nedjelja, 28. studenoga 2021.

Klima i čista energija

Kad raziđe se dim / Kad nestane k'o pjena / Sagradit ćemo grad / Grad za sva vremena… pjevao je Vice Vukov 1992. godine.

Održivost je ovaj mjesec bila „prisutna“ u mnogim domaćim i globalnim događanjima.


                                                             Vertikalna šuma

                                                                    New Delhi

Zbog prekomjernog smoga Vlasti u New Delhiju bile su primorane zatvoriti škole, termoelektrane i gradilišta. U smogu je koncentracija lebdećih čestica od 2,5 i 10 μm (mikrometar) bila oko 350 μg/m3. Uzrok toj pojavi su izgaranja ugljena u ložištima termoelektrana, kao i emisije plinova iz automobila. Također, u nekim četvrtima grada Zagreba koncentracijaštetnih tvari u stakleničkim plinovima ove je godine također dosezala nedopuštene granice (crveno). Vidi  moj tekst o smetlištu u zraku, .

                                                                        Glasgow

Predstavnik delegacije Indije uspio je u završni dokument Glasgow Climate Packt „ugurati“ izraz umanjiti umjesto izbaciti ugljen kao gorivo do 2050. godine. Naime, u SAD-u, Kini i Indiji ugljen je glavno gorivo u termoelektranama za proizvodnju električne energije.

Ove je godine od 2. do 12. studenog u Glasgowu održana  je konferencija  od 200 nacionalnih delegacija, gdje je postignut dogovor o globalnom zatopljenju (promjena klime) kojim je malo tko zadovoljan.

Ta priča već dugo traje. Prva konferencija o toj temi održana je na Svjetskom summitu u organizaciji UN-a u Rio de Janeiru 1992. godine. Tada je 189 država potpisalo Okvirnu konvenciju o dobrovoljnom smanjenju plinova koji pridonose efektu staklenika, a ta se konvencija 1997. godine razradila u Kyotu. Zapravo, o okolišu se pregovara preko UN-u od 1972. godine – „Konferencija o ljudskom okolišu“.

Ako baš hoćemo biti malo točniji, već su 1969. definiranegranice rasta ovog industrijskog načina života . U „Granici rasta“ predložene su mjere za globalnu ravnotežu prema podacima iz 1970. g.: potrošnju sirovina smanjiti za 25 %, onečišćenja okoliša smanjiti za 25 %, proizvodnju materijalnih dobara usmjeravati u usluge (zdravstvo, obrazovanje), ustaljeni rast populacije, a kapital usmjeravati prema proizvodnji hrane. Ako bi se postigli ti ciljevi moguća je globalna ravnoteža uvjeta života na Zemlji.

Dosta dugo su se znanstvenici prepirali je li do promjene klime došlo zbog ljudskog djelovanja (anthropogenic drivers) ili je ta promjena uzrokovana nekim geofizičkim djelovanjem, primjerice Sunca. U dokumentima  Međuvladinog panela  (IPCC) stoji kako je aktualna  klimatska promjena uzročno vezana uz porast stakleničkih plinova osobito CO2, čime upravlja čovjek

                                     Udjeli i uzročnici nastanka  stakleničkih  plinova

  Na javnim protestima traži se od globalnih Vlasti da učine nešto. Glavni slogan ove konferencije bio je: Možemo učiniti, ali to moramo učiniti odmah.

Nabrojit ću neke akcije koje su usuglašene na konferenciji:

- osigurati globalnu neto nultu koncentraciju ugljika do sredine stoljeća i držati  globalnu temperaturu na razini 1,5 °C. Globalnu temperaturu smo već postigli od 1.1°C 

ubrzati umanjivanje ugljena kao energenta i smanjiti krčenje šuma,

- zaštititi i obnoviti ekosustave,

- koristiti aktivna putovanja kao što su pješačenje i biciklizam ili javni prijevoz, gdje je to moguće,

- davanje prioriteta alternativnim izvorima energije s niskim ugljičnim otiskom,

- dati prednost lokalnim i sezonskim namirnicama kako bi se smanjila kilometraža za prijevoz, dati        podršku lokalnom poslovanju,

- zapošljavati lokalno stanovništvo za određene poslove,

- poticanje ponovne upotrebe i recikliranja materijala,

- mobilizirati financije za ubrzavanje inovacija u primjeni čiste energije. Pohlepe bogatih zemalja uzrok su ove promijenjene klime (rekao je indijski sudionik) i sada se traži od njih da pomognu u rješavanju krize,

- na konferencije je bio Bill Gates koji je rekao: Pokrenuo sam Breakthrough Energy Ventures (BEV) kako bih nadopunio obveze iz 22 zemlje za povećanje istraživanja i razvoja kroz inovacijske misije. BEV je do sada prikupio više od 2 milijarde dolara i uložio u više od 80 tvrtki iz 11 zemalja na četiri kontinenta.

-poštivati   pariški dogovor (Paris Agreement.)

                                                                         Kosinj

Što naša Vlast smjera učiniti glede preorijentacije na čiste izvore energije? U Lici kraj Otočca priprema se velika investicija iskorištavanjem rijeka  ponornica Gacke i Like izgradnjom dodatnog akumulacijskog jezera površine 12 milijuna kvadratnih metara, kako bi se povećala proizvodnja struje i pitke vode potrebne za turizam 

Danas, hidro energetski sustav Lika – Gacka ima kapacitet od 238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,15 TWh. Izgradnja objekata 2. faze predviđa dodatni kapacitet od 412 MW i dodatnu proizvodnju od 320 GWh godišnje, pri čemu je najveći dio vršna energija. Realizacijom projekta  ostvaruje se ukupni instalirani kapacitet na slivu od 656 MW i prosječna godišnja proizvodnja 1,5 TWh.

Sliv rijeke Like ima površinu od 1.125 km2 i prirodno se površinski drenira prema ponornoj zoni u Lipovom polju. U razdoblju od 1970. do 1995. godine srednji protok rijeke Like na profilu Kosinj iznosio je 25,86 m3/s. Rijeka Lika ima veće varijacije u protocima tijekom ljetnog razdoblja. Tijekom ljetnih sušnih razdoblja prosječni mjesečni protoci iznose oko 1 m3/s, dok maksimalni prosječni mjesečni protoci dosižu i 50 m3/s.

Sliv rijeke Gacke ima površinu od 584 km2. Rijeka Gacka ima donekle ujednačene količine protoka tijekom cijele godine. Njeni prosječni mjesečni protoci variraju od 7 m3/s u ljetnom sušnom razdoblju, pa sve do 20 m3/s tijekom ostalog dijela godine. U periodu od 1970. do 1995. godine srednji protok je iznosio 14,63 m3/s. Od 1965. godine pregrađena je i usmjerena u umjetno korito koje ju vodi sve do Gusić jezera.

No sada taj zahvat neće biti lagan, jer se do 2028 g. mora potopiti naselja  Mlakva i dio Bakovca i Kosinjsku dolinu..

Rentabilnost navedene investicije pokazuje kako je vrijednost električne struje deset puta veća od vrijednosti recimo prinosa salate, sa površine zemlje koju će potopiti akumulacijsko jezero za hidroelektranu. Ali nije lako izračunati gubitak zemljišta i nekih mjesta , jer nestaje   mjesto Kosinj gdje je bila prva tiskara u Hrvatskoj. 

Zaključimo,  budućnost donosi  velike brige svih nas i Vlade oko racionalne  proizvodnje i trošenja  hrane, energije zbog zaštite okoliša..

Nema komentara:

Objavi komentar