilo doma ili na radnom mjestu.  Hoćete li jesti objed u Mc Donald restoranu  za 11 minuta ili će vaše blagovanje  trajati jedan ili dva sata na nekom  ugodnom mjestu.

Stvoreno je mnogo korisnih  metoda i postupaka  u proizvodnim procesima kako bi se  pospješio i olakšao rad, smanjili različiti gubici,  bilo da je čovjek kod jela  ili  kod stvaranja različitih  proizvoda. Proces je teoretski gledano osmišljena veza elemenata u nekom  sustavu Proces je slijed međusobno povezanih  postupaka,  koji  u svakoj fazi troše jedan ili više resursa  (zaposlenik,  vrijeme,  energija,  strojevi,  novac) za pretvaranje ulaza (podataka, materijala, dijelova) u izlaze (output). Ovi izlazi onda služe kao ulaz (input) za sljedeći fazu proizvodnje, dok  nije postignut poznati cilj ili krajnji rezultat.  Krajnji cilj  može biti smanjenje onečišćenje okoliša  i/ili  manja potrošnja vode.

U industrijskoj proizvodnji smanjenje potrošnje sirovina, onečišćenja ili emisija različitih tvari u okoliš  postiže se metodama koje se nazivaju čistija proizvodnja[i] . Osnovni koncept čistije proizvodnje definira se pravilom „4-R“  prema engleskim riječima što znači : Reduce -  smanji otpad i nepoželjne emisije, potrošnju energije i materijala; Reuse - ponovno upotrijebi primjerice  povratnu ambalažu;  Recicle -  vrati otpadni materijal, škart  kao sirovinu u ponovnu preradu,  tj.recikliraj;  Replace  - zamijeni agresivne tvari, energiju i štetne procese  podobnim za okoliš i prirodu . Zgodno  je znati koliko vode trošimo za pojedini proizvod. Primjerice, za papir je potrebno 1200 l vode za  1 kg papira.

Jednostavna pravila „4-R“ morala bi „ući u nas“ kao rutina , kao svakodnevno razmišljanje ili filozofija  života.  

Japanci, čija razmišljanja mnogi u svijetu kopiraju kako u proizvodnji tako i svakodnevnim poslovima imaju pojam kaizen  koji se kao životna filozofija ugrađuje u svijest ljudi. Kaizen  je koncept kontinuiranog poboljšanja koji je uveo u praksu Masaaki Imai. Njegova knjiga  Kaizen: The Key to Japan’s Competitive Success (1986) postala je svjetska uspješnica. U japanskom rječniku kaizen znači  stalno poboljšanje stanja u privatnom i poslovnom životu. Na radnom mjestu kaizen označuje obvezu stalnog poboljšanja, nametnutu i upravi i radnicima. Postoje mnogi kaizen upitnici ili postupnici, za poboljšanja  koji  imanju radne nazive „5-S“, „3-M“, „7-W“.

 Najpoznatiji je kaizen-postupnik „5-S“ sastavljen od natuknica pet japanskih riječi koje počinju sa slovom S: 1. seiri (stvori red) • spriječi pogrešan tok (materijala, energije, informacija i događaja) • ukloni nepotrebni alat • ukloni nepotrebnu opremu • ukloni pokvarene dijelove • sredi papire i dokumente 2. seiton (svaki alat ili predmet na svom mjestu) • čuvaj ih i održavaj tako da su ti uvijek pri ruci. 3. seiso (čistoća) • drži radno mjesto čistim. Pojam seiso na izvornom japanskom jeziku znači - pod u pogonu mora biti tako čist da se iz njega možeš napiti vode. 4. seiketsu (osobna čistoća i red) • neka ti tvoja sređenost bude navika i vrlina. 5. shitsuke (stega, disciplina) • pridržavaj se propisa i procedure na radnom mjestu. Ili, stvori od svog posla proceduru ili normu. Ljudi su se procjenjivali kao gospodari već po tome kako su  imali pospremljeno dvorište. Stvoriti red značilo je ne kamenje i drvo imati na istom kupu u dvorištu..

Poznat je i postupnik kaizen,[ii] „3-M“ koji se možeš „u grubo“ prevesti  „ iz suhog drveta može se još iscijediti voda“.Postupnik „3-M“    poklanja naročitu pažnju:  gubicima tj otpadu, preopterećenjima i odstupanjima . Uspješna domaćica ili  upravitelj proizvodnje ili nekog drugo sektora u tvrtkama, mora kroz  ta četiri faktora analizirati: suradnike, tehniku, metode, mogućnosti, alate,  materijal, količinu proizvodnje, protok, prostor, mjesto, način mišljenja... kako bi se dobila najbolja kvaliteta proizvoda ili ukusno jelo.  Nije dovoljno primijeniti samo najbolju raspoloživu tehnologiju,  nego valja pametno  upravljački povezati   mnoge  procese . Vidi tablicu 

Parolu  uz koju smo rasli i vrijedila prije 50 godina glasila je:  elektrifikacija+  industrijalizacija = socijalizam, sada  valja zamijeniti novom: minimalizacija  gubitaka + maksimalizacija  učinkovitosti i djelotvornosti = eko-proizvod. To se odnosi na sve procese u održivom gospodarstvu,  gdje svim  čimbenicima mora biti jasno, kako  učinkovitost znači napraviti dobar proizvod, a djelotvornost - pravi proizvod ili uslugu.

Ove vrlo sušne godine  morat ćemo shvatit kako je najvažniji događaj godine žetva .  Iako smo imali  sjetvu  ali ne mora biti žetve,  u onoj količini koju smo planirali.

 Sjećanjem  na gospodarenja naših predaka, koji su isto imali svoja „kaizen pravila“.  Ona su  bila oštra kao „britve“.[iii] "Ako ne pokupiš ono što ti je Bog dao krepati ćeš od gladi"

Ovu  „britvu“ „nosim“ iz  roditeljskom doma,  gdje čovjek započinje svoj život i odakle se počinju stjecati, iskustva, vještine i znanja. Moj otac  rekao mi je , na tramniku  kada nisam temeljito pograbljao sjeno "Ako ne pokupiš ono što ti je Bog dao krepati ćeš od gladi".  S riječi krepat (kao životinja) želio mi je uputiti  svoj prijekor  za nepoštivanje Božjeg dara u obliku obične pokošene trave, koja je već bila sijeno tj hrana za naše blago. Kao dijete morao sam kupiti svako jutro u ljeti i jeseni ranije otpale jabuke i kruške. Bio je to baš posao za dječju dob. Naime jabuke  nisu smije  propasti, jer su se koristile kao svježa hrana za ljude i svinje i kao i sirovina za jabučnjak , jabukovaču. Baka je sušila jabuke na suncu, očistila ih je, ako su bile već nagnjile , te ih spremala za zimu . Baka je smanjenjila otpada kod jabuka po kaizen postupnicima 5-S 3-M . Jabuke, izrezane na tanke ljuske se mogu posušiti bez upotrebe električnog  sušila na ovom žarkom suncu, što je opet zoran primjer iz „4- R“ postupnika .

Mnoge  jabuke otpadaju ranije, ali u njima se nalazi  Božji dar voda i ugljikohidrati koji su stvoreni i mogu poslužiti kao hrana i kao  sirovina za novi proizvod. Bez stresa, polagano i bez , velikih znanja ,  može se i u ovim sušnim vremenima mnogo toga spasiti i smanjiti šteta od propasti onoga što je  već izraslo.  

 

Ovakve otpale jabuke moja baka  ih je očistila , ako su već bile  na-gnjile , sušila na suncu,  , te ih spremala kao suho voće za zimu.

---

[i] Čistiji proizvodnju sam proučavao kroz trening i za to sam 2002. godine dobio Certifikat od Državnog instituta za tehnologiju u  Oslu (National Institute of Technology)

[ii] http://www.creativesafetysupply.com/Kaizen.pdf

[iii] Na mojem  poslu na području "Istraživanje i razvoj proizvoda" doznao sam za pojam tzv-e  "Ockham-ove britve". Wilhelm Ockham franjevac i filozof živio  oko 1280 g. je rekao;:"Besmisleno je koristit više pretpostavki ako je moguće s manje pojasniti neki pojam" Ili drugačije kazano "Odstraniti sve što je suvišno" ili "ako je moguće nešto postići s manje uzaludno je trošiti više"

S konceptom Ockham-ovu britve mogu se jezgrovito izraziti prirodni zakoni,  zapovjedi , pravila.