Kamo s muljem iz otpadnih voda?

1.Dan  planete Zemlja

Ovo pišem 22. travnja, na dan kada se u 190 zemalja svijeta obilježava Dan planeta Zemlje. Pravu sliku Zemlje iz svemira zapravo smo vidjeli kada ju je 1962. snimio USA astronaut John Glenn. Divimo se slici zeleno-plavog planeta, koju držimo u svojoj memoriji već više od 50 godina. Danas ljudi  prosvjedima traže  čistu  i zdravu Zemlju  što se vidi  često na TV. No, kada svako jutro izađemo iz kupaonice, nakon što smo pustili vodu u WC školjku, više ne mislimo na ljepotu planeta i o tome kamo će otići naša prljava otpadna voda. Svaka osoba u industrijskom načinu života otpušta dnevno oko 120 litara otpadne vode iz svojih stanova.

Jedan dio te prljave vode pročišćava se prije nego što se odlije u prijamnike rijeka, jezera i mora. Na kraju procesa pročišćavanja ostaje otpadni mulj, s kojim danas ne znamo što uraditi. Praksa i zakoni o toj problematici u Europi su različiti . Otpadni mulj je specifična vrsta otpadne tvari koja se svrstava u grupu opasnog otpada.[i] Opasan otpad je vrsta otpada koji sadrži tvari opasne po okoliš, prirodu i čovjeka.

 2.Izlet u  grad Zaprešić

Lokacija CUPOV Zajarki

Društvo inženjera i tehničara grada Samobora organiziralo je 15. ožujka 2019. stručni posjet Centralnomuređaju za pročišćavanje otpadnih voda CUPOV Zajarki Zaprešić.
Domaćin, direktor Željko Majcen, primio nas je u ime „Komunalnog poduzeća“ Zaprešić. Lijepo nas je dočekao zajedno sa svojim pomagačima i predstavio nam je voditelja uređaja CUPOV dipl. inž. strojarstva Tihomira Curmana. CUPOV uređaj po organizacijskoj shemi spada u tvrtku „Vodoopskrba i odvodnja“ Zaprešić d. o. o.

Grad Samobor je na desnoj obali Save, dok je Zaprešić na lijevoj obali rijeke Save. Zračna udaljenost gradova iznosi oko 10 km. Ove podatke iznosim kako bi čitatelju bila jasna geografska pozicija, jer se ova dva grada žele povezati u jedinstven sustav pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Komunalne otpadne vode su otpadne vode iz kućanstva pomiješane s industrijskim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama. Ali otpadne vode mogu biti različito onečišćene, što se mora definirati nekom mjerom. Ta se mjera naziva ES-ekvivalent stanovnika koja se definira kao organsko biorazgradivo opterećenje od 60 g O₂ kisika dnevno iskazano kao petodnevna biokemijska potrošnja kisika (BPK₅). To je važno, jer ako nema kisika, u vodama nestaje život. Cilj klasične obrade otpadnih voda je smanjenje petodnevne biokemijske potrošnje kisika (BPK₅). Kućanske otpadne vode imaju prosječne vrijednosti BPK₅ 300 mg/L. Samobor je  koristio na starom postrojenu za  pročišćavanje otpadnih voda koje je izvan funkcije 20000 ES dok je kapacitet  CUPOV Zaprešić 60000 ES.

3.Spremanje  mulja u Europi 

Postupci kojima se pročišćava otpadana voda su: 1. mehaničko ili primarno pročišćavanje, 2. biološko ili sekundarno pročišćavanje, 3. fizikalno-kemijsko ili tercijalno pročišćavanje.

Iz Udžbenika Sveučilišta u Zagrebu kopirao sam tablicu iz koje se razvidno vide procesi pročišćavanja otpadne vode.[ii] Procesi obrade otpadnih voda su: protok vode kroz rešetke za odvajanja grubih tvari kao što su pijesak i granje (pjeskolov), zatim se iz vode odvajaju masti (mastolov) te se voda ulijeva u primarni taložnik. U drugom stupnju obrade vodi se dodaje aktivni ugljen te se ona tretira aerobno (s kisikom) pa poslije anaerobno (bez kisika) kako bi se što više organskih tvari odstranilo iz vode. Na kraju nastaje mulj čija obrada čini do 40 % troškova na postrojenju za obradu otpadnih voda. Iz vrlo dobre i pregledne njemačke brošure[iii] od 104 stranice navodim neke podatke. Kemijski sastav mulja prikazan je u tablici(vidi link). Da bi se mulj mogao obrađivati, on se mora koncentrirati, stabilizirati, kondicionirati, odvlaživati, sušiti, spaljivati i odlagati. Kod nas postoji Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08).

U priloženoj tablici može se vidjeti koliko se, kako i kuda obrađuje i sprema otpadni mulj u Europi kojeg nastaje oko 9 156 000 tona. Prosječno se 20 % mulja deponira na različitim primjerenim i neprimjerenim mjestima, u poljoprivredi završi 30 % mulja, kompostira ga se 16 %, toplinski obrađuje (spaljivanje) 18 %, a oko 16 % su ostali načini spremanja. U Hrvatskoj se 94 % mulja deponira, dok se on u Njemačkoj uopće ne deponira. Najviše se mulja toplinski obrađuje u Švicarskoj – 96 %, u Belgiji 83 %, u Njemačkoj 63 %, zatim u Sloveniji 52 %. Nijemci noveliraju propise o mulju tako da će gradovi s 100 000 ES – ekvivalent stanovnika 2029. godine – morati organizirati dobivanje fosfora iz mulja. To je vrlo važan element tzv. kružne ekonomije. Oko 70 % svjetskih nalazišta fosforne rudače nalazi se u Zapadnoj Sahari i Maroku i jako su iscrpljena, pa će se fosfor za gnojivo morati dobivati iz mulja.

Na kraju valja znati, to nam je objasnio gospodin Curman, kako obične vlažne maramice, prezervativi, ostaci pelena…, koji se bacaju u zahodske školjke, stvaraju velike probleme pri odjeljivanju mulja iz otpadnih voda. Lijekovi u obliku tableta, koje se bacaju u zahod, skoro su nerješiv problem, jer se ne mogu selektirati, a truju sve što je živo u vodama rijeka i jezera i mora u koje se izlijeva pročišćena ili nepročišćena kanalizacijska voda.

 4.Troškovi

Čitam u završnom radu Ivana Banića[iv] da maksimalno opterećenje uređaja u Vrsaru iznosi za 22500 ES – 3375 m³/d , što troši 5543 kWh struje kod instalirane snage od 630 kW.

Projekt CUPOVZ prva je koncesija za pročišćavanje otpadnihvoda u Hrvatskoj koja gradu Zagrebu omogućuje prilagođavanje i poštivanje ekoloških standarda Europske unije u području zaštite okoliša i voda. Temeljem Ugovora o koncesiji između grada Zagreba i ZOV-a, ZOV je projektirao i 2007. završio gradnju CUPOVZ-a, a sada je preko sestrinskog društva Zagrebačke otpadne vode – upravljanje i pogon d. o. o. zadužen za upravljanje i rad uređaja te njegovo redovito održavanje. Više o tome vidi[v]. Podaci za zagrebački uređaj otpadnih voda: 1,2 mil. ES (1,5 mil. ES) i količina otpadnih voda od 330 080 m³/d.

Biološko pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba. Uređaj je dimenzioniran na vršno satno opterećenje u kišnom razdoblju od 30 510 m³/h i na biološko opterećenje BPK₅ od 72 000 kg/dan, odnosno, u konačnoj fazi, na vršno satno opterećenje u kišnom razdoblju od 37 790 m³/h i na biološko opterećenje BPK₅ od 90 000 kg/dan. Više podataka vidi u brošuri[vi].

5. Ostali izvori informacija
Ili vidi u znanstvennom  članku o mulju iz  časopisa "Građevinar"; Muljevi s komunalnih  uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;  Dr D,Vouk, Dr. D. Malus, Dr  S.Tedeschi

Vidi post o zahodima.
Napustili smo tradicionalnu poljoprivredu gdje su sve  ljudske fekalije i gnoj od  životinja završile na obogačivanju humusa na njivama .

---

[i] Božena Tušar: Ispuštanje i pročišćavanje otpadne vode, Croatiaknjiga, Zagreb, 2004., str. 81

[ii] Felicita Briški: Zaštita okoliša, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 2016.

[iii] KLÄRSCHLAMMENTSORGUNG in der Bundesrepublik Deutschland, Umwelt Bundesamt, 2018.

[iv] Ivan Banić: Obrada i zbrinjavanje mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, Pula, svibanj 2017.

[v] http://www.zov-zagreb.hr/hr/o-nama/

[vi] http://www.zov-zagreb.hr/media/41919/projekt-cupovz_lq5-brosura.pdf