Procjena EU prehrambenog sustava

Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas, pitajte što vi možete učiniti za svoju zemlju. J.F.Kenedy

Otpornost i tranzicija

Prehrambeni sustavi u Europi i diljem svijeta trenutačno su neodrživi. Zašto? Globalno, oni čine gotovo trećinu emisija stakleničkih plinova,  potiču gubitak bioraznolikosti, štetno utječu na zdravlje te ne uspijevaju osigurati pravedne ekonomske povrate i sredstva za život za sve aktere. Više o politici tranzicije proizvodnje hrane u linku iz izvještaja Transformacija europskog prehrambenog sustava —Europske agencije za okoliš. 

                                                           Ishod sustava hrane

Središnji cilj izvještaja je procijeniti kombinaciju politika EU-a u svjetlu uvida iz istraživanja prijelaza  i upravljanje tranzicijama održivosti kako proizvodnje  tako i potrošnje hrane. U EU 47 % površine tla je potrebno    poljoprivredi za  9,1milijuna farmi-U EU ima 15135000 prizvođaća (težaka) i 505572000 potrošača koje treba nahraniti.

https://www.eea.europa.eu/publications/transforming-europes-food-system

Predložene su strategije tranzicije otpornosti i razvoja proizvodnje i potrošnje hrane koje se mogu svesti na faktore;

1. Smanjiti utjecaj na okoliš i klimu prehrambenog sustava EU-a i ojačati njegovu otpornost, osigurati hranu, sigurnost pred klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, voditi globalnu tranziciju prema konkurentnoj održivosti od farme do stola i iskorištavanju novih prilika, smanjiti rizik od kemijskih i opasnih pesticida za 50 % do 2030. godine.

2. Smanjiti gubitke hranjivih tvari za najmanje 50 % i pritom osigurati da nema pogoršanja plodnosti tla, smanjiti korištenje gnojiva za najmanje 20 % do 2030.

3. Smanjiti ukupnu prodaju antimikrobnih sredstava za uzgoj životinja u EU za 50 % do 2030.

4. Povećati udio poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološki uzgoj na 25 % do 2030.

5. Prepoloviti bacanje hrane po stanovniku u maloprodaji i kod potrošača do 2030.

Neke zemlje u EU već provode neku održivu politiku o potrošnji hrane.

·         Provedba poreza za bezalkoholna pića i slatku hranu u Latviji i Portugalu.

·         Ograničenja reklamiranja određenih vrsta hrane (npr. Francuska, Irska i Švedska), kao što je ograničavanje oglašavanja brze hrane, zabrana reklama u dječjim televizijskim programima, zabrana reklame u školama, uključujući zdravstvena upozorenja u oglašavanju.

·         Automati su zabranjeni u školama i u Mađarskoj.

Otpornost je, kako je definira Europska komisija, “sposobnost ne samo izdržati i nositi se sa izazovima nego i prihvatiti tranzicije na održiv, pravedan i demokratski način”.Otpornost je promjene u utjecajima na okoliš zbog zamjene potrošnje životinjskih proizvoda u EU alternative na biljnoj bazi –što se naziva vegetarijanstvo.  To je vrsta prehrane u kojoj ljudi svjesno izbjegavaju jesti meso čime se smanjuje od 10 do 30% onečišćenje okoliša i štedi se na trošenju vitalnih izvora života. Procjenjuje se da u svijetu vegetarijanstvo prakticira od 5 do 10 % ljudi. Riječ vegetarijanstvo se ne spominje u ovom izvještaju. Eko farme u Hrvatskoj najčešće su izgledom kopije tradicionalnih seoskih gospodarstva koje također doprinose  otpornosti u proizvodnji hrane.

Vegetarijanstvo je nastalo u Indiji i u starogrčkoj kulturi na Mediteranu. U obje regije ono je od samog početka bilo sastavni dio religijskih i filozofskih pokreta ljudi. Revni su vegetarijanci mesnu hranu smatrali štetnom za svoje filozofske težnje. Najveća motivacija bila je etička. Tako su vegetarijanci odbacivali žrtvovanje životinja i isticali sličnosti između ljudi i životinja. U knjizi „Biblijski bestijarij“[i] koja obrađuje ulogu i mjesto životinja u Bibliji, životinje se dijele na čiste i nečiste. Za jelo su prikladne samo čiste životinje. Čiste životinje su vol, ovca, koza, jelen, srna, srndać, kozorog, antilopa, bivol i divokoza. Ove životinje imaju razdvojene papke. Nečiste životinje su svinja, pas i mačka. U „biblijskoj staji“ nema kokoši, svinja ni konja, a o kućnim ljubimcima nema ni govora. Krava simbolizira plodnost, hraniteljstvo, jer daje mlijeko. U Bibliji metaforički debele krave prikazuju blagostanje, ali i pretilnost, dok mršave krave simboliziraju siromaštvo i glad. U strategiji je pretilnost izdvojena kao zdravstveni problem koji pogađa i našu zemlju.

Oblici i načini prehrane

Vegetarijanstvo  se temelji isključivo na namirnicama biljnog podrijetla – mahunarkama, žitaricama, voću, povrću i sjemenkama. Takva prehrana može imati pozitivan učinak na zdravlje, ali treba biti pravilno izbalansirana. No, ne postoji zdrava vegetarijanska kontra tradicionalne prehrane. Isto tako, nepravilno je rižin, sojin, bademov, zobenov napitak nazivati mlijekom, čime                proizvođači  i  trgovci stvaraju zbrku i zabludu kod potrošača. Nije ista hranjivost  glede sastava  primjerice sojinog i kravljeg mlijeka.

Kod vegetarijanskog načina prehrane izuzetno je važno paziti na unos hranjivih tvari koje se inače u najvećim količinama nalaze u namirnicama životinjskog podrijetla.

Kako bismo se pobliže upoznali s vegetarijanstvom, važno je naglasiti da unutar takvog načina prehrane postoje podjele: ovovegetarijanci – u svojoj prehrani koriste i jaja, laktovegetarijanci – koriste mlijeko i mliječne proizvode, lakto-ovo vegetarijanci – koriste jaja, mlijeko i mliječne proizvode, vegani – koriste isključivo biljnu hranu, semivegetarijanci – ponekad u prehranu uključuju bijelo meso i ribu, ali ne konzumiraju crveno meso. Često se „izbacuje“ krava iz proizvodnog procesa hrane  koja se poistovjećuje s prekomjernim uzgojem goveda za „biftek“. Naime, preživači proizvode metan koji je intenzivan staklenički plin. Što činiti s travom na livadama? Naime, trava koju nije popasla krava također kod truljenja proizvodi CO₂, a ispod vode i metan CH₄. Malčiranje livada je grijeh prema okolišu i ekonomiji. Krava je  solarni  stroj od 700 W  i  važna je karika u proizvodnom lancu: sunce-trava-krava-mlijeko-čovjek. Onečišćenje okoliša  ukupne ljudske potrošnje vidi se na ovoj tablici koja obuhvaća glavne   utjecaje na okoliš za 25 zemalja EU i RH, gdje je hrana najveći onečišćivač.

https://docs.google.com/file/d/0Bx2OBiuARHLzT0g4X2lkWmVIWWc/edit?resourcekey=0-6eyaXD_AuDI-zz2UpcjPvw

Koliko su skupoća života i razlika u potrošnji hrane promijenili politiku prema hrani? Prisiljavaju li cijene i dostupnost hrane ljude na promjenu načina prehrane? Možda navedeni podaci mogu ljudima poslužiti kao putokaz. Usporedbom EU statističkih podataka za cijene u travnju 2023. godine vidimo da su se povećale u odnosu na cijene od 2015.računato kao  indeks 100 za hranu 141, za povrće 159, jaja 154, mlijeko i sir 146. Potrošnja mesa 2018. godine bila je u svijetu 50 kg/st, a mlijeka 120 kg/st. Stanovnik Indije pojede mesa godišnje 5 kg i popije 140 kg mlijeka, dok stanovnik EU 27 pojede 100 kg mesa i popije 350 kg mlijeka. Raspon potrošnje mesa kod stanovništva EU 27 je između 100 i 160 g/dan, a konzumacije ribe i plodova mora kreće se između 10 i 60 g/dan. Potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda kreće se između 170 i 520 g/dan (EFSA, 2008). Udio izdataka kućanstva koji se pripisuje hrani i bezalkoholnim pićima u državama članicama EU varira između 9 i 25 % (Eurostat, 2022b) kućnog budžeta.

Jelovnik i zaštita okoliša

 Nutrijenti potrebni našem organizmu dijele se na makro nutrijente i mikro nutrijente. U makro nutrijente ubrajamo proteine, ugljikohidrate i masti dok mikro nutrijente čine  začini,vitamini, minerali i mikro elementi. Pretjerani  i stalni unos jednostavne hrane primjerice ugljikohidrata ,ali i mesa, može dovesti do razvoja  nekih bolesti,  stoga je izuzetno važno pravilno rasporediti potrebne nutrijente. Najčešći problemi s kojima se susreću vegetarijanci su nedovoljan unos proteina i određenih mikronutrijenata dok „mesožderi“ hranom opterećuju krvne  žile. Kliknite na ovaj post gdje se pokazuje jelovnik stanovnika  Zemlje kada će nas biti deset milijardi. Taj jelovnik koji ima svega po malo, i mesa i mlijeka, izradili su stručnjaci iz poznatog znanstvenog svjetskog časopisa Lancet.

https://ekovalen.blogspot.com/2021/10/nasa-svagdanja-hrana.html

Zaštita okoliša pitanje je koje se tiče svih. Zbog toga se više pažnje mora posvetiti održivom korištenju raspoloživih resursa. Ali zaštita okoliša i održivost sastoje se od mnogo više od uobičajenih metoda uštede energije i resursa kao što su štedne lampe, automobil od 3 litre . Poljoprivreda i prije svega mesna industrija također troše velike količine vode. Prema studijama Worldwatch Instituta, u svakom kilogramu mesa tj hamburgera nalazi se oko 15 kubnih metara vode. Nezamisliva količina s obzirom na nestašicu vode u nekim zemljama. Za  proizvodnju 1 L kravljeg mlijeka potrebno je 8 m² tla i 800 litara vode, a emisija  stakleničkih plinova CO₂ iznosi  4 kg. Nasuprot,  manja je potrošnja vode i tla  i emisija ugljičnog dioksida kod zobenog i sojinog napitka („mlijeka“).  Emisija CO₂ kod zobenog iznosi 1,5 a sojinog  napitka 1,3 kg/L-Potrošnja  vode iznosi kod zobenog  450 L/L  i sojinog napitka 350 L/L.

Mnogo računanja i  aktivnosti mora će se uložiti u Europski zeleni  plan koji sadržava mnoge elemente ovog izvještaja .  Europska komisija predstavila je europski zeleni plan - strategiju za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u proizvodnju i potrošnju hrane.

Danas 30 svibnja slavimo DAN DRŽAVNOSTI   u našoj domovini!

---

[i] Danijel Berković, Biblijski bestijarij, Biblijski institut i Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2022. str. 54

Rođendan Zemlje

 

Dobar večer tome stanu, tome stanu gospodaru, gospodaru gospodinji i po hiži svoj družini/donesli smo zelenog Jurja z velke gore v ravno pole. Dajte, dajte draga kuma, još nam ni košara puna... otpjevala mi je tu pjesmicu Dragica Kovačić, selo Klokočevac Samoborski, sjeverozapadna Hrvatska.

 A Jurjevo

Jurjevski ophodnici, noseći prolistale grančice bukve, obilazili su seoske kuće uoči Jurjeva (23. travanja), otpjevali bi jurjašku pjesmu, dobivali bi pritom dar: jaja, slaninu i vino. Poslije se mladež družila na krijesu, te se jelo i pilo što se dobilo po selu. Tako se slavio početak sjetve tj. gospodarskog života u mojem rodnom selu.

 B. Dan planeta Zemlje

Ovog mjeseca 22. travnja slavimo „Dan planeta Zemlje“ – njezin rođendan – koja je stara 4,56 milijardi godina. Zemlja je dio Sunčeva sustava, giba se oko Sunca 365 dana u godini. Naš planet je biser u tami svemira koje je čovječanstvo cjelovito prvi put vidjelo 1962. godine kada ga je John Glenn snimio iz svemirskog leta na kapsuli Merkury Atlas 6.

Sunce nam svojom energijom daje život. Sunce ima promjer 1,4 milijuna kilometara što čini 99 % ukupne materije Sunčeva sustava. Svi planeti čine svega 1 % materije Sunčeva sustava. Planeti poredani redom prema blizini Sunca su: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluto[i]. Upravo taj poredak planeta daje uvjete života na Zemlji, dok su ostali planeti bez života, jer su preblizu ili predaleko od Sunca. Zemlja ima „dušu“ zvana Gaja po antropijskom načelu. Vidi https://ekovalen.blogspot.com/2017/11/antropijsko-nacelo-gaja-i-smece.html.

Zemlja je od Sunca udaljena 149 milijuna kilometara. Opseg ekvatora Zemlje iznosi 40 076,594 km, površina kopna i mora Zemlje je 510 100 933 km², volumen 1 083 319 780 000 km³, a masa iznosi 5,976 Í 10 ²⁴ tona.

Kad bismo aranžirali Zemljinu rođendansku tortu, onda bismo 8 milijardi ljudi (oko 380 milijuna tona mase) posložili po čitavoj površini Zemlje i dobili bismo 16 ljudi po četvornom kilometru. No ako bismo ih posložili samo na kopnu, onda bi na četvornom kilometru bila 54 čovjeka. Hrvatska ima gustoću od 68 st/km². Ako bismo pak stavili sve životinje na tu tortu, onda bi se moralo rasporediti još 652 milijuna tona mase. Da bi torta bila svečana i cjelovita, trebalo bi na svaki četvorni kilometar Zemlje posložiti imaginarno i biljke kojih ukupno brojčano ima 7,2 Í 10^32[ii]. Biljke su nam životna kopča sa Suncem. No, to ne bi bila prava torta, a da se na nju ne stavi i sve što je čovjek stvorio: mnoštvo zgrada, predmeta, automobila, brodova, aviona i previše otpada. Većina će Dan planeta Zemlje proslaviti skupljanjem razbacanog otpada i smeća, kojeg čovjek stvori oko 1,1 kg dnevno i pisanjem članaka o tome kako je to jako važno!?

 C. Andrija Mohorovičić

                                     Svjetski  priznat i poznat hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić 1867- 1936 

Uz sav ovaj svemirski red ponekad se ljutimo na planet jer nam donosi potrese i klimatske promjene, ali i mnoge nedaće i katastrofe. U mnoštvu potresa koji su pogađali Zemlju, moramo istaknuti jednog velikog svjetskog znanstvenika geofizičara, našeg Andriju Mohorovićić (1857. – 1936.) koji je izučavao potrese. On je dokazao tzv. Mohorovičićev diskontinuitet, obično zvan Moho, što je granica između Zemljine kore i plašta. Moho sloj odvaja i oceansku i kontinentalnu koru od gornjeg dijela plašta. Moho sloj nalazi se prosječno 7 km ispod dna oceana i 30 do 50 km ispod tipične kontinentalne kore.

Iz Hrvatske enciklopedije prenosim: „Najveći doprinos znanosti Mohorovičić je ostvario otkrićem diskontinuiteta u Zemljinoj kori i utemeljenjem primjene seizmoloških postupaka za upoznavanje građe duboke Zemljine unutrašnjosti. Detaljno je proučavao pokupski potres koji se dogodio 8. listopada 1909. godine 39 km jugoistočno od Zagreba. Uspoređivao je seizmograme koji su zabilježeni u Zagrebu i u mnogim europskim seizmološkim postajama. Odredio je hipocentar tek kada je odustao od pretpostavke da se potresni valovi šire jednolikom brzinom. Izradio je hodokrone, krivulje koje pokazuju ovisnost vremena širenja potresnoga vala o udaljenosti od epicentra.

Prema Mohorovičiću, u najgornjem dijelu Zemljine kore brzina potresnoga vala c neprekidno raste s dubinom: c = ch(rh/r)k, gdje je ch ishodišna brzina u hipocentru, rh udaljenost hipocentra od središta Zemlje, r udaljenost točke u kojoj se određuje brzina c od središta Zemlje i k eksponent koji odražava porast brzine s dubinom. Tom je pretpostavkom riješio sva pitanja u vezi sa širenjem potresnoga vala u najgornjem dijelu Zemljine kore, a izraz je ušao u svjetsku znanost kao Mohorovičićev zakon.[iii]“

 D. Kako i od čega živjeti

Kako živjeti na našem planetu upitana je umjetna inteligencija AI: Odgovor je: Postoje razni pristupi rješavanju ovog problema, a neki od njih uključuju prijelaz na obnovljive izvore energije, recikliranje i ponovnu upotrebu resursa, smanjenje potrošnje i održivi razvoj. Također bi bilo potrebno promijeniti ekonomsku paradigmu koja se temelji na rastu i dobiti, a usmjeriti se na stvaranje ekonomije koja je usklađena s prirodom i potrebama čovjeka. U konačnici, rješavanje ovog problema zahtijeva kolektivni napor svih društvenih aktera.

Od čega ćemo živjeti. Od Sunca. Sunce je nuklearni reaktor, gdje se vodik pretvara u helij i oslobađa energiju za život na Zemlji. Vodik je najrasprostiraniji element u svemiru. Metali zajedno sa zlatom i uranom nastali su među prvim elementima još u prvoj Big Bang eksploziji. Teški elementi su u utrobi Zemlje, pa sa svojim magnetskim svojstvima uravnotežuju Zemlju prema drugim planetima. U Periodnom sustavu elementa navedeni su podaci koncentracije svih životnih elemenata na Zemlji. Koncentracija i redoslijed su: kisik 461000, silicij 282000, aluminij 82300, željezo 56000, kalcij 41500, natrij 23600, magnezij 23300, kalij 20900, titan 5650 i vodik 1400 su vodeći. Dalje, važni elementi su i ugljik kojeg ima 200, zlata 0,004, litija 20, urana 2,7 mg/kg Zemljine kore.

Stručnjaci sa Stanford instituta došli su do zaključka da je po stanovniku za dug i zdrav život dovoljna prosječna potrošnja sveukupne energije od 75 GJ energije godišnje, što je ekvivalentno oko 21000 kWh. S obzirom da Amerikanci troše 284 GJ energije po stanovniku godišnje, stručnjaci sa Stanforda lakom su računicom došli do zaključka da njihovi sunarodnjaci troše oko četiri puta previše od potrebnog za dobar i zdrav život, što u vrijeme ekološke osviještenosti i pokušaja da se u atmosferu ispušta što manje stakleničkih plinova nije beznačajan podatak.

Od početka pisanja ovog bloga, a bilo je to prije 12. godina, objavljeno je mnogo tekstova (koji se u tražilici mogu pronaći) posvećenih gore navedenoj problematici.

---

[i]

 James F. Luhr, Illustrated Encyclopedia of the Earth, Penguin  Books, 2003.  str. 47

[ii] M. Gaber, HO-PING Anchor Books  New York, 1979.

[iii] Hrvatska  enciklopedija https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41535

 

Kapital prirode

Uvod

Moj je djed rekao da šume treba čuvati za unuke. On je živio u doba kraljice Viktorije, kad je vladala zakonitost klasične ekonomije, gdje je tržište kao nevidljiva ruka upravljalo ekonomskim ciklusima. Ne trošiti nego štedjeti, odricati se, ponašati se održivo. Kovačem pojma održivosti smatra se Hans Carl von Carlowitz koji je još 1732. godine napisao: Ne možeš više šume posjeći od njezina prirasta.

                                          

Do 1960. u našem obiteljskom gospodarstvu  je  masa drva  te  živa sila volova i  čovjeka bila   energetski dostatna  za održivi život.   Foto: Iz zbirke  Franjo Bahovec

No, ta pravila više nisu vrijedila kada je došla velika svjetska kriza 1929. i kada se „ekonomski stroj“ zaustavio. John Maynard Keynes, britanski akademik, promijenio je pravila ekonomije. Prema klasičnoj ekonomiji, Vlade su učinile malo za upravljanje ekonomskim ciklusima, za koje su vjerovale kako će se sami ispraviti. Ali Keynes je utvrdio kako bi Vlade, umjesto da uravnotežuju svoje proračune, mogle posuđivati i kako bi trošile novac, čime bi potrošnja oživjela potražnju i pokrenula stroj. Nakon 1945. mnoge su Vlade prihvatile kejnzijanski pristup i koristile su politiku fiskalnog popuštanja za upravljanje ekonomskim ciklusima. Fiskalno popuštanje znači da Vlada smanjuje poreze i povećava potrošnju.

Od tada pa do danas vrijedi pravilo – idite u trgovinu i kupite sve što vam treba i zadužite se.

To je ponašanje stvorilo velik broj kreditnih kartica koje nam zamjenjuju novac. Dolazi do velike tehnološke revolucije: kreditne kartice, internet, osobna računala, pametni mobiteli u kojima je sve kondenzirano. Grade se velike robne kuće, banke i distributivni centri koji prate lance snabdijevanja.

Odakle se crpi to trošenje?

To trošenje ide na račun kapitala prirode[i]. Što je to? To je element prirode koji direktno ili indirektno proizvodi vrijednosti za ljude, a uklopljen je u okoliš: zrak, tlo, voda, klima, bio masa , živa bića i međusobni odnosi. Stalno se govori da se mora gospodariti održivo i da se mora paziti na bio raznolikost flore i faune te na lijep krajolik. Krajolik okoliša bitan je za državu koja stvara dohodak od turizma.

Kapital prirode jedna je od mnogih imovina koje ne proizvodi čovjek, a najvažniji su neobnovljivi i obnovljivi izvori energije. Neobnovljivi izvori su nafta, plin, ugljen, dok su obnovljivi izvori šume, sunčeva energija, vode, rijeke, jezera, mora i vjetar. Kako očuvati pa čak i unaprijediti ovu imovinu?

Ekonomisti misle samo o proizvodnji i potrošnji ljudskih dobara. Ljudi su čudan stroj koji teži ka korisnosti i to u maksimalnim vrijednostima. Iz etičkih i praktičnih razloga valja stvoriti neka pravila kako se obhoditi s kapitalom prirode. Jasno, znanstvene zajednice širom svijeta stvorile su mnoge smjernice, zakone, norme, uredbe… kako bi se pristupilo pravilnom gospodarenju imovinom koja na početku izgleda kao da nam je dana badava i da je ima beskonačno mnogo. Prepisujem iz citirane knjige[ii] „pravila procjene vrijednosti zbirnog ili agregatnog kapitala prirode“ koji se dijeli na dvije verzije: jako i slabo pravilo.

Slabo pravilo: odnosi se na ukupnu razinu obnovljivih izvora čija se razina mora održavati najmanje konstantnom. Naknada za iscrpljivanje neobnovljivih izvora treba biti kompenzirana ulaganjem od općeg kapitala. Mjerna jedinica obnovljivog kapitala su razine staništa, ekosustava i broja živih bića u eko sustavu.

Jako pravilo: odnosi se isto na obnovljive izvore energije koji se obnavljaju investicijom pomoću ekonomske rente kao što su različite naknade, trošarine, različiti porezi, potvrde… od vrijednosti imovine kapitala dobivenog od iscrpljivanja neobnovljivih izvora.

Praksa ili politika sadašnjeg gospodarenja kapitalom prirode

Kako ta općenita pravila, kojima se procjenjuju imovina ili kapital prirode, pretočiti u mjesečne režije koje mora platiti svaki građanin kod kupovanja električne struje, goriva i vode, hrane .U prosjeku cijene  električne energije  kreču se  od   0,3193   do 0,3527 €/kWh u Europi.

Naime, treba pogledati račune i način izrade kalkulacije cijena. Ova pravila se vide kod kupovanja benzina gdje se u cijenu ubraja i davanje za dugove državve. Najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene goriva čine nabavna cijena, te proizvodnja i posebni porezi (trošarine) koji se prebacuju u državnu riznicu. Sada je cijena benzina 1,4 €/L od čega  su porezi i trošarine  oko 60%  što Vlast troši za  pokriće dugova   u državnoj riznici a manje za očuvanje okoliša . Dok ovo pišem  nafta je  69,19 $/ barelu ( barel=158,98 L) a cijena  zlata je 1976,9 $/ troy unči =31,10g.Majka me učila sve cijene uspoređivati s cijenom kruha . Danas  štruca   bijelog  kruha  košta 650 g 1,20 €.

Pogledajmo  ostale  važne  cijene i naknade : 

Naknada za obnovljive izvore energije (OIE)?

Zakonom je propisana (Odluka o naknadi za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju (NN 87/2017)) kao obveza svakog kupca električne energije u cilju prikupljanja sredstava za poticanje izgradnje obnovljivih izvora električne energije.

Obveza opskrbljivača je da prikupljena sredstva od naknade za poticanje OIE proslijede u HROTE koji ta sredstva koristi za isplatu poticajne cijene povlaštenim proizvođačima za isporučenu električnu energiju sukladno odredbama tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Više vidi u brošuri:

https://eko.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/dokumenti/brosure/info_brosura.pdf

Usluga za opskrbu i odvodnju vode

U mojem gradu Samoboru ekonomske naknade za uslugu opskrbe i odvodnje vode iznose za varijabilni dio 1,79 €/m³, dok svako kućanstvo još mora platiti fiksni dio za opskrbu i odvodnju 3,15 €/mj. Koliko god uplaćujemo za usluge ili proizvode  dug prema kapitalu prirode  ostaje isti ili se povećava!!

Zaključak:  Valja obuzdati opću potrošnju, jer kapital prirode nije neiscrpan!

 

---

[i] Dieter Helm, Natural Capital , Yale University Press, New Haven, London, 2016.

[ii] Vidi 1 str. 64 

Umjetna inteligencija AI i održivost

 

Ne može me pobijediti računalni šahovski program. G. Kasparov, šahovski velemajstor, prvak svijeta

Uvod; Ipak ga je pobijedio 1997. AI program DEEP BLU. Umjetna inteligencija AI [i] (pokrata od artificial intelligence) sposobnost je nekog uređaja (računala) da oponaša ljudske aktivnosti poput: prevođenja jezika, zaključivanja, učenja, planiranja i pospješivanja kreativnosti, igranja igara. Ovaj tekst može se samo jednim klikom prevesti u bilo kojih od stotinjak svjetskih jezika. Štoviše, može se čavrljati, komunicirati putem chat sučelja ili robota chatbota. Upotreba chatbota jednostavna je kao i razgovor s nekim.

Danas je aktualan jedan svjež algoritam ili program umjetne inteligencije AI koji se naziva ChatGPT (pokrata od Chat Generative Pretrained Transformer) koji je u studenom 2022. tržištu ponudila tvrtka OPENAI. S tim se programom može razgovarati, što je najviša razina komunikacije na relaciji čovjek – stroj. https://en.wikipedia.org/wiki/ChatGPT

Pogledajte moj razgovor sa strojem koji sam pitao koja je ljudska dobrobit rada u vrtu. Naime, u Hrvatskoj oko 60 % stanovništva živi u gradovima, dok oko 40 % ljudi živi u ruralnim područjima koja su blizu nekog komada zemlje za obradu. Količina hrane zajedno s povrćem koja se proizvodi u EU vidljiva je nas lici

                                                        

Razlika vrijednosti stvorenog  proizvoda  i troškova  proizvodnje u EU  poljoprivredi 

je 178,4 milijarde Eura (Iz infograma EU Parlamenta-a

A. Prvo moje pitanje za GPT-u: Kako motivirati ljude da ručno, motikom, obrađuju svoj vrt pokraj stambene zgrade?

Odgovor OPEN GPT-a:

„Postoji nekoliko načina na koje možete motivirati ljude da si obrađuju vrt korištenjem motike:

1. Povećanje svijesti o zdravoj hrani: Povećajte svijest o zdravim i svježim namirnicama koje se mogu uzgajati u vrtu i korištenjem motike. To može uključivati prezentacije, radionice i obilaske vrtova u kojima će se korisnicima pokazati koristi od uzgoja hrane na mjestu.

2. Predstavite prednosti fizičke aktivnosti: Motivirajte ljude da uzgajaju vrt jer će im to omogućiti da se fizički aktiviraju i da provedu vrijeme na otvorenom.

3. Povećajte sigurnost hrane: Povećajte svijest o sigurnosti hrane koju se može uzgajati u vrtu i učinkovitosti same tehnike obrade vrta. To može uključivati informacije o učinkovitom upravljanju zemljom, izbjegavanju pesticida i ostvarivanju značajnih ušteda u odnosu na korištenje proizvoda iz trgovine.

4. Stvorite zajednicu: Osmislite radionice, događaje i druge aktivnosti kojima će se okupiti ljudi koji su zainteresirani za uzgoj hrane na vlastitom vrtu. Ovaj pristup može pomoći ljudima da se osjećaju kao dio zajednice i da dobiju podršku i savjete od drugih.

5. Dajte podršku i alate: Osigurajte potreban materijal, alate i podršku za uzgoj hrane na vlastitom vrtu, uključujući motiku. To može uključivati besplatno ili jeftino sjeme, sadnice, vrtne alate i savjetodavne usluge.

Uključivanjem ovih ili sličnih načina, možete motivirati ljude da si obrađuju svoj vrt i time povećati svijest o značaju uzgoja hrane na vlastitom vrtu, fizičkoj aktivnosti i zdravoj hrani, kao i stvoriti zajednicu koja podržava ovaj stil života.“ (Kraj razgovora)

B. Drugo moje pitanje GPT-u: Postoje li veze između umjetne inteligencije i ekologije i društva?

Drugi odgovor OPEN GPT-a:

„Da, postoje mnoge veze između umjetne inteligencije i ekologije i društva. Evo nekoliko primjera:

1. Praćenje okoliša: Algoritmi umjetne inteligencije mogu se koristiti za analizu satelitskih slika, podataka senzora i drugih izvora informacija za otkrivanje i praćenje promjena u okolišu, kao što su krčenje šuma i onečišćenje vode, pomažući u promicanju održivih praksi i zaštiti okoliša.

2. Održiva poljoprivreda: AI se može koristiti za optimizaciju prinosa usjeva, smanjenje upotrebe vode i poboljšanje održivosti proizvodnje hrane, pomažući u osiguravanju sigurne i održive opskrbe hranom za buduće generacije.

3. Klimatske promjene: AI se može koristiti za modeliranje i predviđanje utjecaja klimatskih promjena, pružajući važne uvide i omogućavajući donositeljima odluka da razviju učinkovite strategije ublažavanja i prilagodbe.

4. Društvena pravda: AI ima potencijal promicati društvenu pravdu omogućavanjem boljeg donošenja odluka, smanjenjem pristranosti i diskriminacije te pružanjem pravednog i ravnopravnog pristupa uslugama i resursima.

Zaključno, AI ima potencijal utjecati na ekologiju i društvo na mnogo načina. Iskorištavanjem AI tehnologija za rješavanje ekoloških i društvenih izazova možemo stvoriti održiviju i pravedniju budućnost. Međutim, važno je osigurati da se razvoj i implementacija AI tehnologija vodi etičkim načelima i vrijednostima te da se utjecaj na ekologiju i društvo pažljivo razmatra i upravlja.“

C. Treće pitanje;  Koju knjigu  kupiti za  rođendan autoru ovog bloga  pitao je moj sin? 

Odgovor OPEN GPT-a:

Dieter Helm; Natural Capital- Valuing the planet, Yale Univesity Press publications, 2016

Zaključak: Budući da živimo u velikim društvenim zajednicama, državi (RH) i savezu država (EU), ljudi se ne uključuju u prizemne stvari kao što su što, tko i kako proizvodi primjerice salatu, kruh i mlijeko. Stabilnost života u državi upravo ovisi o ponašanju pojedinaca koji se moraju uključiti u „politiku“ svojim radom pa makar koristili AI!“ 

Ako ste  proizveli  motikom svoju salatu onda  znajte,   kako za svaki potrošeni euro poljoprivredni sektor stvara dodatnih 0,76 Eura za gospodarstvo EU-a.

 

 

---

[i] Naziv je 1956. godine osmislio John McCarthy iz MIT Massachusetts Institute of Technology

Obnovljivi izvori energije

 Prva energetska kriza koju rado prešućujemo jest krčenje šuma. John U.Nef str [i]

1. Uvod. Kada se nalazite blizu neke biljke, npr. drveta, skinite jedan list i poklonite mu se kao „bogu života“, budući da je milijune godina fotosintezom proizvodio biomasu i skladištio je kao fosilnu energiju, koju danas nemilice trošimo. U ranoj geološkoj fazi Zemlje biomasa se pretvorila i uskladištila u utrobi Zemlje kao ugljen, nafta i plin. Fotosinteza je proces u kojem zelena biljka pomoću klorofila, ugljikovog dioksida i vode stvara šećer u kojem se svjetlosna energija pretvara u kemijsku. Jednostavna jednadžba fotosinteze glasi:

Ugljkov dioksid 6 CO₂ +  voda 6 H₂O + foton ↔ glukoza C₆H₁₂O₆ + kisik 6 O₂

Foton iz sunčeva zračenja ili svjetla pobuđuje elektron u listu i nastaje složena kemijska reakcija (smjer strelice u desno), koja se svakodnevno odvija, stvarajući kisik i glukozu od kojih živimo. Noću, kada nema sunčeva zračenja, odvija se "natraške" proces respiracije (smjer strelice u lijevo) gdje glukoza i kisik stvaraju biomasu celulozu, škrob, vodu i ugljikov dioksid. Za 1 g bio mase biljci je  potrebno 21 kJ energije. Čovjek udišući zrak s kisikom (isto smjer strelice u lijevo) za 24 sata izdahne 1 kg CO₂.

Krava pase travu( također i  alergen ambroziju) koja raste pomoću fotosinteze                                                                  dajući gnoj,  odjeću, obuću,  i hranu.

Sada smo sučeljeni s problemom prevelikog trošenja energije koju nazivamo energetska kriza, s posljedicom globalnog zagrijavanja. Uz trošenje energije – izgaranjem fosilnih goriva – ljudi moraju riješiti i prevelike koncentracije plinova koji se stvaraju u atmosferi, tzv. stakleničke plinove. Ovi plinovi su isto dio života, jer da njih nema, temperatura atmosfere na Zemlji bila bi -73 ^°C. Globalno zagrijavanje prepoznato je kao ozbiljan problem. Predstavnici brojnih država postigli su 1997. u Kyotu sporazum (Protokol iz Kyota) radi smanjivanja emisije ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova. Protokolom se propisuje tj. smanjuje ispuštanje šest stakleničkih plinova: ugljikovog dioksida, metana, dušikovog oksida, fluoriranih ugljikovodika, perfluoriranih ugljikovodika i heksafluorida. No, i vodena para je također staklenički plin. Otprilike 60 do 70 % efekta staklenika posljedica je vodene pare. Mjerni podaci toplinskog učinka stakleničkih plinova preračunavaju se na zajednički nazivnik i prikazuju se kao potencijal globalnog zatopljenja ugljikovog dioksida (GWP) CO₂ eq.

2. Uz fosilna goriva postoje i obnovljivi izvori energije. Nedostatak fosilnih goriva i emisija CO₂ prisiljavaju čovječanstvo na usmjeravanje prema obnovljivim izvorima energije.

Zbog te problematike EU je izdala  propisala smjernice o obnovljivim izvorima energije  na osnovi kojih je Hrvatska izdala  zakon . Na početku zakona definirani su važni pojmovi:

1. energija iz obnovljivih izvora – energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarnaenergija (toplinska i foto naponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime i oseke, energija oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda.

2. bio otpad – biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz prehrambene industrije.

3. biomasa – bio razgradljiv dio  otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla.

4. bioplin – plinovita goriva proizvedena iz biomase.

3. Bioplin . Biomasa uz prisustvo kisika (smjer strelice u lijevo) truljenjem propada tj. aerobno se oksidira stvarajući opet ugljikov dioksid. No, ako se biomasu pusti da propada bez kisika (anaerobno) uz djelovanje methano bakterija, gdje se ugljikov dioksid reducira u metan CH_4, nastaje smjesa plinova sastava: metan 50 –70 %, ugljikov dioksid 30 –50 %, vodik 1 – 3 %, kisik 0,5 – 1 % te ostali plinovi 1 – 5 %. Toplinska ili ogrjevna moć kubnog metra bioplina iznosi od 5,2 do 6,5 kWh/m³.

Razgradnja ili fermentacija hrane kod goveda bez prisustva kisika (anaeroban proces) u buragu koji je dio želuca odvija se pomoću methano bakterija i ostalih mikroorganizama. Kao krajnji rezultat nastaju razni tekući i plinoviti spojevi, primjerice metan koji izlazi iz probavnog sustava preživača. Govedo prosječne tjelesne mase (550 kg), u procesima probave, dnevno proizvede oko 250 L metana.

Tablica 1  Lit. II

Upravo imamo politički problem odvoz i  odlaganje  gradskog smeča na  odlagališće   Prudenec/Jakuševec,  na kojem  ima oko 8 milijuna kubnih metara  komunalnog otpada. Odlagališće je  zapravo bioreaktor koji stvara  odlagališni plin i zagađenu vodu . U periodu od 15 do 25 godina iz jedne  tone komunalnog  otpada  nastaje 100 do 200 m³  odlagališnog   plina koji ima do 50% metana. Problematiku odlagališća i teoriju stvaranja metana vidi u ovom linku,https://hrcak.srce.hr/file/191236.

Od travnate smjese može se po jednoj toni suhe tvari dobiti od 400 do 500 kg bioplina, što je dvostruko od količine koja se može dobiti iz gnojnice. Zato se danas za proizvodnju bioplina u fermentorima najviše koristi smjesa trave, biljaka u silaži i gnojnice, što se sve usitnjuje i miješa, te se tako pretvara u tekuću masu unutar različitih fermentatora. [ii]

Proizvodnja bioplina iz tekućeg stajskog gnojiva – gnojnice, po dosadašnjim zapadno europskim tehnologijama, ekonomična je samo za postrojenja koja prerađuju gnojnicu od najmanje 80 do 100 UVG (Uvjetno grlo je preračunata jedinica od 500 kg težine životinja). Za prehranu 70 uvjetnih grla potrebna je biomasa silaže s 25 hektara.

Bio plinsko postrojenje koncipirano je za kontinuirani proces fermentacije. Iz toga se u postupku proizvodnje ili kogeneracije može proizvesti 83,8 % upotrebljive energije, dok su ostalo gubici u pretvorbi.

Biowatt  je prvo i najsuvremenije bio plinsko postrojenje u RH koje koristi higijenizirani biotpad. Obradom bio otpada iz kantina, kuhinja te prehrambene industrije dobivamo električnu energiju koju vraćamo u elektroenergetski sustav.

4. LCA i metan. Prelaskom na energiju iz obnovljivih izvora energije trebat će osmislite mnoge proizvodne procese i lance snabdijevanja s računima rentabilnosti i LCA procjenama.

LCA (pokrata od engl. Life-Cycle Assessment), procjena životnog ciklusa proizvoda, tehnika je za utvrđivanje i procjenu ukupnog djelovanja na okoliš: izrade, korištenja i odlaganja proizvoda. To je sustavno vrednovanje ekoloških aspekata produkta ljudskog rada (proizvoda i usluga) kroz sve faze njegovog životnog ciklusa.

Kada se drvo zapali ono stvara ugljikov dioksid koji je dio stakleničkih plinova. No kada se napravi LCA procjena ukupnog djelovanja na okoliš, onda se mora izračunati koliko je drvo proizvelo ugljičnog dioksida kod izgaranja i koliko ga je stvorilo fotosintezom kod rasta. Bilanca je nula tj. drvo nije štetno za okoliš. Slično se može izraditi LCA procjena krave koja proizvodi 65 % proteina za ljudsku prehranu, ali koja proizvodi i štetan staklenički plin metan. Krava pase travu( također i  alergen ambroziju) koja također raste pomoću fotosinteze uzimajući ugljikov dioksid iz zraka i dajući mlijeko koje je nezaobilazna hrana. No krava daje i stajsko gnojivo iz kojeg se može praviti metan, ali i gnoj za stvaranje humusa njiva i travnjaka. U Indiji se kravlja balega suši i služi kao gorivo za peći i za proizvodnju metana. Zbog čuvanje bio mase šuma stanovnici  Švicarske ne  krče  šume  zbog  groblja nego pepeo pokojnika stavljaju pokraj stabla. Vlast u Japanu stimulira ljude da napuste  Tokio i otiđu živjeti u ruralni dio  Japana uz  poticaj od  milijun jena 

 Protein u ljudskoj prehrani potječe 65 % od životinja, a 35 % od bilja. Tako znanstvenaLCA analiza dokazuje kako se za 100 g proteina kojeg konzumiramo od sira proizvede 11 g, dok iz tofu vegetarijanske prehrane samo 2 g CO₂ eq.

---

[i] Bio- Energie,Fischer alternativ, Frankfurt am Main, 1978 str 47

 

[ii] Bio- Energie,Fischer alternativ, Frankfurt am Main, 1978 str 128