Post i suša

 

Od mene ištu pravedne sudove, i žude da im se Bog približi:

„Zašto postimo ako ti ne vidiš, zašto se trapimo ako ti ne znaš?“

Izaija 58, 2 (800-700 g. prije Krista)

 

A Uzeti ili ne uzeti

Imaju li veze post i okoliš, koji danas gledamo kroz sušu, požare i potrebe uštede energije, plina i električne struje? Imaju, dakako, veze, direktno ili indirektno. Post, suzdržavanje od hrane i pića (potpuno ili djelomično) ili drugih tjelesnih užitaka iz religioznih razloga. Pojmovi uštede trošenja i post su dominantni, ali i slične silnice kojima se moramo koristiti kako bismo smanjili konzumerizam koji je indirektno vezan i uz ovu žegu. Post je odricanje. Ovdje se može sučeliti mudrost naših djedova koji su postili s našom praksom maksimalnog trošenja. Čovjek je jako senzibilan kada gleda pun ili prazan tanjur na stolu. Ne uzeti sve što poželite. U Raju (Post 2,16) je ta dilema uzeti ili ne uzeti prikazana stablom spoznaje dobra i zla s kojeg nije dopušteno jesti. No Sotona ili Zlo ili konzumerizam sugeriraju – jedite, bit ćete kao Bogovi, dok je pravilna odluka – ne jesti tj. postiti, što slikovito prikazuje 40 dana života u pustinji (Mojsije, Isus). Ako ikada onda se  danas  čovjek mora duševno i fizički kontrolirati od  potrošnje svega pa i hrane.

Moja generacija je doživjela 1949 g. racionalizaciju hrane,  koju je propisala  Vlast pomoću                                                             potrošačkih   kartica.

B Post i potrošnja

Kada je jedan fratar slavio106. rođendan, netko ga je pitao što je jeo da je dočekao tako duboku starost. Na to je on odgovorio: „Nije važno što ti jedeš, nego što tebe jede.“[i] U rimokatoličkoj vjeri postoji pet crkvenih zapovijedi, a u drugoj zapovijedi stoji: „Posti zapovijedane postove i određene dane ne mrsi.“ Strogi postovi (post i nemrs) su u korizmi (Čista srijeda i Veliki petak). Crkva na Zapadu s vremenom je ublaživala zapovijedi o postu, pa danas imamo post u užem smislu kao nemrs (suzdržavanje od mesa).

Izraelci su postili tzv. veliki post uz dan pomirbe (Levitski zakon 16). U islamu post ima naglašenu vrijednost, tijekom cijeloga mjeseca ramazana, i treća je od pet obveza muslimanskih vjernika. Protestantizam ne propisuje nikakav post!!! Nije li konzumerizam krenuo od zemalja koje prakticiraju protestantizam i zapravo je cijeli svijet preuzeo te običaje da se maksimalno troši i troši? Konzumerizam je politika usmjerena na povećanje potrošnje kroz reguliranje proizvoda, usluga, metoda i normi proizvođača, prodavača i oglašivača u interesu zadovoljenja što više kupaca. Sada nam preostaje da se počnemo suzdržavati i „postiti“ od današnjeg trošenja čime će se postići krajnji cilj: smanjenje potrošnje energije i smanjenje emisije CO₂.

Potrošnju ekonomisti smatraju konačnom svrhom gospodarske djelatnosti, a razina potrošnje po osobi promatra se kao središnja mjera uspjeha nekog gospodarstva. Istraživanje potrošnje i ponašanja kupaca igra središnju ulogu u makroekonomiji i mikroekonomiji. Nažalost, ekonomisti ne uzimaju ili ponekad zaboravljaju najvažniju varijablu ili limitirajući faktor gdje je okoliš na Zemlji ograničavajući resurs. https://ekovalen.blogspot.com/2012/08/globalizam-i-okolis.html

Ponovimo si definiciju okoliša: zrak, tlo, voda, klima, živa bića i međusobni odnosi. I tu počinju sve priče koje gledamo u medijima. Na Bloomberg TV gledam kako je potrošnja u padu tj. označena je crveno. Moramo ozbiljno pitati je l' to pozitivna ili negativna pojava. Očekujem kako ćemo od Vlasti dobiti oštre smjernice, zakone i naredbe glede potrošnje energije, vode, pa i hrane.

 

 

C Smjernica za smanjenje potrošnje

EU komisija propisala je direktivu ili smjernicu za smanjenje potrošnje plina. Radi se o smanjenju potrošnje ovog energenta za 15 %. Vlada je prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine, kojima se, uz ostalo, predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza, te jeftinije tarife struje. Građanima se preporuča da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da uređaje isključe iz napajanja, ako ih ne koriste. Isključivanjem televizora – postimo od njega – a ujedno pomažemo nuklearnoj elektrani u kojoj ima nuklearne energije, ali niska razina Save dovodi do smanjenja proizvodnje električne struje. U svijetu (Kina , Europa, Amerika) razina vodostaja je vrlo niska.

Smjernice se odnose na promjene u ponašanju trošenja u domaćinstvima i svakog čovjeka. Evo malo računice glede potrošnje energije. Oko 40 posto ukupne energije kod nas se troši u zgradama. Tijelo odraslog čovjeka od 70 kg dnevno treba „energenata“ oko 3000 kcal (12,6 MJ) izraženo masom tvari od 3585 g, što uključuje 2220 g vode, 523 g hrane, 862 g kisika. U dnevnom jelovniku EAT LANCET komisije predlaže se 2473 kcal/d. Dakle, dnevni post je razlika između 3000 – 2473 = 527 kcal/d (2,21 kJ/d). Više o toj temi vidi u mojem lanjskom postu.

 

Na  štednji hrane (post) moguće je smanjiti  do 12,4 % emisiju stakleničkih plinova koji uzrokuju ovu sušu. Sam otpad od hrane stvara oko 8 % – 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova.. Godišnje se u EU nakupi oko 88 milijuna tona otpadne hrane. To je jednako:174  kg po osobi, odnosno 143 milijarde eura ili 170 Mt  CO2. (megatona=10⁶)

https://ekovalen.blogspot.com/2021/10/nasa-svagdanja-hrana.html

 

---

[i] Fra Marinko Šakota: Duševna (nutarnja) dimenzija posta, GLASNIK MIRA, 7/2022, str. 38

Požari

 Uvod

Davno je to bilo mala djevojčica se igrala  šibicama i zapalila stog slame.. Tata je  povikao  vatra vatra  i ljudi su došli s   različtim posudama punima  vode  i ugasili vatru. Igramo li se prekomjernom potrošnjom energije??

U ovom  turbolentnom vremenu- klimatskih , ekološki,  ekonomskih i sigurnosnih promjena  moramo  se uključiti kako bi  smanjili emisiju ugljičnog dioksida. Paradoksalno je kako trebamo ratovati- bez navodnika- sami protiv sebe kako bi smanjili  potrošnju energije a time  emisiju  CO₂. Ovakvi savjeti kojih ima stotinjak mogu narasti na desetak tisuća pa to  prezentirati   pred brojem  ljudi na jednog kontinenta i onda se formira prava borba protiv  ovih silnim požarima, Gašenje  požara vodom je krajnji cilj ovog rata. https://docs.google.com/document/d/1ozzHDyqlM-NiAwK9af6CmhAKkrWGomUvWosHREcwJVM/edit

Uključivanje znači  primjerice                                                                                                                                                                                                                                                                                                         

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      

                                                                                                                                                                                                                                     Opskrbni lanac  proteina-prije  sto godina 

                                                               Foto: Tošo Dabac                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      postupiti prema stotinjak savjeta koje sam sakupio  pišući ovaj blog. Znanstvenici  obavljaju velikih broj meta analiza dok  konstruktori optimizacijskim računima   pronalaze  optimalna rješenje  konstrukciju proizvoda ili nekog .procesa. Meta-analiza je statistička analiza u kojoj se zajedno analiziraju rezultati iz različitih znanstvenih istraživanja. Meta-analiza se može provesti korištenjem skupnih podataka koji su objavljeni u znanstvenim radovima. Optimizacija ili matematičko programiranje je grana matematike koja proučava maksimiziranje i minimiziranje vrijednosti  funkcija Y s mnogo nepoznanica. X₁.X₂,X₃ i X_n 

Evo  nekoliko  primjera kako se optimira potrošnja energije na znanstvenim načelima:

1.Automobili su sve lakši

 U novim  tipovima automobila nema više rezervnog kotača.  Auto je lakši od 20  do  30 kg. Vozaću   je osigurana neka  pumpicu  s kojom se  kroz ventil  pjenom zatvori rupa u gumi do  posjete  vulkanizeru.  To je  rezulatat optimizacije  kojim konstruktori  automobila  precizno smanjuje  masu (težinu) i cijenu  automobila čime se troši manje  benzina ali time i manja emisija CO_2.   Obični obiteljski auto  težak je  tj ima  masu 1361 kg dok olakšani automobili  izborom lakih materijala plastike, aluminija i magnezija kojim se nadomješta  čelik ima masu od  836 kg[i]  Ali za proizvodnju lakih materijala  potroši se više energije 1,1 x10⁵ MJ od  u odnosu za materijale teškog automobila za kojeg treba 7,7 x10⁴ MJ. Kupci su zadovoljniji s lakim automobilom jer on potroši manje energiju kada se zbroji proizvodnja i potrošnja i to za 2,57 10⁵  MJ. Konstruktora i potrošača na kraju interesira koliko  će  automobil  koštati i potrošiti goriva i  emitirati  CO₂ po kilometru pređenog puta.  Sabrani  podaci govore kako hybridni auto Toyota prius  potroši 1,5 MJ/ km i emitira 100 g/km CO2  dok je kod diesel automobila najbolji  Citroen C2 1,4 HDI s 1,3 MJ/km i emisijom ugljičnog diosksida  od 100 g/km.

2.  Oskrbni lanac proteina i emisija metana.  .

Opsežne studije https://drawdown.org/solutions/improved-cattle-feed

utvrdile su da modifikacije hranidbe imaju najveći potencijal za smanjenje emisija iz goveda. Hranidba krava iz projekta Drawdown uključuje skup strategija hranidbe koje smanjuju emisije metana promjenom sastava hrane i/ili unosa hranjivih tvari kod goveda. . Izračunali smo učinke povećanog usvajanja poboljšane kvalitete stočne hrane od 2020. do 2050. uspoređujući dva scenarija rasta s referentnim scenarijem u kojem je tržišni udio fiksiran na trenutnim razinama. Troškovi hrane čine od 42% do 47% ukupnih troškova inputa u uzgoju preživača. Procjenjujemo da je trenutna globalna potražnja za mlijekom i goveđim mesom 43,9 milijardi kilograma proteina.

Scenarij 1: Poboljšana kvaliteta stočne hrane daje 16,12 milijardi kilograma proteina u 2050. godini, što predstavlja 28 posto ukupno proizvedenih proteina.

Scenarij 2: Poboljšana kvaliteta stočne hrane daje 26,05 milijardi kilograma proteina u 2050. godini, što predstavlja 45 posto ukupno proizvedenih proteina.

Rezultati; Scenarij 1 izbjegava emisije od 4,42 gigatona ekvivalenta ugljičnog dioksida od 2020. do 2050. Neto prvi trošak za implementaciju iznosi 0 USD, a neto operativne uštede tijekom cijelog životnog vijeka iznose 554,07 milijardi USD.

Scenarij 2 izbjegava 15,05 gigatona emisija ekvivalenta ugljičnog dioksida od 2020. do 2050. Neto prvi trošak za implementaciju iznosi 0 USD, a neto operativne uštede tijekom cijelog životnog vijeka iznose 1,88 trilijuna USD.

Visokokvalitetna krmiva poput mahunarki imaju malo vlakana i visoko topivih ugljikohidrata, što ih čini lakšim za probavu od konvencionalnih trava .Nadopunjavanje prehrane stočnom hranom, poput kukuruza ili soje, i koncentratima osigurat će bolju ishranu životinja, a istovremeno će smanjiti proizvodnju metana. Proizvodnja metana također se može smanjiti do 30 posto upotrebom dodataka stočnoj hrani koji izravno utječu na mikrobiom životinjskog želuca. Dodatna prednost poboljšane kvalitete stočne hrane je povećanje prinosa mlijeka. U projekciji od 2020. do 2050. dobije se 12.507 kilograma mlijeka po kravi. Godišnje povećanje prinosa u usporedbi s uobičajenim poslovanjem postavljeno je na 13,3 kilograma proteina po kravi, na temelju meta-analize 18 podatkovnih točaka iz sedam izvora. Procijenili smo izbjegnute emisije metana zbog poboljšane kvalitete stočne hrane na 0,26 metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida po kilogramu proteina, na temelju meta-analize 114 podatkovnih točaka iz 24 izvora.

Danas stočari imaju u svojim  mobitelima programe za  izračun količina sastojaka hrane i krmiva za goveda , primjerice; ispaša silaža, sjenaža, sijeno, kukuruz, soja, zob, vitamini različiti dodaci  za probavu.  DairyComp Herd Management Software - Lactanet.

Neki poklonici životinja traže da se zbog fermentacijski  procesa i emisije metana kod  preživača prestanu uzgajati  krave, koze ovce.   Nude se neke zamjene koje to nisu. Prema EU odredbama biljne napitke koje ponekad nazivamo zamjenama za mlijeko, u trgovinama nije dozvoljeno nazivati niti oglašavati kao mlijeko te su stoga u upotrebi nazivi poput napici ili biljni napici. Najpoznatiji biljni napici su: napitak od badema, napitak od zobi,  napitak od soje, napitak od riže,  napitak od kokosa ili kokosovo mlijeko. Ne može se  olako prekinuti opskrbni lanci  proizvodnje proteina koji su vitalni za  prehranu ljudi. Naši su djedovi trošili godišnje 25 kg  mesa po glavi stanovika a ne 80 kg kakova je danas  praksa.

Na ova dva primjera ogleda se cijela  strategija  borbe  ljudi sa smanjivanjem običnih navika  i postupaka oko energije koje smo kao članovi industrijskog  načina  života koristili bez da smo se pitali  trebamo li je  trošiti ili ne toliko.

https://ekovalen.blogspot.com/2012/02/mlijeko-nase-svagdanje.html

                      Svečano otvaranja 26.7.2022. Pelješkog mosta i spajanje   Republike Hrvatske 

---

[i] Michael F. Ashby : Materiajls and the Environment, Elsevier  Amsterdam  2009  str149

Odbacivanje tekstila

Uvod

U svijetu svake godine 92 milijuna tona tekstilnog otpada završi na odlagalištima, što je više od 85 % godišnje proizvedenog tekstila. Potrošači žele biti u toku s najnovijim modnim trendovima. Europa ima veliki problem s tekstilnim otpadom - Faktograf.hr Čovjek je stvorio kulturu odbacivanja, kako navodi Papa Franjo u svojoj enciklici Skrb za zajednički dom. No, čovjek je trom u promjenama svojih navika, svog načina života. Pamuk zahtijeva puno vode, a da bi narastao dovoljno za stvaranje jedne bijele majice potrebno je više od 2645 L vode. Za stvaranje hlača traperica potrebno do 5700 L vode. Industrija odjeće čini 10 % globalnih emisija ugljičnog dioksida i 20 % globalnog otpada vode, prema izvješću Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu. Proizvodnja tekstila i pranje istog onečišćuju vodene sustave. Nadalje, za preradu pamuka potrebna je velika količina otrovnih kemikalija i drugih zagađivača, koji mogu otrovati i radnike u proizvodnji. Pamuk također nije jedini krivac. Materijali poput rajona i viskoze, koji su uobičajeni u proizvodnji jeftine brze mode, često se izrađuju od celuloznih vlakana dobivenih od stabala. Ne samo da je prerada drvne mase u tekstil vrlo otrovan postupak već je i vrlo neučinkovita – uništava oko 60 % stabala tijekom kemijske razgradnje 

                       Nisu bile potrebne perilice i sušilice.  Ožmakivanje plahte tj  iscjeđivanje vode.                                                                                Foto: Milan   Dvoržak 1923 godine. .

Povijesna priča br. 1 – Pamuk pojeo Aralsko jezero (više na (unizg.hr))

Početkom 60-ih godina prošlog stoljeća počinje intenzivnije isušivanje Aralskog jezera, no početak problema seže u 40. godine 20. stoljeća. Tih je godina na području Kazahstana i Uzbekistana pokrenuta proizvodnja pamuka, biljke koja traži jako puno vode. Ručno iskopani kanali za navodnjavanje premještali su vodu s rijeka Amu-Darje i Sir-Darje koje su tekle u Aralsko jezero. Aralsko jezero je 60. godina prošlog stoljeća imalo površinu od 68.000 km² i bilo je 4. najveće jezero na svijetu. Ali 2004. godine površina jezera iznosila je 17.000 km², a danas je još i manja. Izgradnjom mreže za navodnjavanje stvoreni su milijuni hektara poljoprivredne zemlje u ovoj sušnoj regiji. To je dovelo do ogromnog manjka slatke vode u rijekama. Danas vjetar nosi prašinu pomiješanu sa solima sa suhog tla što otežava život stanovništva i životinja. Zabrinjavajuća je činjenica da je Aralsko jezero presušilo strateški i promišljeno djelovanjem znanstvenika, a ne greškom ili nemarom.

Sadašnja priča br. 2 – Razmišljanja o modi

Evo story  žene konzumeristice. Nakon malo preispitivanja i analize m-bankinga shvatila sam da je na punjenje ormara tekstilom utjecala i pandemija. Dok sam nekada u shopping išla isključivo fizički u trgovine, danas uglavnom kupujem online. Online kupovina puno je jednostavnija, lakša i oduzima daleko manje vremena. Kad sam promišljala o svojim kupovinama, shvatila sam da bih često kupila nešto "usput" dok bih gledala televiziju i skrolala po mobitelu. Nesvjesna kupnja, jednako kao i nesvjesno jedenje – zeznuta je stvar. Minus na računu dođe gotovo jednako brzo kao plus na vagi. 

Buduća priča br. 3 – Neće skupo recikliranje riješiti tekstilni otpad

Budući da su naši preci morali znalački balansirati između proizvodnje hrane i odjeće ili kruha i ruha, nije naodmet upamtiti ove podatke o prinosima: prinos konoplje je 906, konvencijskog pamuka 498, dok je prinos vune 69 kg/ha. Konoplju ne koristimo, a vunu bacamo nakon što pojedemo janjetinu zajedno s turistima. Konoplju i lan valja vratiti za odijevanje stanovništva.Naše prabake su ostavljale svoje ruho praunukama. . Osnivač i izvršni direktor Sourcemapa, Leonardo Bonanni, kaže: "Modni lanci opskrbe su među najsloženijima na svijetu, jer se mogu mijenjati sa svakom godinom, svakim stilom. Modna industrija još uvijek preživljava na proizvodima koji postoje stotinama godina, uključujući pamuk, vunu, svilu i druge uobičajene materijale, i možda će morati pričekati dok umjetna vlakna ne poprime veće prihvaćanje."

Kako si pomoći da se ne baca toliko tekstila? Recikliranje tekstila složen je i skup proces, pa najčešće tekstil završi na deponijima ispod zemlje ili na bilo kojem drugom odlagalištu. Moda za iznajmljivanje i ponovnu upotrebu, tzv. second hand shop, moraju biti u trendu. Stvaranje "kružne ekonomije" koja omogućuje kupcima da vrate artikle u second hand prodavaonice učinkovit je model dobrog gospodarenja tekstilom 

Jedna od najpoznatijih   tekstilnih tvrtki Levi Strauss iznosi svoje ekološke mjere:

- 100 % obnovljiva električna energija do 2025.

- 40 % smanjenje emisija stakleničkih plinova u cijelom opskrbnom lancu do 2025.

- 50 % smanjenje upotrebe vode u proizvodnji.

Ti su ciljevi u skladu s ograničenjem porasta temperature na 1,5 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama.

 Zaključak. Na kraju valja nešto reći o toku ugljika u prirodi 

Ugljik kruži oko nas. Nalazi se kako u nafti i ugljenu tako i u drveću, plastici, pamuku, vuni i pokošenoj ili ne pokošenoj travi koja nije pretvorena u mlijeko. Dostupnost otpadnog tekstila plastike u deponijima bit će vjerojatno budući izvor energije. U nekim se državama peći cementara lože otpadnim materijalima primjerice automobilske gume i  plastika. Sortiranje i odlaganja otpada i smeća je bila glavna poruka kandidata za gradonačelnika Splita za   predstojeće  lokalne izbore 26  lipnja.

Solarna energija u domaćinstvu

 1. Uvod. Zemlja nam s 30-ak znakova ukazuje na promjenu klime što može skoro svatko primijetiti, primjerice: dolazi do povišenja temperature, otapanja leda, presušivanja planinskih brzaca, blažih zima, proljeća stižu ranije, jeseni dolaze kasnije, neke biljke cvjetaju zimi, povećava se broj šumskih požara, dulja su sušna razdoblja, nestaju vodozemci itd. Nije novost kako se moramo okrenuti prema energiji iz obnovljivih izvora, primjerice energiji vjetra, solarnoj energiji (toplinska i foto naponska) i geotermalnoj energiji, energiji iz okoliša, energiji plime, oseke, mora, hidroenergiji, energiji biomase te bioplinu dobivenom od otpada i iz uređaja za obradu otpadnih voda. Kako to postići? Prvo trebamo shvatiti da jedan kWh električne energije dobivene iz Sunca smanjuje emisiju stakleničkih plinova izraženo kroz CO₂ eq za 1 kg. Drugo, trebamo prihvatiti strategiju trošenja novca (kapitala) gdje će se davati prednost nabavi opreme za dobivanje solarne energije u odnosu na nabavu velikog broja energetskih trošila, u prvom redu automobila. Gruba analiza sadašnje godišnje energetske potrebe jednog domaćinstva u RH iznosi za prijevoz i održavanja vozila oko 2000 €, dok se isto toliko izdvaja za stanovanje i energente. Ako se pak za hranu i piće izdvoji još 3200 €, onda se vidi gdje će se u „riznici“ domaćinstva morati preorijentacijom i štednjom namaknuti sredstva za solarnu energiju. Naš zakon o energiji iz obnovljivih izvora od 23. 12. 2021. nalazi se na ovom linku: 

EU propisuje najnoviju direktivu: solarni krovovi trebali bi postati zakonski obvezni za novogradnje poslovnih zgrada od 2024., dok će od 2029. godine direktiva vrijediti i za stambene zgrade. U mojim starim dokumentima pronalazim kako je 1986 godine Dr Natko Urli  iz instituta "Ruđer Bošković" vodio  projekt kojim je izrađena; Studija o tehničkim  mogućnostima i ekonomičnosti  preorijentacije  potrošača s tekućih goriva na  sunčevu  energiju  u SR Hrvatskoj.  Realni  iskoristivi  prosječni  godišnji potencijal sunčeve energije iznosi 570 TWh. To čini  8 puta više  energije nego što je bila ondašnja  potreba.

Uređaj za pripravu tople vode:1.Sunčev kolektor,2. trošilo tople vode, 5. Odzračni ventil, 6.Termometar na  povratnom vodu,7. Termometar na razvodnom vodu, 8. Manometar, 9. Otpusni ventil, 10. Posuda za odljev, 11. Sigurnosni ventil,12 Membranska  posuda, 16. Spremnik tople vode

2. Solarna energija za pripremu tople vode. Tehnologija nije nova. U Americi su se 1891. g. tamno obojene posude izložene suncu koristile za zagrijavanje vode. Sada su patentirani solarni kolektori koji se priključuju na postojeću vodovodnu instalaciju. Ilustracije radi, jedinična toplinska potrošnja priprave tople vode iznosi po osobi i danu od 1,2 do 2,4 kWh. Od Sunčeva zračenja u našem se podnevlju može nadomjestiti godišnje oko 975 kWh/m²/a. Za pripravu tople vode četveročlano domaćinstvo troši godišnje 1475 kWh/a. Te grube podatke valja imati na pameti kada se želi instalirati solarno pripremanje tople vode (vidi skicu opreme). Savjetujem da se to čini korak po korak, da se najprije uloži u solarne kolektore za pripravu tople vode, pa tek onda u nabavu ostalih elementa i montažu. Solarnu pripremu tople vode koristim od 1992. godine i to termosifonskom cirkulacijom vode i vrlo malo koristim pumpu. Čovjek se najviše znoji ljeti, pa je i kupanje učestalije, a tada ima dovoljno jeftine tople vode. Praktično, od blagdana Uskrsa pa do Svih Svetih sunce mi priprema toplu vodu. Imam 6 m² kolektora i spremnik vode od 300 L. Današnji troškovi  kreću se od 3500 do 5000 €. Globalno gledano, instalacijom priprave tople vode pomoću sunca uštedjet će se do 2050. godine 6,08 giga tona emisije CO₂ eq.

3. Solarne elektrane proizvode električnu energiju pretvorbom energije Sunčeva zračenja na osnovu fotonaponskog učinka. Foton se pretvara u elektron. Tako dobivena energija naziva se solarna fotonaponska (FN) energija. U ovom postu (vidi skicu) želim opisati neke osnovne principe o samoopskrbi električnom energijom iz postrojenja solarnih elektrana od foto naponskih modula i pretvarača spojenih na postojeće elektroinstalacije. 

Snaga fotonaponskog modula uvijek je izražena u vršnoj snazi izraženo vatima Wp (Watt peak) ili kilovatima kWp. Kao grubi vodič, možete izračunati dobivanje električne struje s 1000 Wp snage na 10 četvornih metara površine modula. Foto naponski sustav s vršnom snagom od 6 kWp može se tada, na primjer, sastojati od 20 modula od 300 vata svaki.

 Manji foto naponski sustav

Drugi važan parametar je učinkovitost. Ona pokazuje koliko se Sunčeva zračenja može pretvoriti u energiju. Solarne ćelije su sada tako visoke kvalitete da su učinkovite i po lošem vremenu. To znači da fotonaponski sustav može proizvoditi električnu energiju čak i kada pada kiša. Ipak, razdoblje od proljeća do jeseni redovita je visoka sezona proizvodnje energije. Većina solarnih ćelija izrađena je od silicija (Si), elementa čija vodljivost ovisi o temperaturi. Osim toga, silicij se smatra neiscrpnim, jer se dobiva iz kvarcnog pijeska. Prema podacima s interneta REN21, Njemačka proizvodi najviše solarne energije po glavi stanovnika. Po kapacitetu, Njemačka je u globalnoj usporedbi na 3. mjestu. Japan je na drugom, dok je Kina najveći proizvođač. SAD i južna Europa također se sve više oslanjaju na fotonapon. U Bavarskoj je 2019. godine proizvedeno ukupno 919 kWh solarne energije po stanovniku. Male kućne solarne centrale do 1 kWp proizvele su 122 kWh po stanovniku. Početkom 2006. 1 kWp je još uvijek koštao oko 5000 eura, no danas se može računati samo na oko 1300 eura po kWp za kompletan sustav, uključujući i montažu. U RH košta instaliran 1 kWp od 1450 do 1973 €. Troškovi investicije u solarne elektrane padaju. Dobivena energija od 1 MWh koštala je 2010. godine 360 $, dok je 2017. koštala samo 100 $. Za orijentaciju budućim investitorima malih solarnih elektrana dobro dolazi ovaj grubi podatak: na krovu od 60 m² može se instalirati elektrana od 8 kWp koja će godišnje proizvesti 8000 kWh.  

Današnji ponuđači tvrde kako se ne isplati ugrađivati akumulatore za spremanje viška struje nego se ona odmah treba prodati kroz električnu mrežu distributeru, primjerice kod nas HEP-u. Instalacija foto naponskog sustava od 3,69 kWp košta oko 54000 kn a donosi godišnju uštedu od oko 3300 kn.

Postupnik investicije:

1. Potrebni podaci za izradu projekta: Ime i prezime osobe na koju stoji priključak struje.

2. Izrada projekta.

3. Predaja istog HEP-u sa zahtjevom. Komunikaciju s HEP-om obavlja izvođač radova.

4. Gradnja elektrane, nakon koje se HEP-u predaje zahtjev o promjeni brojila te se dobivaju certifikati za instaliranu opremu.

5. HEP po primitku dokumenata stavlja dvosmjerno brojilo te izdaje ugovor o trajnom korištenju čime je cijeli postupak završen.

Solarne elektrane u svijetu na krovovima do 2050. mogu smanjiti 24,6 giga tona emisije CO₂ eq.

Smjernice o stakleničkim plinovima

 Klimatske promjene. Na potrebe održivog života prisiljavaju nas klimatske promjene, koje sam često spominjao u ovom blogu. Uzrok ne rješavanja tog problema je prepiranje znanstvenika i političara oko toga je li čovjek kriv za tu pojavu ili nije. No, na posljednjimkongresima IPCC-a  potvrđeno je i prihvaćeno kako je način života društva (tj. čovjeka) u ovom antropocentričnom vremenu „kriv“ za klimatske promjene.

Metodologija određivanja emisija GHG

Dakle, nakon dijagnoze valja pristupiti terapiji. Odakle početi? Budući da su gradovi s velikom energetskom potrebom od 10 do 30 W/m² najveći uzročnici te bolesti, jer proizvode 75 % stakleničkih plinova, valja mijenjati način gradskog života. Kako? „Anatomija“ i „fiziologija“ gradova lijepo su vidljive na slici ovog posta i mogu biti grubi pokazatelj smjera prema terapiji. A terapija počinje mjerenjem i računanjima inventara zaliha stakleničkih plinova u atmosferi. Prvo se određuje energija koja se koristi po kvadratnom metru prostora (npr. GJ/m²/godišnje) ili ugrađena energija u nekom produktu, primjerice beton 1,3 MJ/kg, te se preračunava emisija stakleničkih plinova GHG s faktorom od 0,2 do 0,4 kg CO₂eq/kWh. Staklenički plinovi (GHG) su skupina atmosferskih plinova koji su u stanju zarobiti toplinu u Zemljinoj atmosferi. Ovi plinovi, navedeni u Kyoto protokolu, glavni su uzročnici efekta staklenika. Povećanje količine tih plinova u atmosferi pojačava efekt staklenika koji stvara globalno zagrijavanje i kao krajnji rezultat toga su klimatske promjene. Popis stakleničkih plinova koji je naveden u Protokolu iz Kyota čine ugljikov dioksid (CO₂), metan (CH₄), dušikov oksid (N₂O), sumpor heksafluorid (SF₆), dušikov trifluorid (NF₃), perfluorougljici (PFC) i fluorougljikovodici (HFC). Od njih, CO₂ je primarni staklenički plin koji se emitira ljudskim djelovanjem i aktivnostima. Svi emitirani staklenički plinovi preračunavaju se na ekvivalentni CO₂, s time da se dodaje oznaka eq (CO₂eq). Tako se podaci od emisija, primjerice metana (CH₄) i dušikova oksida (N₂O), preračunavaju na ugljični dioksid i označavaju se ovako: CO₂eq. Istini za volju, valja reći kako je i vodena para isto staklenički plin, ali se hotimice zanemaruje u proračunima, jer je ona nužna potreba života na Zemlji.

Inventar stakleničkih plinova procijenjena je mjera svih emisija stakleničkih plinova i uklanjanja iz danih izvora unutar definirane geografske granice tijekom određenog vremenskog razdoblja. Mjerenje emisija stakleničkih plinova pomaže nam identificirati sektore, izvore i aktivnosti odgovorne za te emisije. Čineći to, možemo razvitiisplative strategije i akcije za smanjenje i prilagodbu takvih emisija te možemo mjeriti napredak prema željenim ciljevima. Najčešće nije moguće izmjeriti emisije, stoga se koriste procjene. Važno je da se takve procjene izrađuju korištenjem pouzdanih i opće prihvaćenih metoda i smjernica. Postoji više metoda:

A. metoda je primjena BSI britanske norme PAS 2070 . PAS 2070:2013+A1:2014, Specifikacija za mjerenje emisija stakleničkih plinova u gradu. ked.pdf

B. metoda koju je primijenio komitet predstavnika oko 70 velikih gradova i koji je stvorio ažurirani Globalni protokol Inventara stakleničkih plinova (kratica GPC) kojim se gradovima i lokalnim vladama nudi robusne, transparentne i globalno prihvaćene okvire za dosljedno identificiranje, izračunavanje i izvješćivanje gradske emisije stakleničkih plinova. 

C. Koriste se podaci o emisijama i načinima proračuna od međuvladinog panela o promjeni klime IPCC https://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/2006gl/ gdje su navedeni podaci o emisijama stakleničkih plinova za zgrade, izvore energije, proizvodnje različitih proizvoda, otpada, poljoprivredu i šumarstvo.

Objašnjenje metode A

Zbog ilustrativnosti uzimam metodu A za London za objašnjenje „terapije“ prilagodbe i smanjenja CO_2. Navedene metode i podaci mogu se proračunati i omjeravati s drugim gradovima. Podaci se crpe iz tri djelokruga (scope 1, 2, 3 na slici) gdje se jedni podaci odnose na gradske granice, a djelokrug 2 i 3 odnosi se na šire geografsko područje (državu, kontinent). U projektima proračuna ubrojeni su zgrade, proizvodnja i logistika hrane, šume, prometna sredstva, električna mreža, otpad i kanalizacija, industrijska postrojena i ostalo.

Aktivnosti ljudskog djelovanja množe se faktorima iz kojih se onda dobiju podaci za emisije ugljičnog dioksida i drugih staklenički plinova. Jednadžba za procjenu emisija stakleničkih plinova glasi: ljudske aktivnosti pomnožene faktorom emisije daju količinu u tonama CO₂. Faktori emisije vidljivi su u Tablici 10 Application of PAS 2070 – London. Čitam, korištenje plina od 50127 GWh izgaranjem prirodnog plina daje emisiju od 9,28 Mt CO₂eq ili potrošnja od 13468 GWh električne struje daje emisiju od 6,54 Mt CO₂eq. Primjer izračuna faktora: Izgaranje prirodnog plina u Londonu stvara emisiju od 0,185 kg CO₂eq po kWh potrošene energije. Faktor je 0,185 kg CO₂eq /kWh.

London ima emisiju GHG plinova (vidi tablicu) od 114,10 Mt CO₂ eq. Površina Londona je 1573 km² u kojem živi 8 061 500 stanovnika. Specifična ili jedinična godišnja emisija stakleničkih plinova po stanovniku je 14,15 t CO₂ eq ili po četvornom metru 72 kg/m². GDP je 751,8 milijardi US $ (2010.). Srednja godišnja temperatura zraka je 9,41 ^°C.

Čemu bi trebala služiti ova tablica . Prvo, za omjeravanja stanja emisija stakleničkih plinova između pojedinih velikih gradova. Podaci su sakupljeni prilično točnim postupkom koji se može kopirati za neke druge gradove, jer su u normi PAS 2070 navedeni postupci računanja. Međutim, korištene postojeće računovodstvene metodologije stakleničkih plinova po gradovima promjenjive su točnosti s greškama, ali su usporedive.

Drugo, primjerice u Splitu se održavaju izvanredni izbori. Ovi podaci mogu  novim gradonačelnicima u kampanji koristiti za dobivanje izbora, jer mogu dosta egzaktno odrediti ciljeve smanjenja i prilagodbe emisije stakleničkih plinova, a time i utjecaj na klimatske promjene. Birači vole egzaktne ciljeve postignuća svojih političara.

 

 

 

 

 

 

Dizalica topline i rat

Kamen  što ga odbaciše graditelji postade kamen zaglavni“ Psalam 118.22

Živimo u apokaliptičnom dobu pandemije, rata, poskupljenja i na kraju klimatskih promjena. Sve to upućuje nas na promjene svjetonazora i načina života. Nešto se mora činiti, a održivost kao koncept izražen kroz smanjenje stakleničkih plinova (čitaj CO₂) jest „terapija“ za sve navedene strahove i nedoumice. To smanjenje zapravo je akcija mjerljive emisije CO₂ od proizvodnje energije prema odnosu od 0,055 do 0,088 kg CO₂/MJ. Svaki stanovnik može smanjiti određenu količinu emisije ugljičnog dioksida ne čekajući samo Vlast da to učini. Mnoge mjere su poznate odavna: primjena solarne energije od 1891, diode za led rasvjetu 1874, grijanje  gradske  vječnice (Zürich) s dizalom topline  od 1938. 

Oprema za bušenje tla oko 100 metara dubine. za dizalicu topline  koja se koristiti za  grijanje i hlađenje zgrada. - 

Kruh koji je pao na pod se poljubio a ne bacio. tako su nas učili  doma kad smo bili djeca! 

Na Internetu  se nudi dvadesetak mjera koje pojedinci i kućanstva mogu poduzeti, a kojima se do 25 posto može smanjiti buduća emisija stakleničkih plinova. Nabrojimo ih globalno prema veličini Gt (gigatona =10⁹) i udjelima u % od 2020. do 2050. godine: prehrana ima udjel od 12,4 %; otpad (smeće) 1,3 %; putovanja 2,8 %; proizvodnja i korištenje energije 8,6 %. Ako se rangiraju pojedinačne akcije smanjenja emisija CO₂, one izgledaju ovako:

1.                  Smanjenje otpada hrane 103 Gt

Odete u samoposlugu, kupite tri vrećice hrane, a zatim jednu odmah bacite u smeće. Statistički gledano, upravo to se danas događa s našom hranom.

Gubitak hrane odnosi se na bilo koju hranu koja je odbačena, spaljena ili na drugi način odložena duž lanca opskrbe hranom od žetve/klanja/ulova do stola. Isključuje se hrana za produktivnu upotrebu, kao što je hrana za životinje, odnosno sjeme.

Odbacivanje hrane odnosi se na hranu koja se odbacuje na razini trgovaca i ugostitelja, kada je rok trajnosti bliži ili prekoračen. Svježi proizvodi koji odstupaju od onoga što se smatra optimalnim (npr. veličina, oblik ili boja) i koji se uklanjaju tijekom sortiranja. Neiskorištena ili zaostala hrana koja se izbacuje iz kućanstava ili restorana. Otprilike 1/3 hrane proizvedene u svijetu za ljudsku prehranu gubi se ili odbaci. Sam otpad od hrane stvara oko 8 % – 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova.. Godišnje se u EU nakupi oko 88 milijuna tona otpadne hrane. To je jednako:174  kg po osobi, odnosno 143 milijarde eura ili 170 Mt  CO₂. (megatona=10⁶)

 

2.            Pretežno biljna prehrana (vegetarijanstvo) 102,2 Gt

Iz doktorske disertacije  Jesusa Ramosa Martina (Barcelona) izvlačim podatke o prehrani za dvije grupe ljudi: grupa A – bez životinjskih proteina i grupa B – hrana koja uključuje proteine (meso). Za godišnju prehranu po stanovniku grupe A dovoljno je 250 kg žitarica, dok za grupu B treba 1000 kg žitarica, i to za kruh 190 kg, a ostalo za proizvodnju 67,5 kg mesa.

3.                     Solarna električna energija 64,9 Gt

Poslovna zgrada Bullitt centar u Seattleu (USA) primjer je kako se s 14 suvremenih noviteta građenja smanjuje emisija CO₂ zbog samodostatne proizvodnje energije. Troškovi izgradnje poslovne šesterokatnice (4.800 m²) iznosili su 18,5 milijuna dolara ili 355 dolara po četvornom metru. Uključujući zemljište i ostale troškove, trošak je bio 32,5 milijuna dolara. Zgrada ima krov pokriven solarnim panelima koji godišnje daju 252 560 kWh, a troši 147 260 kWh energije.

4.                    Dizalica topline (toplinska  pumpa) 9,1 Gt

Ispod izložbenog prostora ima 26 cijevnih bunara dubokih 120 m za rad dizalice topline ili toplinsku pumpu. Princip rada je termodinamički sličan rashladnim procesima u hladnjaku ili klimatskim aparatima. U bunarima se nalaze cijev, napunjene mješavinom vode i glikola. Smjesa se pumpa kroz cijevi, apsorbirajući toplinu iz podzemlje, koja na ovoj dubini ima temperaturu od 29 ^°C. Dizalica topline podiže temperaturu smjese na 50 ^°C.  Ubičajeno

dizalica topline daje od 2,5 do 4,9  puta više topline (koeficijent CoP) nego što se potrošilo električne energije ovisno o uvjetima  okoline.  Rentabilnost dizalica topline ovisna je i o raspoloživosti i cijeni energenata. Toplina se rasprostire prostorom podnim, zidnim ili stropnim grijanjem gdje je temperature  protoka vode od 26 do 38 ⁰C. Specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade iznosi 59,8 kWh/m²/a što je oko četiri  puta manje od ostalih poslovnih zgrada.

U našim uvjetima za instalaciju dizalice topline potrebno je prvo investirati oko 50 € po dužnom metru bušotine. No, dizalica topline može raditi i tako da uzima toplinu ne iz zemlje nego iz okolnog zraka. Toplinske pumpe koštaju oko 45 000 kn. Snabdijevanje zgrade toplom vodom te grijanje prostora moguće je izvesti s mnogo kombinacija (obična struja i struja iz solarnih panela ili plinom), te o načinu apsorbiranja topline iz okoline; zrak, voda ili tlo. Gruba kalkulacija za prosječnu obiteljsku kuću pokazuje da godišnji pogonski troškovi kod kontinentalne klime iznose oko 4000 kn. U zgradi Bullit  postoji računalo ili  mozak koji  "pomaže" zgradi u reagiranju i interakciji s okolinom. Kontrole uključuju grijanje/hlađenje, pasivnu/mehaničku ventilaciju, dnevno i umjetno svjetlo.

Mene se dojmilo kod te poslovne zgrade spremanje kišnice, tako da ona troši samo 37,8 litara vode po 1 m² korisne površine, dok ostale poslovne zgrade u Americi troše 20 puta više. Spremanje kišnice imperativ je kod sušnih perioda te klimatskih promjena

          Toplinska izolacija 18,5 Gt

Često sam pisao o toj mjeriodrživosti, vidi link: 

Kod navedene su kuće energetske uštede i smanjenje utjecaja na okoliš ogromni, jer se godišnja potrošnja energije od 45 313 (kWh/a) snizila na 6965 (kWh/a), a emisija CO₂ će se smanjiti s 22 t na 3,3 t. Investicija od 75 000 kn (udio Fonda 30 %) otplaćuje se (amortizira) za 6,77 godina.

                Led rasvjeta 15,7 Gt.

 Njemački znanstvenik Ferdinand Braun objavio je 1874. g. otkriće diode, dok su tri japanska fizičara 2014. g. dobila Nobelovu nagradu za izum LED svjetiljke. Proces se naziva elektroluminiscencija i vidljiva je kod božićne rasvjete ulica i kuća. Led rasvjeta troši 90 % manje energije nego obična žarulja sa žarnom niti uz isti efekt osvjetljenja. S tradicionalnim žaruljama sa žarnom niti više Watta znači više svjetlosti. No, kod LED žarulja o jačini svjetlosti govori jedinica lumen svjetlosnog toka. Osvjetljenje se dobije u luksima podijelimo li lumene po četvornom metru Lx = lm/m². LED žarulje su puno štedljivije od klasičnih. Usporedbe radi – žarulja sa žarnom niti od 40 W daje 300-500 Lumena, dok za isto toliko Lumena s LED svjetiljkom trebamo samo 3-5 W.

Dalje samo nabrajam mjere  od Project Drawdowna; Preorijentacija na javni prijevoz 15,4 Gt, Sunčevo pripremanje tople vode 13,7 Gt, Visoko učinkovita ostakljenja 11,3 Gt, Recikliranje 11,3 Gt, Zajedničko korištenje automobila 11,1 Gt, Elektro automobil 9,8 Gt, Visoka energetska učinkovitost, primjerice dizalo topline (toplinske pumpe) 9,1 Gt,  Pametni termometri 7,3 Gt,Reduciranje korištenja plastike 5,4 Gt, Hibridni automobili 4,7 Gt,  Posao od kuće 4,4 Gt,  Kompostiranje 2,9 Gt, Električni bicikl 1,6 Gt, Nisko protočne slavine (aeracija) 1,5 Gt, Recikliranje papira 1,4 Gt.

Podijele li se ove količine emisija CO₂ u gigatonama s 7,53 milijarde stanovnika Zemlje dobiju se mogućnosti smanjenja emisije po stanovniku. Primjerice, do 2050. godine svatko može smanjiti emisiju do 13,5 t CO₂ samo ako smanji količinu hrane koju će do te godine odbaciti.  Dalje  na Internet u postoji mnogo  linkova o Savjetima za učinkovito kroištenje energije u domačinstvu. https://www.enu.hr/gradani/info-edu/savjeti/

Zaključimo,  energije ili topline ima  bezgranično mnogo kako u tlu tako i u vodi i zraku i možemo ju iskoristiti s minimalnom potrošnjom  plina, ugljena ili nafte. Stremimo k energetskoj proizvodnji a ne energetskoj   potrošnji! Korisnije je uštedjeti 1 kg plina nego  proizvesti 1 kg plina.

Tekst sam završio na dan 22. ožujka, Svjetski dan voda

 

Kako izbjeći klimatsku katastrofu

 1. Industrijska revolucija. Sve ove „nevolje“ započele su početkom 19. stoljeća kroz industrijsku revoluciju s izumima parnog stroja, vlaka, željezničke pruge, parobroda i telegrafa. Prva pruga na hrvatskom prostoru sagrađena je u Međimurju 1860. godine. Mora se istaći kako je komunikacija pomoću telegrafa bila vrlo važna karika u toj industrijskoj revoluciji. Uz više pokušaja telegrafski je kabel položen između Engleske i Amerike u duljini od 4360 km početkom kolovoza. Kraljica Viktorija je 16. kolovoza 1858. poslala prvu telegrafsku poruku pomoću Morseove abecede Morseov kod – Wikipedija (wikipedia.org) preko Atlantika predsjedniku Buchananu. Danas vidimo kako je prijenos informacija (telefon, internet) jednako važan kao i prijenos roba (materije) i električne struje (energije). Je li isto uzrok klimatskim promjenama i brzina prijenosa i količina informacija? Da! Jer su mnoga stabala srušena za proizvodnju papira.

 Otac Interneta je telegraf  koji je bio veliki  izum

Klimatske promjene očite su kroz povećanje temperature zraka od 0 ^°C 1850. godine do +1,5 ^°C 2018. g. što je uzročno povezano s krivuljom povećanja količine ugljika tj. CO₂. Zakon o čistom zraku, koji je donesen 1970. g. u Americi, regulirao je zagađenje zraka, ali nije govorio o povećanju temperature zraka.

2. Bill Gates. Svijetom kruži mnogo informacija o problemima s klimom. Navodim neke detalje iz svježe tiskane knjige Billa Gatesa[i] (rođendanski dar mog prijatelja followera Ivice Kartela). Uz pomoć eksperata iz područja fizike, kemije, biologije, inženjerstva, političkih znanosti i financija, on se fokusira na ono što moramo učiniti kako bismo spriječili katastrofu na Zemlji.

U uvodu spominje dvije brojke – „nula“ i „51 milijarda“ – koje ćemo morati imati na pameti kako bismo riješili problem s klimom. Čovječanstvo godišnje „uskladišti“ 51 milijardu tona stakleničkih plinova u atmosferu. Staklenički plinovi su pretežno ugljični dioksid, kojeg on naziva skraćeno ugljik. Rješenje je stvoriti ugljičnu neutralnost. „Ugljična neutralnost” ili „nulti ugljik” postiže se kada države i organizacije za svoje proizvode ili usluge točno izmjere i ujednače svoje emisije stakleničkih plinova s dekarbonizacijom te uvedu strategije za upravljanje, smanjenje i ublažavanje njihovih utjecaja. Čovječanstvo zapravo treba težiti prema „0“ emisiji ugljika.

Na kraju knjige on daje vrlo dobru projekciju ljudske aktivnosti do 2050. g., koju uspoređuje sa širenjem računala. Microsoft, čiji je on vlasnik, prije 30 godina zacrtao je kako svako radno mjesto i svako domaćinstvo mora imati računalo. Isto tako, ugljik se mora smanjivati do 2050. g. ako se svi prihvatimo tog posla.

3. Jeftina nafta. Očito je kako ćemo se morati još dugo baviti energijom dobivenom iz fosilnih goriva u kojoj „plivamo“ a da i nismo svjesni toga. Slični smo ribama koje nisu svjesne vode u kojoj žive. Lijepo se to vidi u karikaturi gdje jedna riba pita drugu: „Dovraga, što je to voda?“ Zašto „plivamo“ u energiji, a da toga nismo svjesni? Zato jer je nafta jeftinija od bezalkoholnih pića. Tako soda-voda (Costco) košta 0,75 $/L, dok nafta koša 0,26 $/L, jasno, za američke ekonomske prilike. Kada se uspoređuje emisija ugljičnog dioksida nakon izgaranja nafte, onda Europa i Kina imaju približno iste vrijednosti po stanovniku, između 8 i 9 tona, dok Amerika ima 17 tona.

4.Zelena premija. Kako se pomaknuti iz goleme „prljave“ energetske ekonomije u čistu ekonomiju? Morat ćemo se pitati i koliko košta taj pomak? Bill je stvorio novi pojam „zelena premija“ (Green Premiums) kojom se preračunavaju dodatni troškovi, posebno za goriva, a posebno za svaki materijal, primjerice proizvodnju cementa, čelika itd. Primjer za zelenu premiju: mlazno gorivo košta 0,594 $/L, dok bio-mlazno gorivo košta 1,413 $/L, što je povećanje od +140 %. No, postoji zelena premija od -14 %, tj. pojeftinjenje, primjerice ako se plinsko grijanje kuće zamijeni grijanjem toplinskom pumpom.

Da bi se smanjila jedna tona ugljika u atmosferi (dekarbonizacija) potrebno je 100 $ po toni. Tako dolazimo do ogromnog troška od 5,1 bilijun $ ako godišnju emisiju od 51 milijarde tona ugljika želimo smanjiti na nulu.

Ova strategija vrijedi za Ameriku, ali ne i za Indiju i Meksiko. Zelena premija je samo jedan od alata za daljnju diskusiju o ovom problemu. Kada slušamo diskusije o zelenim i čistim izvorima energije onda se mora navesti koliko te aktivnosti koštaju tj. kolika je zelena premija.

5. Udio električne struje je  27 %, Za temeljitiju diskusiju potrebni su još neki podaci o stakleničkim plinovima u postojećoj industrijskoj civilizaciji. Prvo se moraju pogledati različiti udjeli emisije stakleničkih plinova; proizvodnja različitih roba je 31 %, električne struje 27 %, poljoprivreda i životinje 19 %, promet 16 %, grijanje i hlađenje zgrada 7 %. Drugo, moramo imati na pameti grube podatke snage elektrana za proizvodnju električne struje: cijeli svijet 5000 GW, (gigavat) USA 1000 GW, srednje velik grad 1 GW, mali grad 1 MW (megavat), kuća 1 kW (kilovat). Treće, valja znati koliko određene snage električne struje u vatima (W) je moguće dobiti na površini zemlje od jednog četvornog metra; fosilna goriva 500 do 1000, nuklearno gorivo 500 do 1000, solarna elektrana 5-20, hidroelektrana 5-50, vjetroelektrane 1-2 i elektrane na biomasu (drvo) < 1 W/m². Svi ti podaci su orijentiri kretanja globalnih akcija i prioriteta za smanjenje stakleničkih plinova.

Pitanje je li nuklearna elektrana s minimalnom emisijom CO₂ opasna za život prisutno je u našoj svijesti. Austrijanci nisu pustili u pogon već gotovu nuklearnu elektranu, a Francuzi 70 % svoje električne energije dobivaju iz nuklearnih elektrana?! Analize pokazuju da je kod proizvodnje električne struje od 1 TWh (teravat sata) umiranje zbog termoelektrana je 24,6, dok od nuklearne elektrane umire samo 0,07 ljudi. Navedeni su podaci gruba rentgenska snimka energetskog stanja sadašnje civilizacije kojoj treba terapija. Možda trebamo sa Slovencima graditi drugi blok elektrane u Krškom? Ali to je preteška odluka!

6.Na  što otpada udio CO₂ od 31%?Proizvodnjom različitih roba emitira se 31 % od 51 milijarde tona godišnje stakleničkih plinova, gdje su cement, željezo i plastika glavni krivci. Amerika godišnje proizvede 96 milijuna tona cementa koji se pretvara u beton. No, podaci o Kini su nevjerojatni, oni su od 2001. do 2016. godine proizveli 25,8 milijardi tona betona, što je daleko više nego što je Amerike proizvela od 1901. do 2000. godine, a to je samo 4,3 milijarde tona betona. Na svakog građanina Amerike otpada oko 280 kg cementa, kao i čelika. Uz cement i čelik dolazi još i plastika koja se proizvodi od jeftine nafte. Proizvodnja i trošenje ovih materijala uzrok su stvaranja stakleničkih plinova i dobro je vidjeti njihove cijene i zelenu premiju. Cement košta 120 $, čelik 750 $, etilen (plastika) 1000 $ po toni. Emisija ugljika tj. CO₂ iznosi po toni za cement 1 tonu, za čelik 1,8 tona i za plastiku 1,3 tone. Rangiranje zelene premije kao troškovni dodatak za te glavne materijale izgleda ovako: cement od +75 do 140 %, čelik od +16 do 29 %, a plastika od +9 do 15 %. To su postoci koji nas upućuju koliko kapitala dodatno moramo stvoriti za put prema zelenoj ekonomiji.

Koju strategiju primijeniti da se smanji emisija? Očito se ne može dirati u proizvodne recepture tih materijala, jer su sastavljene od jeftinih sirovina rudače, koksa i kalcita, lapora i nafte. Također se ne može dobiti neko smanjenje emisije na snižavanju tehnološke temperature u pećima koje su definirane termokemijskim zakonima. Ostaje djelotvorna inovacija elektrifikacije te učinkovit izbor mnogih procesa kako bi se krenulo prema nuli. Jedan od inovativnih procesa je upotreba „hvatača“ ugljika za apsorbiranje preostale emisije CO₂ koji se ugrađuje u modernim elektranama na fosilna goriva. U svakoj tehnologiji proizvodnje, pa i načina života, postojimnoštvo gubitaka kako energije tako i materije, pa i informacije kojima će se morati baviti buduće generacije zbog ekološki čiste ekonomije. 

7.Električni automobili. Sada je velika pomama za električnim automobilima s Li baterijama u odnosu na osobne automobile, mopede, romobile, benzince. Veliki teretni kamioni ipak će ostati na benzinu. Zašto? Veliki teretnjaci ne mogu biti pogonjeni baterijama, jer je 35 puta manji kapacitet uskladištene energije u odnosu na benzin po jedinici mase. Zamislite teretnjak nosivosti 40 tona koji mora prevesti robu na udaljenost od 1000 km. To je moguće s jednim punjenjem dizel goriva, ali nije moguće imati električni teretnjak, jer su potrebna masa baterija i uskladištena električna struje nepremostivi ograničavajući faktor.

Analiza preorijentacije na električne osobne automobila izgleda ovako: automobili snage od 196 kW od Chevroleta tip benzinac Malibu košta 22095 $ i elektro automobil Bolt Ev košta 36620 $, manje snage od 157 kW, s kapacitetom baterija dostatnim za vožnju do 400 km. Benzinac je jeftiniji sa svim obračunanim troškovima po vlasnika za 6,25 centi $ po kilometru prijeđenog puta. Smatra se kako će 2030. g. kada pojeftine baterije zelena premija biti nula. No i dalje valja imati na pameti da ako će se električnom strujom puniti električni automobili iz mreže termoelektrana, onda ova računica ne vrijedi.

8.Poljoprivreda. Postoji ogroman jaz pojava i događanja u poljoprivredi. Amonijak koji je umjetno sintetiziran za umjetno gnojivo po metodi Haber-Bosch dao je puno koristi, ali je uzeo stvarajući mnoge probleme sa štetnom emisijom dušikovog oksida NO₂. Isto tako, velika količina žitarica koristi se za hranjenje stoke, kako bi se jelo što više mesa, a to opet stvara puno metana koji je opasan staklenički plin. Znači, inovacije i optimizacije proizvodnje hrane te promjena načina ljudske prehrane dovest će do povoljnog rješenja u emisijama staklenički plinova. Prilažem svoje razmišljanje o organskoj poljoprivredi našihpredaka, od prije 6 godina, kad nije bilo zagađenja/onečišćenja atmosfere .

Na rast biljaka ili uzgajanje životinja ostaje 19 % od 51 milijarde tona emisija. Danas je moderno da političari sade drveće po gradskim parkovima, ali imperativ je održavanje i povećanje biomase šuma. Valja znati grubo pravilo kako posađeno drvo može tek za 40 godina rasta apsorbirati 4 tone ugljičnog dioksida. Što se tu može učiniti? Radi se o staroj bojazni kako čovjek ne može prehraniti na ovoj planeti sebe niti životinje koje su mu potrebne. U knjizi se spominje istražitelj Norman Borlang koji je inovirao pšenicu s velikim zrnima i drugim dobrim svojstvima, kako bi se povećao prinos ove važne krušarice. Isto je stvoren novi soj riže koji podnosi sušu i ne propada ako je dugo vrijeme pod vodom.

Tekst sam završio 22.02.2022   čudan nadnevak!?  koji  će se možda pamtiti, jer će doći do smanjenja  potrošnje energije u Europi-pogodite zašto?

---

[i] Bill Gates, How to avoid a climate disaster, Penguin, New York, 2021.