Motika

Ljudi su odvajkada iščekivali Došašće i božićne blagdane s nadom o dolasku nekih boljih vremena, boljih odnosa među ljudima i narodima, jer se slavi rođenje malenog Boga ili Božića. Stručnjaci marketinga danas su to razdoblje nazvali skupnim imenom Advent, što na latinskom znači dolazak, a  gradske vlasti kite i rasvjetljuju gradove prvenstveno promovirajući prodaju vrućih kobasica i kuhanog  vina. Zagreb i  ove godine osvaja EU-priznanje: Best Christmas Market 2017.

Božićno je vrijeme vrijeme nadanja, kako bi seljaci iz OPG-ova i svi poljodjelci mogli sljedeće godine imati dobru  sjetvu i žetvu krušarica.  Istodobno, mediji iznose problematiku  o hrani,  jer se primijetilo kako  se na hranilištima i pojilištima (čitaj, u robnim kućama) prodaje hrana sumnjive  zdravstvene kvalitete. Darko  Znaor  tvrdi u Večernjaku kako je zbog jalovog tla preostalo svega 60 žetvi i ističe da poljoprivredi treba REZ, što je kratica za resurse, ekologizacija i znanje.

Jesmo li bogati ili siromašni kada je u pitanju proizvodnja i potrošnja  hrane? Pokušavam to objasniti sebi i drugima. Počnimo s dvije priče.

Prva priča
Moj pokojni brat radio je u Njemačkoj od 1962. do 1975. u jednoj mehaničkoj radionici specijaliziranoj za  servis Mercedesovih vozila. Kada je jednom liječniku servisirao auto on mu je rekao: Ajmo da vidiš gdje ja nabavljam hranu. Odveo ga je iz Frankfurta do jednog seoskog gazdinstva i rekao:  Ja plaćam ovom seljaku da mi uzgaja  domaće životinje, svinje i perad, jer ne  želim jesti hormone koji mi  se nude kroz meso u supermarketima.

Druga priča

Neki dan ispriča mi prijatelj s kojim sam radio niz godina u jednoj tvrtki ovu priču: Njegov sin mesar po zanimanju otišao je raditi u Njemačku, jer tu nije bio zadovoljan malom plaćom. Tamo radi u jednoj velikoj klaonici koja dnevno preradi 24.000 svinja. Sin mu kaže da se svaki dan radnicima na traci podijeli stotinjak otkaza, ali se isto i toliko prima na posao. Kada se uključi traka za obradu svinja onda mora na klupi za rezervu  uvijek biti dovoljno zamjenskih mesara kad netko mora skoknuti na zahod ili ako nekomu ponestane snage. Slično kao kod nogometa. Sin mu veli da ne zna koliko će dugo moći izdržati taj napor i želi se vratiti doma.

Okopavanje kukuruza - hrane za ljude i životinje

Fotografirao 1923. Milan Dvoržak

Treća priča

Evo mojih teza što bi trebalo napraviti da se zaposle ljudi i počne proizvoditi zdrava hrana.  Treba li motikom okopavati usjeve ili primjenjivati herbicide? To se pitanje postavljalo  tek prije  četrdeset ili trideset godina. Djedovi i očevi su bili protiv herbicida kojima se s njiva izbacuje motika,  no smatrali smo ih nedovoljno obaviještenim (ne smijem reći zaostalim). Ali, oni su bili oprezni, ravnali su se prema stečenom iskustvu pa nisu odmah primali te novotarije. I, bili su u pravu s obzirom na današnja nova saznanja o štetnosti herbicida.

Stara  hrvatska poslovica kaže - Nema kruha bez motike, i to je istina. Nakon što je dokazano kako je  kemijski spoj altrazin iz pesticida otrovan za žabe uočen je veliki problem održivosti - kako uravnotežiti procese između tradicionalnog poljodjelstva i industrijalizirane proizvodnje žitarica.

Valja objasniti razliku između obrađivanja zemlje - kako su to radili moj djed i otac - koja se  naziva organska ili biološka agrikultura i ove industrijske ili neorganske poljoprivrede (umjetna gnojiva, herbicidi) što se naveliko prakticira danas.

Prvo - naši su djedovi znali da je humusno tlo bogato mikroflorom i faunom temelj plodonosne proizvodnje i zdrave hrane. Znali su da dodavanje više stajskog  gnoja-stajnjaka znači bolji urod. Kemizacija poljoprivrede započela je kad je kemičar Justus von Liebig dokazao kako se biljka može izdašno hraniti iz mineralnih gnojiva gdje su hranidbene komponente spojevi dušika, fosfora, kalija. Tako se povećao prinos pšenice od 1100 na 4600 kg/ha,  a kukuruza od 1700 na 6400 kg/ha. Statistički podaci za te prinose žitarica odnose se na godine 1930. i 2002. za Hrvatsku. Ali višak  dušika završava u pitkoj vodi?! . Kako to regulirati?  Povečani prinos znači samo povečanje sadržaja vode u usijevima tvrde  protivnici  upotrebe minerlnih gnojiva!?

Drugo - mineralna gnojiva smanjuju udjel humusa u tlu te onečišćuju vodu.  Hrana proizvedena iz  tla bogatog humusom sadrži sve prirodne sastojke za zdravu prehranu.  Prije 35 godina kupio sam knjigu koju je napisao poznati ekonomist E.F. Schumacher Small is beautiful - Malo je lijepo. Schumacher navodi kako u proizvodnji hrane ne može biti jedino mjerilo uspješnosti u  gospodarenju profit već prije svega valja težiti zdravoj hrani, očuvanju tla i skladnosti čovjeka s prirodom. On tvrdi kako još nije uzgojena krava (važna za gnoj-stajnjak ) koja se može tjedno hraniti samo pet dana. Međunarodna organizacija IFOAM koja podupire organsku poljoprivredu također teži načelima vezanim uz zdravlje, ekologiju, pravičnost i zaštitu sela.  Definicija organske poljoprivrede jest: Organska poljoprivreda je sustav proizvodnje koji održava zdravlje tla, ekosustava i ljudi. Oslanja se na ekološke procese, biološku raznolikost i cikluse prilagođene lokalnim uvjetima, a ne na primjenu materijala s neželjenim efektima. Organska poljoprivreda kombinira tradiciju, inovacije i znanost u korist zajedničkog okoliša te promicanja pravičnih  odnosa  i  dobre kvalitete života za sve ljude.

Organski proizvedena hrana je skuplja. Košara puna nasumce izabrane različite organske hrane, i pića koštala je 74,20 dolara dok je ista paralelno neorganski proizvedena hrana koštala 63,41 dolara.

Mikrobiolog Peter Rusch dokazao je kako bakterije i mikroflora u području biljkinog korijenskog sustava spadaju u istu grupu bakterija i mikroba koji obitavaju u ljudskim i životinjskim crijevima. Hrana proizvedena iz takvog sustava humusne hranidbe podesna je za zdravu ljudsku i životinjsku  ishranu. To tvrdi u knjizi Bioagrikultura u praksi  doktor Pavao Krišković s kojim sam pripremao proizvodnju prirodnog mineralnog gnojiva KPMG  s različitim  mikroelementima koji su također bitni za zdravu hranu.

Treće - paralelno s povećanjem mineralnih gnojiva povećavala se i primjena pesticida  u  poljoprivredi kojih nije bilo u doba naših staraca. Kad čitamo upute o primjeni pesticida tj. sredstava za zaštitu bilja svugdje postoji napomena koliko su njihove koncentracije štetne  za ljude i životinje,  posebice za ribe, pčele itd.  ALTRAZIN - koji sadrže neki pesticidi je otrovan za žabe već pri koncentraciji od 0,1 ppb, tvrdi američki znanstvenik Tyron Hayes
.

Četvrto - zbog primjene pesticida nije se moglo saditi i sijati druge plodine uz kukuruz. Uz  kukuruz se ranije na istoj njivi sijao grah, sirak, bob, čičak, leća, kihra i sadile su se bundeve. To je bilo moguće, jer je stabljika kukuruza čuvala tlo od prekomjernog sušenja u vrijeme ljetnih žega i bila je kolac za grah.

Peto - kada se okopalo batvo stabljike kukuruza, onda se sav korov ili drač prekrivao zemljom, što je bilo dobro, kako za stvaranje bioflore u tlu tako i za zadržavanje vode što je bitno u sušnom vremenu. Korov se obično sastojao od gaveza, slaka, lobode, osjaka i črevca, divljeg maka i pirike. Sav drač se mogao zakopati, ali ne i pirika koju je trebalo iščupati i maknuti s njive. Višak drača bio je hrana za svinje.

Šesto - s mineralnim  gnojivima i pesticidima  namamili smo na njive nepozvani korov kojega se sad ne možemo  riješiti gotovo nikakvim herbicidima. Najpoznatiji sadašnji korov je divlji sirak,  ambrozija koja se širi neviđenom brzinom po nekad pitomim poljima naših prostora.

Prema tomu, zaključak bi trebao glasiti ovako: Vratimo motike natrag na njive, jer bez motike nema zdravog kruha i zdravog tla. Jasno, to je  provokativna strategija povrata u bioagrikulturu, ali treba nam volja i  taktika. Mnogima koji žele tjedno raditi samo pet dana taj zaključak izgleda kao humor, ali podaci iz analiza o zatrovanosti tla i voda nisu smješni. Recimo, kako organizirati da srednjoškolci iz Zagreba odu u lipnju na slavonska polja okopavati kukuruz koji je hrana za ljude i stoku?  Mada takav koncept  izgleda kao SF prema trenutnoj stvarnosti, ja ovako shvaćam onu kraticu REZ - resursi, ekologizacija i znanje.

Svim ljudima dobre  volje  želim  sretan Božić i blagoslovljenu novu 2017 godinu. Blagoslov znači prenos snage,pomoću riječi,  zazivanje za moć  plodnost i blagostanje.