srijeda, 22. prosinca 2021.

Održivost i dekarbonizacija

 Božić  1948.

Unatoč pandemiji ljudi se raduju dolasku Božića. Danas aktualna tema održivosti uoči Božića vraća me u neka prošla vremena. Danas, kad su mnoge kuće i dvorišta rasvijetljena sitnim kineskim lampicama (diodama), sjećam se 1948. godine i početka elektrifikacije u rodnom selu. Znalo se tada da postoje „jake“ i „slabe“ žarulje. Iako je otac naredio mojem bratu Rudeku da kupi „slabu“ žarulju, jer ćemo tako struju plaćati manje, on je kupio „najjaču“, od 100 W. Tada se struja plaćala prema broju žarulja u domaćinstvu. Na Badnjak nam je u posjet došao stric Adam, pa je već s vrata povikao: „Kod vas je najjače svjetlo u selu, kao u Betlehemu.“ Danas bismo trebali isključiti „standby“ opciju na računalima i TV prijemnicima kada ih ne koristimo. To malo crveno svjetlo, npr. za neku konfiguraciju računala, godišnje potroši oko 80 kWh primarne energije. Valja započeti štedjeti energiju baš od tih najmanjih trošila. Moji preci  znali su   postiti i odricati se!

Deseta obljetnica ekovalena

U blogu koji je narastao kao veliko drvo pišem tekstove o problematici održivosti. Danas ću ga kao božićno drvce „nakititi“ mnogim novim konceptima i pojmovima. Kovačem pojma održivost smatra se Hans Carl von Carlowitz koji je još 1732. godine napisao: Ne možeš više šume posjeći od njezina prirasta. Ilustracijom problematike života[i] na zemlji prikazujem pojam fotosinteze i respiracije, što je vitalno za stvaranje kisika (O2) i smanjivanje ugljičnog dioksida (CO2) iz atmosfere.

                                                          

Godišnje Sunce „dozrači“ energiju koja od vode i CO2 stvara prinos biomase kod  šuma od 1,12 do 1,18 m3/ha

Pojam održivosti spominje se kao načelo u UN izvještaju iz 1987. g. (Brundtland) koje govori kako kod održivog razvoja valja misliti na generacije koje će nas naslijediti. Održivost znači zadovoljavanje vlastitih potreba bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.

Održivost kao pojam pridružuje se dalje pojmu održivo gospodarstvo ili održiv energetski sustav. U kontekstu klimatskih promjena, održivost obično znači promjenu naših energetskih, prometnih i drugih sustava kako ne bi doprinijeli zagrijavanju planeta.

No, kroz vrijeme, drvo održivost razgranalo se na mnoge sastavnice i grane.

Tri načela održivosti. Održivost se najčešće definira kao zadovoljavanje potreba sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje. Ova sastavnica ima tri glavna stupa: ekonomski, ekološki i društveni. Ova tri stupa neformalno se nazivaju ljudi, planet i profit. Za postizanje održivog razvoja ključno je uskladiti: gospodarski rast, socijalnu uključenost i zaštitu okoliša. Sve je to važno za dobrobit pojedinaca i društava.

Četiri načela održivosti. Pojam održivosti široko se koristi za označavanje programa, inicijativa i akcija usmjerenih na očuvanje određenog resursa. Pojam četiri stupa održivosti odnosi se na četiri različita područja: ljudsko, društveno, gospodarsko i okolišno.

Pet načela održivosti. Sadrži: Poboljšanje sposobnosti uvjeta života, stvoriti prilike za ekonomski prosperitet, poticati odgovornost prema okolišu, prihvatiti izvrsnost dizajna proizvoda i usluga, pokazati vizionarsko vodstvo i svrsishodno upravljanje.

Neprofitne organizacije neka razmotre njihov učinak u okviru pet ključnih pokretača održivosti: društveni učinak, fokusirana poslovna strategija, ekonomska održivost, prilagodljivost i kapacitet sustava za isporuke proizvoda i usluga.

Šest načela održivosti. Uključuje: Cirkularnu ekonomiju (poboljšati učinkovitost resursa kroz bolje gospodarenje otpadom), uštedu energije, održiv izbor materijala, ekološku deklaraciju proizvoda, stalno istraživanje i inovacije, društvenu odgovornost.

Šest načela održivog razvoja. Poštivanje i briga za sve oblike života, poboljšati kvalitetu ljudskog života, čuvanje vitalnosti i biološke raznolikosti Zemlje, minimiziranje iscrpljivanja prirodnih resursa, promjena osobnog stava i prakse prema okolini, omogućiti zajednicama da se brinu o vlastitom okolišu.

Devet načela održivosti. Upravljanje prema ciljevima, zajednička odgovornost, prevencija, upravljanje energijom i resursima, konzervacija, upravljanje otpadom, rehabilitacija i rekultivacija, znanstvene i tehnološke inovacije.

Deset načela održivog razvoja. Očuvanje ekosustava, održivi razvoj društva, očuvanje biološke raznolikosti, kontrola stanovništva, očuvanje ljudskih resursa, povećanje sudjelovanja stanovnika, očuvanje kulturne baštine, uključenje dopuštenog kapaciteta Zemlje.

Gore navedeno povezano je s klimatskim promjenama i zato je društvena zajednica pod vodstvom UN izdala popis sa 170 ciljeva za borbu protiv klimatskih promjena.

Održivost u Bibliji. U Bibliji ne postoji imenica održivost, ali postoje glagoli: održale se, održali, održao.

Citiram dva biblijska izvoda: „Jer Bog tvoj ljubi Izraela da bi ga održao dovijeka i zato je postavio tebe za kralja da činiš pravo i pravicu.“ (2. Ljet 9, 8, odnosi se na kralja Salamona)

„Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.“ (Izr 29, 4)

Dekarbonizacija

Pojam dekarbonizacija doslovno znači smanjenje ugljika. Upravo se misli na pretvorbu u ekonomskom sustavu  koji održivo smanjuje i kompenzira emisije ugljičnog dioksida (CO₂) glavnog uzročnika promjene klime.  Dugoročni cilj je stvoriti globalno gospodarstvo bez CO₂. No, to je duga  priča i valja joj   postupno pristupiti s razumijevanjem mnogih  elemenata  održivosti.

Ovog su se mjesec dogodili pozitivni trendovi glede čiste energije i klimatskih prilagodbi. Predsjednik Vlade Andrej Plenković svečano je 13. prosinca u probni rad pustio Vjetroelektranu Senj, koju je ulaganjem oko 200 milijuna eura u okolici Senja i Brinja izgradila kineska tvrtka Norinco, što je ujedno i najveće kinesko ulaganje u čistu energiju u Hrvatskoj. Vjetropark se prostire na oko 60 četvornih kilometara, snaga mu iznosi 156 megavata (MW), a ima 39 vjetroagregata pojedinačne snage četiri megavata. Godišnja proizvodnja električne struje bit će na razini od oko 0,5 teravatsati (TWh).

Istovremeno smo na TV vidjeli gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaškovića kako sadi drvo u nekom zagrebačkom parku. Pošumljavanje je sada u modi, jer mnogi političari tako šalju poruku o spašavanju planeta. No, pošumljavanje je ozbiljan zadatak, jer kako tvrdi „Drawdown“ plan, moguće je do 2050. godine sekvestirati tj. spustiti pomoću obnovljenih šuma iz atmosfere od 5 do 8 gigatona ugljičnog dioksida glavnog dijela stakleničkog plina.

Na kraju energetska učinkovitost je riječ koja  se ćesto koristi i koju valja imati na pameti

Kada se uzmu u obračun površine zemlje  našeg podnevlja onda  Sunce dozraćuje energije koju  čovjek može iskoristiti pomoću i vjetro i sunčanih elektrana  godišnje od  7,2 do 8,3 kWh po četvornom metru. 




[i] D. Botkin, E. Keller: Environmental science, John, Wiley & Sons Inc, Hoboken, New York ,2010. str. 93

 

Nema komentara:

Objavi komentar