Zagreb je pun automobila, ali pučke škole se zatvaraju učitelji idu u konobare. A. G. Matoš ,Hrvatski nacionalizam 1913.
Samo mjena na tom svijetu...
Prije sto godina Matošu, hrvatskom književniku je izgledalo kako je u Zagrebu puno automobila , jer je tada Zagreb imao zapravo jednu jako prometnu ulicu s nekoliko automobila među kočijama. Mjenjaju li se društvni odnosi prebrzo ili presporo? Novi predsjednik Vlade RH Orešković u svom nastupnom govoru upotrijebio je dva, za naše prilike neuobičajena politička izraza fokusirati se prema win-win strategijama (win engl. pobjeda). Nadam se kako će možda u Vladin fokus ući i problematika održivosti.
Win-win znači pobijediti ili pobjeda na
kvadrat, ali ne tako da pobjeda bude veličanstvena za pobjednika, primjerice, A
igrača nego da od toga ima koristi i protivnik - igrač B. U kolokvijalnom govoru, u win-win situaciji često korist dobiva jedan,
ali ne nužno kroz tuđi gubitak. Postoji šest interakcija - od pobijediti/pobijediti,
do izgubiti/izgubiti u grupno
dinamičkim poslovnim ili političkim odnosima između ljudi, organizacija ili
država. Poznati vic lijepo opisuje tu relaciju izgubiti /izgubiti između, recimo, naših
seljaka. Zlatna ribica kaže seljaku: dat ću ti sve što želiš, ali susjedu ću dati dvostruko. Dobro,
prihvaćam ponudu, neka mi krepa krava.
Zadatak Vlade
je stvaranje uvjeta za fer nadmetanje i pregovaranje gdje se primjerice igrač A
sučeljava protiv igrača B. Jedan i drugi žele zadovoljiti svoje interese ili
svoje potrebe. Profesor Abraham Maslow[i]
tvorac je teorije hijerarhije motiva, gdje je obradio ljudske potrebe pomoću kojih ljudi usmjeruju svoju osobnost, djelovanje i ponašanje. Nabrojimo
ih: I. fiziološke potrebe, II. sigurnosne potrebe, III. potrebe pripadnosti i ljubavi, IV. potrebe poštivanja i ugleda, V. potrebe za
znanjem i razumijevanje, VI. estetske potrebe, VII. potrebe samoostvarenja. Ako
se te potrebe stave u grafički prikaz u
relaciji odnosa kod pregovaranja između igrača A i igrača B onda se vrlo lako
vide sve kombinacije koje se događaju u odnosima među partnerima.
Struktura određenje strategije pregovaranja prema potrebama
Grupno
dinamičke igre win-win, čak matematički definirane, popularne su od
kraja Vijetnamskog rata u Americi te se
uspješno primjenjuju na svim društvenim razinama.
Win-win igre naglašavaju važnost
suradnje, za postizavanje uspjeha, brižnog odnosa i poštivanja svih skupina za
razliku od dominacije, egoističnog ponašanja i osobne koristi. Svi igrači su
tretirani jednako važnima i vrijednima. Win-win
igre često nose etičku poruku brige zaokoliš i holistički pristup životu i društvu. Organizam kao cjelina je vredniji
negoli puki zbroj njegovih dijelova. Win-win
igre su moćan alat koji daje ljudima
samopouzdanje u stvaranju mi-odnosa, pogotovo kod ljudi koji pate od emocionalne izolacije. Isključuje se
oholost, jer već u Bibliji pronalazimo
tekst: Oholost rađa samo svađu, a mudrost
je u onih koji primaju savjet (Izr.
13.10) Promatrajmo igrače A i B u biocenozi naše biosfere koji se također
nadmeću između sebe: čovjek-pčela ili
čovjek-krava. U obje utakmice imamo win-win
situaciju, jer pčela stvara med i oprašuje voćke, dok krava pase travu (čak i
ambroziju) i daje mlijeko -najkompletniju hranu za čovjeka. Među ljudima postoje različite
konfliktne situacije koje valja pregovorima riješiti tako da su oba igrača
zadovoljena. Poznata je konfliktna situacija kada majka želi podijeliti komad torte svojoj djeci.
Kako god
će podijeliti tortu jedno dijete će reći ja sam dobio manje. Majka je
mudra pa kaže neka jedno od vas dijeli,
a drugi bira komade torte.
Sustav protivništva
Vraćamo
se u Sabor gdje se trebaju donositi zakoni za ostvarivanje općeg dobra. Ali, u
Saboru ne vrijede win-win pravila
ponašanja nego sustav protivništva[ii]
(protimba, opiranje, oprečnost, oporba). Stranke oporbe (igrač B) moraju
stvarati što veću pomutnju, pakao, zbrku vladajućoj stranci (igrač A). Njemački
filozof Hegel preporučio je kako svaki napredak ovisi o tezi koja ima
nasuprotnu antitezu te se njihovim sukobom ili protivništvom spajaju se u sintezu. Pa i grčki
filozof Sokrat je tvrdio kako protivništvo vodi prema mudrosti. Ali, pogledajmo
ta filozofska razmišljanja obrnuto prema zdravoj
pameti ili na engleskom common sense.
Prema sustavu protivništva dolazi se do tvrdnje kako je jedna stranka u pravu
već samim tim ako je druga u krivu ili na pogrešnom putu. U realnosti se zna
kako obje stranke mogu biti u krivu ili u pravu u isto vrijeme. Intelektualno
gledano sustav protivništva dovodi do situacija kada se pokušavaju kopati rupe u argumentima druge
stranke umjesto da istražuju samu bit materije sučeljavanja. Apsurd je kada se
na koncu glasa za neki zakon kontra
zdrave pameti samo zato jer je to
prijedlog druge stranke. Sustav
protivništva valja prihvatiti kao negativnu pojavu specijalno u
područjima ekološke politike ili kada se mora pronaći optimalno i kreativno rješenje poteškoća u kojima
sad živimo. Sustav protivništva je razoran za stvaralaštvo kada se od ljudi
(vijećnika, zastupnika, dužnosnika) traži da
budu kreativni u rješavanju životnih problema. Za svako područje ljudske
aktivnosti postoje neka načela pa tako i za kreativno
razmišljanje postoje načela kreativnosti.
Prvo načelo oslobađanja kreativnosti jest ukinuti ubojite fraze
(to je skupo... to neće uspjeti... oni su glupi...) kojima se ubijaju novo
stvorene ideje. Kad ih čujete, odmah pomišljate kako su neke ideje potpuno
lude, no nikad se ne zna kamo će vas luda ideja odvući. To možemo objasniti
primjerom: šumar mladu šumu ne čisti odmah već pušta da stabljike narastu, jer
se tek onda vidi koje će drvo biti snažnije. Oporba može pridobiti birače ako u
Saboru predlaže win-win savjete koji
su primjenljivi i donose opću korist, a ne da stalno oponira i uživa u utakmici
sustava protivništva pa makar i njima krepa krava. Istodobno dok zastupnici
neučinkovito rješavaju probleme troškova života potrošnja energije, onečišćenje
okoliša raste preračunato po
svakom zastupniku i svakom stanovniku našeg društva. Veseli me što je Fakultet
kemijskog inženjerstva i tehnologije u
Zagrebu (čiji sam bio student) organizirao Treći
sajam ideja 2015 što čini sinergiju
(win-win) hrvatske industrije i
znanosti.
Zaštita podzemnih voda
Zaštita podzemnih voda
Fokusirati znači imati sposobnost
usredotočiti se na mnoge pojave i odvojiti jedno od drugoga. Fokus je jasnoća kojom neki optički sustava daje
sliku. Kada sam učio fotografirati pomoću starih fotoaparata onda smo ručno
podešavali objektive kako bismo dobili
oštru sliku. Danas fotokamere automatski određuju fokuse, ali u
svakodnevici, nažalost, nije tako. Fokusirati u običajnom govoru znači staviti nešto
u žarište interesa. Pogledajmo sliku iz prošlog posta koja prikazuje neki grad te
se fokusirajmo na podzemne vode. Za mene je win-win
situacija čuvanje pitke vode putem
sanacije odlagališta otpada (smetlišta). Ako se pobijedi u sanaciji odlagališta otpada ili
smetlišta onda će se dobiti pobjeda
glede zaštite pitke vode. To se baš sad radi na sanaciji smetlišta u Trebežu o
kojemu sam pisao prije dvije godine kako bi se zaštitilo područje oko dva i pol
kilometra uokolo izvorišta vode u Strmcu. Projekt sanacije odlagališta
neopasnog otpada Trebež sufinancira Europska unija u okviru
operativnog programa Zaštita okoliša s ukupnim iznosom od 99.192.872 kuna. Iznos potpore iz Kohezijskog fonda
Europske unije je 81.330.975 kuna, odnosno ukupno od 85 % prihvatljivih
troškova projekta. Projektom će se sanirati neuređeno odlagalište od 37.000 m2.
Cijelo odlagalište se oblaže glinobetonskom
vodonepropusnom dijafragmom debljine 80 cm koja seže 38 metara u dubinu do
nepropusnog sloja iznad vodonosnika.Materijal za dijafragmu naziva se TIWODUR koji se mješao na gradilišnom postrojenju. Time će se postići poboljšanje stanja
podzemnih i površinskih voda, poboljšanje stanja ljudskog zdravlja, poboljšanju
stanja okoliša u cjelini.
Jadranka Grbinić je 15. II. 2016 održala u Samoboru predavanje o sanaciji odlagališta otpada u Karlovcu čiji početni projekti datiraju još od 1992 godine. Znači, u praksi postoje win-win situacije, ali njihova realizacija odvija se polako za prilike koje nas svakodnevno pritišću.
Fokusirajmo se i na druge vitalne stvari
Jadranka Grbinić je 15. II. 2016 održala u Samoboru predavanje o sanaciji odlagališta otpada u Karlovcu čiji početni projekti datiraju još od 1992 godine. Znači, u praksi postoje win-win situacije, ali njihova realizacija odvija se polako za prilike koje nas svakodnevno pritišću.
Fokusirajmo se i na druge vitalne stvari
Pretpostavimo,
kako je naš novi predsjednik Vlade prošao kroz svoje školovanje ili različite treninge, vezano uz
temu pospješivanje kvalitete usluge ili
proizvoda. Okosnica pospješivanje kvalitete jest kako filtrirati ili odvojiti
mnogo trivijalnih stvari i fokusirati se
na mali broj vitalnih stvari što se može izraziti jednostavnom funkcijom Y=
F(x) koju onda treba obrađivati, mjeriti, donositi odluke. Sanacija odlagališta
je vitalna stvar. Koje su još vitalne stvari u nas? Recimo, imamo previše socijalnih prava koja su nedodirljiva[iii].
Pola troškova sustava socijalne zaštite
odnosi se na mirovine koje iznose 51,2 % dok na zdravstvenu zaštitu otpada 29,6
% za socijalnu skrb 5,4 % za dječje doplatke odvaja se 3,3 % i naknade za
nezaposlene 1,7 %. Tko je tu igrač A, a tko B i kako će se dijeliti i rezati
torta zvana rashodovna strana budžeta?. Neka
u Saboru bude igrač B Stranka umirovljenika, ali nemamo igrača A ili stranku koji bi zastupala djecu i roditelje
koji se prepoznaju u društvu po dobivanju dječjeg doplatka i ostali nosioci
socijalne skrbi. Teško je tvrditi kako su u jednom društvu umirovljenici
važniji od djece i zato to treba uzeti u obzir pri rezanju i biranju veličine šnita
torte kako bi se dobila win-win situacija.
Čitam u jednom izvještaju kako su važna buduća zanimanja njegovanje starijih
ljudi, što treba shvatiti igrač B - Stranka umirovljenika kako bi se dobila win-win pobjeda u društvu. Naime, igrač
A koji je sada dijete mora odrasti kako bi njegovao igrača B. Važno je jedno od
načela održivosti međugeneracijska
solidarnost između mladih i starih ljudi, djedova baka, roditelja, djece
unuka kao i budućih nerođenih članova društva.
