Čitajući knjigu; „Usponi
i padovi evolucije“ autorice Dagmar Röhrlich primijetim frazu:
„Čovjek je počeo drmati eko sustav, zbog svojih kobnih navika. Ako se uništi naš eko sustav, na Zemlji će
preživjeti samo gamad“.
Atmosferu koristimo kao smetlište. jest daljnja tvrdnja autorice. Tko to koristi
atmosferu i zrak u zatvorenim prostorima
kao smetlište? Svatko od nas u određenom udjelu već prema načinu života. Dok se smetlišta na tlu lako
vide, zrak nam izgleda čist i lako se ne primjećuju i osjete u njemu onečišćujuće tvari.
Odraslom čovjeku
treba dnevno za goli život 12,6 MJ (ili 3000 kcal,) energije, koju dobiva preko hrane, vode i
zraka. Malo preciznije, čovjeku treba okruglo radi lakšeg pamćenja oko 2000 g
vode, 500 g krute hrane(ugljikohidrati, proteini, masti, minerali i vitamini) i
2000 g zraka s 400 g kisika. Jasno, kod teškog fizičkog rada ili
napora treba mu više kisika i energije.
No, čovjek treba za današnji način
života i svoje potrebe daleko više
energije. Prosječno stanovnik RH, troši dnevno svih vrsta energija 230,6
MJ ili 62 kWh. Preračunato, to je oko 6
litara benzina za dnevnu životnu potrošnju stanovnika RH.
Sva ta potrošnja, ne samo energije, dovodi do onečišćenja okoliša ali i unosa različitih
otrova u ljudsko tijelo. Iako ljudsko tijelo ima svega 2 m2 površinu kože, koju je lako zaštiti od UV
zračenja, pretežno čovjek unosi u sebe
otrove kroz apsorptivne površine dišnog sustava
100 m2 i sustava probavila površine 300 m2.
Stanje okoliša u RH vidi se u opširnom izvještaju od oko 400
stranica http://www.azo.hr/NacrtIzvjescaO.
Broj stanovništva se smanjuje i sve više urbanizira(?!).
Stanovnik EU troši godišnje 16 tona različitih materijala,čime znakovito narušava sadašnji eko sustav. Otpad i smetlišta su indikativni dio opterećenja eko sustava što je navedeno u "linkovanom" EU izvješću o okolišu.(prevedeno na hrvatski jezik) "SOER 2010". Naime, svih 16 tona prerađenih i potrošenih materijala završava na EU-smetlištu.
Smetlišta na tlu"
Stanovnik EU troši godišnje 16 tona različitih materijala,čime znakovito narušava sadašnji eko sustav. Otpad i smetlišta su indikativni dio opterećenja eko sustava što je navedeno u "linkovanom" EU izvješću o okolišu.(prevedeno na hrvatski jezik) "SOER 2010". Naime, svih 16 tona prerađenih i potrošenih materijala završava na EU-smetlištu.
Smetlišta na tlu"
Otrovne tvari oko nas
najlakše vidimo prepoznajemo preko divljih ili uređenih smrdljivih smetlišta ili odlagališta, gdje se
nalazi komunalni otpad.
Stanovnik grada
Zagreba stvorio je 2007 godine 462 kg
komunalnog otpada sastava kako je prikazano na
tablici:
#
|
Komponenta
|
Sastav, mas%
|
1
|
Guma
|
0,6
|
2
|
Papir
i karton
|
25,3
|
3
|
Staklo
|
5,1
|
4
|
Plastika
|
14,9
|
5
|
Metal
|
3,4
|
6
|
Drvo
|
1,4
|
7
|
Kuhinjski
bio otpad
|
30,6
|
8
|
Vrtni
bio otpad
|
5,3
|
9
|
Tekstil
|
5,5
|
10
|
Pelene
|
3,3
|
11
|
Inertni
|
3,7
|
12
|
Posebni
otpad
|
1,1
|
Izvor: IPZ
Uniprojekt TERRA, 2005.
Razvijeni svijet na početku dvadesetprvog stoljeća drži se
kod zbrinjavanja otpada sljedećih osnovnih načela:
-
odvojeno skupljati otpad i reciklirati
materijale do razumnih granica,
- iz
otpada zaostalog nakon reciklaže iskoristiti energiju bez štetnih utjecaja na
okoliš, Jedna tona otpada može dati oko 200 kubnih metara plina sa sadržajem
energije jednakim energiji iz 70 kilograma kamenog ugljena ili oko 100
kilograma mrkog ugljena.
- preostali
neiskoristivi otpad odložiti na siguran način.
Opasni
otpad prema definiciji je
svaki otpad koji sadrži tvari, koje imaju neko od sljedećih svojstava:
eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost,
infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo
oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova
kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski,
ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila
svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.
Što pojedini građanin ili pojedino
domaćinstvo treba učiniti kako bi se
smanjio komunalni otpad?. Od pojedinca u dječjem vrtiću do Vlade treba se
uključiti kreativnim razmišljanjem, a
kao prvi korak valja svoje
potrebe i proizvodnju otpada
mjeriti, te isto stalno smanjivati. Kako na
radnom mjestu tako i u
domaćinstvu primijeniti koncept
tzv.čistije
proizvodnje koji se definira pravilom„4R“ izraženo s
četiri engleske riječi; - reduce
- smanji otpad i nepoželjne emisije; reuse - ponovno upotrijebi
povratnu ambalažu, recicle- vrati materijal kao sirovinu u ponovnu
preradu, recikliraj, replace
- zamijeni agresivne tvari, energiju
i štetne procese podobnim za okoliš
prirodi . Pojednostavljeno to izgleda ovako, neka se kupuju sve što više u
rinfuzi, koristiti košare i cekere
umjesto plastičnih vrećica, svaku kanticu i flašicu ponovo koristiti ili
poslati na recikliranje. Paziti kod kupovati na stvari koje se lako recikliraju
ili su već reciklirane. Usput spomenuto naši starci na selu nisu imali smetlište sav biološki otpad se reciklirao kroz napoj koji se koristio kao hrana životinjama ili je završavao na gnoju. Zato urbanizacija ljudi djeluje kao negativna pojava načina života.
Emisija
glavnih kemijski onečišćivača
atmosferskog zraka potječu :
60,6% prometala,16,1%
industrija,14,2% toplane, 5,6% kućanstva i 3,5% razna spaljivanja npr
korova.[1]
U projektu „Smanjenje lebdećih čestica PM10 koje je za
grad Zagreb izvodila tvrtka
EKOINE navodi se kako je 2006 godine u zapadnom djelu Zagreba došlo do
pogoršanja kakvoće atmosferskog zraka, zbog povećanje koncentracija lebdećih čestica
PM10 . Uzročnici emisije tih čestica su: prometala 32%, građevinski radovi 25% toplane 22%
i kućanstva 17% navodi se u tom projektu.
Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku, propisana
je za lebdeće čestice dnevna granična
vrijednost u iznosu od 50 μg/m3 , dok je godišnja granična vrijednost od 40 μg/m3.
Onečišćuje tvari zraka bilo u
vanjskoj atmosferi ili unutrašnjost prostora, gdje urbani čovjek najviše i provodi vrijeme, mogu se nabrojiti ove tvari: za
vanjski zrak : lebdeće čestice PM2,5
ugljični monoksid CO, dušični oksidi NOx , ozon O3, sumporni dioksid
SO2 . Zrak u zatvorenim prostorima sadržava daleko više onečišćujući
supstanci i čak što više u većim
koncentracijama od vanjskog zraka. Časopis Scientific American 258(5) 1998 str 42-48 navodi
koncentracije za organske kemikalije: formaldehid 50 μg/m3, benzen
10 μg/m3 , metilen klorid 100 μg/m3, te za lebdeće čestice 50 μg/m3 , dušični oksidi NOx 100 μg/m3 ,
sumporni dioksid SO2 10 μg/m3, ugljični monoksid
CO 1000 μg/m3 i ugljični dioksid CO2 1000000 μg/m3.
Emisija tih onečišćivača u zatvorenim prostorima potječu od različitih procesa i tvari kao
što su pušenje, sredstva za čišćenje,
sprejevi, izgaranja u pećima, toplinski izolatori, premazi, pesticidi. Iz građevnih materijala izlazi u zatvoreni prostor i radioaktivni plin radon.
Što učiniti da smanjimo tzv. smetlište zraka koje udišemo?
Tvrtka EKO INA predlaže Gradskoj upravi
mjere za poboljšanje kvalitete zraka kroz slijedeće akcije i investicije. Reorganizirati i
povećati protočnost prometa, izgradnja novih prometnica ,pruga, smanjiti primjenu soli, ozeleniti prometnice, povećati
plinofikaciju grada.
Što svaki građanin treba činiti? Prvo, prestati pušiti . Od 100 pušaća
osmorica bilo aktivni ili pasivni pušaća umiru ranije nego bi trebali i veliki
su trošak društva . „Prisiliti policiju“ i Grad da se bicikle uključi u
redoviti promet. U Zagrebu ima 419
osobni automobila (????,preveliki osobni i društveni teret) ili oko 500 uvjetnih vozila na 1000
stanovnika. Zagrebačkom Avenijom prometuje dnevno 88000 automobila. Svega 0,6% primarne energije u benzinu troši se za prijevoz čovjeka u osobnom automobilu. Ostala primarna energija benzina troši se kroz gubitke u motoru, za trenje i početno pokretanja automobila. Taj podatak daje Al Gor u svojoj knjizi " Our Choice"-Naš izbor objavljena 2009 godine. Naša kobna navika jest: osobni auto koristi se prosječno za putovanja na udaljenosti, koje se mogu obaviti pješice ili biciklom. Žurnom edukacijom ove
problematike, „tko“ „što“, „kako“ i
„gdje“ ,početi od dječjeg vrtića do Mjesnih odbora. Moj osobni prijedlog primijeniti još slobodni TV
kanal i emitirati vremenski 100% ove
edukativne programe, kako bi se slikovito rečeno informacija pretvorila u energiju
i materiju. No to će biti neki drugi post ovog bloga. Odricati se ,štediti,
pomagati drugima ne samo u Korizmi! Sretan Vam Uskrs!
Sadržaj kante za otpad Zagrebačke županije
[1] O. P. Springer,; Otrovani modrozeleni planet, „Meridijani“ Samobor, 2008 g. str 71
Nema komentara:
Objavi komentar