120.obljetnica Crvenog križa

 

Humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dragovoljnost, jedinstvenost i univerzalnost-načela Crvenog križa.

1.Gradsko društvo Crvenog  križa Samobor u službi čovjeka

U Samoboru je 1. prosinca 2023. Crveni križ proslavio veliku obljetnicu – 120 godina rada. Slavilo se prigodnim programom – osim što je predstavljena monografija "Povijest i djelovanje Crvenog križa u Samoboru"[i] s dokumentima, fotografijama i svjedočanstvima predsjednika, ravnatelja, zaposlenika, volontera, dobrovoljnih darivatelja krvi i donatora, nastupala je VA Samoborke (804) Sanoborske ciklame - YouTube

te su dodijeljena priznanja, a na kraju programa poslužen je domjenak. Humanost i dragovoljnost najbolje se ogleda u djelovanju Crvenog križa kroz davatelje krvi i volontere te zaposlenike.

        Monografija  120. obljetnice Gradskog društva Crvenog križa Samobor 

 Navedeni podaci u monografiji, koju je odlično strukovno uredila Petra Somek (čestitka!) mogu biti podstrek za mnoge ljude, koji vrlo lako, kroz Crveni križ, mogu pronaći osobe u potrebi, kojima treba pružiti tako malo skrbi i ljubavi, da se ispune ljudska načela suživota.Velike  čestitke valja uputiti i ravnateljici Anici Francetić Kufrin za odličnu organizaciju  proslave.

2. Povijest. Crveni križ je humanitarna organizacija, čije se djelovanje temelji na sedam osnovnih načela: humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dragovoljnost, jedinstvenost i univerzalnost (više vidi na linku www.icrc.org). Međunarodni pokret Crvenog križa osnovan je 17. veljače 1863. u Ženevi. Inicijator je bio Henry Dunant, potaknut velikim broj vojnika koji su bespomoćni umirali na bojnom polju kod Solferina u ratu 1859. g. između Francuske i Habsburške Monarhije.

Humanost i dragovoljnost samoborskog Crvenog križa očitovala se u pomaganju nemoćnima, bolesnima, starcima, gladnima, napuštenima, siromašnima, djeci bez roditelja i doma, stradalima u potresu i poplavljenima. Naročita humanost pokazala se prema prognanicima u Domovinskom ratu.

3.Domovinski rat

Kao predsjednik Crvenog križa za vrijeme Domovinskog rata ispričao sam uredniku ove knjige moja sjećanja oko brige o prognanicima iz sela Gora kraj Petrinje. Hrvatske žitelje, pretežno seljake između Petrinje i Gline, protjerale su s njihovih dvorišta i kuća srpske postrojbe (četnici i JNA) Nakon što su popisani svi prognanici koji su zbog okupacije 1991. morali napustiti Petrinju i svoje domove, došlo se do ove brojke: 10.535 građana, od kojih 9.352 Hrvata, 215 muslimana, 790 Srba i 178 ostalih. Petrinja je za vrijeme borba za grad i okupacije Petrinje pretrpjela velike štete na gospodarskim objektima. Oštećeno je i uništeno više od 3.350 stambenih objekata, od čega je potpuno porušeno i popaljeno, bez ikakve mogućnosti popravka, 1.579 stanova i kuća.

4.Moje sjećanje

Vraćam se sudbini prognane obitelji Tominović iz sela Gora kraj Petrinje. Njihovo progonstvo moglo bi se holivudski prikazati. Možda se pronađe neki pisac scenarija i redatelj budućeg filma "Prohujalo petrinjskim vihorom". Obitelj Tominović činili su djed Blaž, baka Barica, sin Zlatko, snaha Katica, kćeri školarke Ankica i Ljubica.

Sve je ostavljeno u kući i dvorištu osim što su u progonstvo uzeli osobne stvari i blago, krave Biserku i Bebu (dvojčeki), Milenku i Zvjezdanu. Bile su to krave koje su im značile egzistenciju i život, jer su od njihova mlijeka pravili i prodavali sir i mliječne proizvode na tržnici u Petrinji.

Put te prognaničke kolonije počinje prvo dolaskom u mjesto Nebojan kraj Siska, te dalje, zbog ratne situacije, u Malu Goricu, pa Mahovo i Gornje Vrapče. Krave su potom odvedene na neko gospodstvo u Sveti Ivan Zelinu. Dalje je Crveni križ odveo obitelj Tominović u Klokočevac Samoborski na dvorište obitelji Špelko. Po svršetku rata odvedeni su natrag u Nebojan i Letovanić, pa u Goru na svoje popaljeno dvorište s porušenim gospodarskim zgradama i kućom.

Jesen je, posjećujem obitelj Tominović u Klokočevcu da ih pitam kako su i treba li im nešto. Baka Barica odmah mi kaže da bi sve bilo dobro da barem znaju gdje su im krave i da ih dovedu ovdje, jer na dvorištu Špelko postoje štala i sjenik. Doznajemo da su krave spašene i organiziramo dovoz pomoću "Stočara", poljoprivrednog poduzeće koje ima kamion za transport goveda.

Kakvo je to bilo veselje kada su krave dovedene. Organiziran je dovoz sijena. No odmah drugi dan baka i djed vežu vojkama krave i vode ih na pašu na obližnje livade. Nakon par dana posjetim ih i Katica mi kaže: "Bilo bi dobro da mogu prodavati na tržnici mlijeko i sir i vrhnje." Otiđem do uprave Komunalca koji gospodari samoborskom tržnicom i zamolim ih da prognanicima bez naknade dopuste prodaju mlijeka. Tada se vidjelo da je krava velika pomoćnica ili "tvornica" za pomoć prognanicima, jer trave ima u izobilju i treba je kroz ispašu i sijeno dati kravama, a one bogato uzvraćaju najboljom hranom – mlijekom.

Bilo kako bilo, događaji u Domovinskom ratu i život idu dalje. Obitelj Tominović je već bila u Letovaniću i mole me da dođem na svadbu unuke Ljubice. Vjenčanje i svadbena večera održali su se u Sisku. Ujutro mi pristupi baka Barica i nudi mi, izvezen rukom, tradicionalni ručnik koji je dio narodne nošnje sela Gore iz Župe Sv. Lovre (crkva je bila srušena). Ja kažem: "Nemojte mi to dati, evo, hvala Bogu, familija će se povećati, pa ćete unucima i unukama morati dati to znamenje vašeg sela i roda." Ona mi uzvrati: "Gledajte, odavde se vidi Petrinja i ne znamo hoćemo li se ikada vratiti." Oboje smo se rasplakali.

Hvala Bogu, bio sam u Petrinji kada je oslobođena 8. kolovoza 1995. g. Nakon toga, obitelj Tominović vraća se doma na porušenu kuću, štalu i sjenik. Država je obnovila kuću, a staju su obnovili sami. Prisustvovao sam sprovodu bake Barice i sina Zlatka, a brigu oko krava preuzele su Katica i kći Ankica.

Da tragedija bude veća, kuća obitelji Tominović nastradala je i u potresu 2020. godine. Popucao je dimnjak i oštećena je štala. Danas su u štali neke druge krave koje nisu lako podnijele potres Katica i Ankica mi kažu kako su još uvijek u depresiji od tog potresa i nemilih događaja koje su proživjele.

---

[i] Petra Somek, Povijest i djelovanje Crvenog križa u Samoboru, Nakladnik Meridijani, Samobor, 2023.

Domoljublje

Bonum est diffusioum sui - Ono što je dobro želi se raspršiti

Kad bi se udružilo ljude u neku svrhovitu akciju o održivom razvoju, odmah bi se čuli prigovori o svekolikim nepodopštinama u državi. Zamijenimo pojam države pojmovima domovina ili zavičaj i pitajmo se jesmo li domoljubni. Da bismo pozitivno odgovorili na ovo pitanje, pokušajmo se usporediti sa životom naših djedova i vidjeti što su oni govorili o svijetu, ljudima i životu. Domoljublje je zaglavni kamen koji se u porodici ne mijenja kao što se danas mijenjaju kravate.

Pogledajmo u epohalno djelo Milana Langa[i] u kojem on ističe društveno-socijalnu komponentu života u Samoboru prije sto godina. On je vjerno kroz originalni sanoborski kajkavski govor zabilježio tadašnje društveno ponašanje. Ispod natuknica navodim linkove nekih mojih raniji postova koji djelomično prikazuju današnje prilike.

                                                Milan Lang snimljen pred kraj života ( Samoborski muzej)

 

1.         Domovina

Samoborci znadu, da su se naši djedovi borili za domovinu svoju, pak da se i sada – ustreba li – mora svaki za nju boriti do posljednje kaplje krvi. Ne pojme i prigovaraju, kako može tko drugi u njihovoj zemlji s njima gospodariti. Samoborac je iskreno odan prejasnoj dinastiji. U mnogim se kućama slika našega sijedoga kralja nalazi na počasnome mjestu. Naročito se ljudi ugodno sjećaju nadvojvode Leopoda Salvatora, koji je sa svojom obitelji češće boravio u Samoboru, kad je prije više godina ljetovao u susjednim Mokricama. Vladaru je dana sva vlast od naroda. Saka obitel ima svojega glavara.

Onda je trebalo delat ceste od jednega sela do drugega, tak se spojilo jedno selo z drugim i tak je onda nastala država. Pokle se je takvih malih državih više skupa složilo, a te su pak zebrale još većega gospodara, koji sudi sim onim državam. Vidi link o Vukovaru

2.O braku

Uvijek je čovjeku ljepše, imade li uza se ženski stvor. Ako se ne oženi, onda je „kak pušćenik“, nima ga gdo oprati, rediti, jesti mu skuhati, nima se s kim pospominat, a kad zbetêža, nima ga gdo podvorït. Naši ljudi tvrdo vjeruju, da je žena čovjeku suđena. Bolje se ženiti zamlada, samo ako je čovjek u svom zvanju toliko usavršen, da je sposoban svojim radom da uzdržava nesamo sebe, već i ženu i djecu. Dok je čovjek mlađi, jači je i zdraviji, bolje može prionuti uz posao i više zaslužiti. Ako ima djevojka ili udovica koju stotinu forinti ili drugi imutak, sve se jagmi za njom. Link o vjenčanju.

3. O vjeri

Osim svoje vjere katoličke poznaje naš svijet još ove vjere: vlašku (grkoistočnu, grkokatoličku), židovsku, tursku i luteransku vjeru. Svatko u svojoj vjeri može da se spasi, samo ako sve obdržava i živi onako, kako mu vjera njegova zapovijeda. Naroda se neugodno doima, kad jedni rade, a drugi svetkuju na pr. katolici i pravoslavni. Kod nas je u Samoboru malo inovjeraca, tek po koji činovnik i trgovac, zato i nema nikakova trvenja ili mržnje vjerske. Kad je jeden Bog, ki nas je stvoril i ki je nad semi nami, da zakaj ne bi i si jednaku veru imali i si jedne dane svetkuvali? Naši ljudi štuju i inovjerce, ako su inače vrijedni i pošteni ljudi i ako se slažu s njima. Link o Sv Josipu.

4. Gospoda

Narod je uvjeren, da su potrebna i gospoda, da upravljaju i zapovijedaju ; “samo – veli – kaj je tega već preveć: već saki pisar ima pod sôbum pisara, pak kak ondȁ ne bi bilo zlo, kad moramu tulike plaćat, a nȋ ih tuliko treba“. Samo to se narodu krivo vidi, kaj nekoja gospoda imaju preveliku plaću. Kad je – veli – meni dost triput na dan jest, dost je i gosponu; kad ja morem živit vu jednoj maloj hiži, kak ne bi mogel i on. Ja morem shajat na leto s četirimi, petimi stotinami forinti, a nekoja gospoda imaju tuliko na mesec.

5.Sirotinja

Sirotinje je na svijetu uvijek bilo i bit će je, a što dalje, to više. Da je do toga došlo, krivo je: neznanje, i nedovoljna vještina u poslu, kojim se pojedinci bave, te se radi toga nijesu mogli dosta pribaviti rada i zaslužbe; bolest; lakoumna pravda, koja je već mnogima pozobala vas imutek: nekima je krivica i zloba ljudska ugrabila, što ih je išlo po Bogu i pravdi; kod nekih lijenost ili nemar za gospodarstvo; neke je uništilo kartanje, pijančevanje ili inaki razuzdan život; nekoga je obdaril Bog velikim brojem djece. Zato se i govori „da od dela još ni nigdo bil bogat“.

6. Porez

Štibra se plaća zato, da država ima otkuda plaćati činovnike i službenike, graditi ceste, regulirati potoke i rijeke i namirivati sve drugo, što je potrebno.

7. Lopovi

Kad jemput negdo nekoga vubije iz osvete, treba bi i nega takaj obesit. Isto tak i tat, koji dojde dva, tri put v vrešt zbog krađe, tega već ne pustit van. On nek dela vu kaznioni do smrti. Sada već znaju ovakvi pokvareni ludi, da ih sud miluje, a fiškali braniju, pak si misliju, da je bole ovak z lahkega živet (krasti), nek teško delat. A v reštu je tolvaju lepo: ima lepi stan i koštu, bolše neg doma, gdi ima brigu, otkud bu zmogel za se i za obitel.

8.Policija

Prez žandarov i pandurov se takaj ne bi moglo vladat, jer vnogi put ne vredi nikakova zapoved nit od najvećega poglavara, ako ni straha. Nit mačka pri hiži ne vala prez straha. Narod odobrava pandure i žandare, al ne odobrava i financov. Nekče mora zapovedat. Samo ih nesme preveć bit, jer nima gdo delat.

9. Zakon

Danas je na svijetu malo dobra. S kim razgovaraš, svaki se tuži na kakovo zlo, koje ga bije. Prez zakona takajše ne more bit, al moraju bit pravični. Tak na pr. ni prav, kad je nekče nekemu dužen, da on onda prenese na svoju ženu ili dete svoj imetek. Krivični je zakon i to, da ne smeju ludi peći rakije ze svojih sliv, drožđi i tropa, nek to se mora kakgod potepsti, a država to slobodno dela. Al ne kuha rakiju kak mi, neg piće, koje je baš pravi gift proti naši rakiji.

Veliju pri nas, da je odonda zlo, otkak su fiškali: oni okreneju, da je ono, kaj je krivo, pravo, a potem pravičan kvaruje. Još i danas pravični ludi jako žalujedu za onem vremenom, kad su još batine ladale; kad su onemu, ki je kaj vkral, odsmicali 5 na 20, tega mu već ni nigdo odnel.Link o Psalmu 15

10. Žviždači-prijavitelji nepravilnosti

Pravičan je onaj čovjek, koji ne zatvara oči i usta, kad vidi, da se čini što krivično, već podiže glas svoj protiv toga, svejedno da li krivično rade njegovi znanci i prijatelji, za koje prije nije mislio, da su takovi. Dobar čovjek ne iščekuje za to svoje djelo plaće, već mu je pri tom na umu. „Bog plati na nebeskih vrati.“Vidi NN 46. 2022

 

---

[i] Milan Lang, Samobor narodni život i običaji. Nakladnik: Grad Samobor, Urednica: Petra Somek, Izdavač: Meridijani, 2009., str. 1016. do 1022.

Koruzni kruh

 Idealiste i ljude čista srca premara u prvom redu pitanje kruha- Ujević, Tin (Augustin), hrvatski književnik (  1891 – 1955 )

1.Uvod

Na TV ekranima vrti se reklama „Da se mene pita svi bi vozili KIA automobile“.

Ali, da se mene pita nitko ne bi vozio bilo koju marku automobila, nego bi pješačio, vozio bicikl ili bi koristio javni prijevoz.

Djeluje heretički ovaj odgovor, ali prave akcije protiv klimatskih promjena moraju početi od pojedinačnih aktivnosti. Posadi drvo i ne bacaj hranu. Ili ispeci kruh od kukuruza, a ne od pšenice! Ovo je mjesec kruha i na placu tj. Trgu kralja Tomislava u Samoboru vrijedne ruke žena iz Udruge „Etno fletno“ prezentirale su i ponudile građanima „domaći“ kukuruzni kruh (koruzni=kajkavski dijalekt) ispečen prema starim recepturama. Mjesec listopad je mjesec zahvalnosti Bogu za kruh naš svagdanji. Slavi se taj dan na različite načine, kako u  školama tako i u različitim udrugama.

 

Učesnice predstavljanja: Anica Obranić, Anica Horvat, Marija Lindić, Marija Rešetar

2.Malo teorije

Zašto kukuruzni kruh spada u akciju protiv klimatski promjena? Prinos kukuruza za vrijeme mojih predaka bio je 0,15 kg/m², dok je danas urod 0,9 kg/m² (9 t/ha) . Dakle, današnji je urod 6 puta veći od ondašnjeg i to zahvaljujući nafti koja se „umiješala“ u poljoprivredu. Prinos pšenice od 0,55 kg/m² je isto veći danas u odnosu na ranije doba, a cijena pšenice je više od kukuruza. 

Zašto su u našim krajevima djedovi sijali više kukuruz nego pšenicu? Kukuruz je zahvalna biljka, jer su se uz nju sijale buče i grah tako da je površina zemlje bila maksimalno iskorištena. Dalje, koruznica je bila izdašna hrana za blago. To su neki principi bio ekonomije ili bio gospodarstva. Europa teži k tome! Bio ekonomija je dio Europskog zelenog plana koji preuzima ambiciju dugoročnog plana Europske unije kojim će Europa postati prvi ugljično neutralni kontinent do 2050. godine

https://www.eizg.hr/userdocsimages/publikacije/serijske-publikacije/sektorske-analize/sa_bioekonomija_2021.pdf

U doba početka industrijalizacije živjeli su ekonomisti i filozofi Adams Smith, Karl Marx i Thomas Robert Malthus. Dok je prvi vjerovao i podučavao kako se gospodarstvo samo od sebe uravnotežuje pomoću ponude i potražnje roba (kruh), dotle je Marx tvrdio kako će se revolucijom kapitalistima uzeti kapital (kruh!) i dati radnicima. No Malthus je napisao kako se pučanstvo brže povećava nego proizvodnja hrane tj. kruha. Grubo zvuči, tadašnji ekonomisti vidjeli su Zemlju bezgranično velikom!?

Silne ekonomske teorije, aksiomi i metode utvrdili su ekonomisti, pa je danas najpoznatija metoda bruto društveni proizvod – BDP.  BDP je zapravo zbir svih učinaka  građana neke države u jednoj godini. U današnjim uvjetima života, uz epidemiju COVIDA, klimatske promjene, ratove koji stvaraju migrante, taj BDP nije dostatan kao alat gospodarenja. Valja pogledati i HDI indeks. Naši djedovi koji nisu znali što je strategija ili  BDP, imali su uzrečice : valja trošiti koliko nam je Bog dao, ili  krpež i trpež drži  ovaj svijet. Takve uzrečice anuliraju postojanje  ekonomskog rasta i želja porasta životnog standarda kakvog smo do sada imali. https://ekovalen.blogspot.com/2013/04/strategijom-protiv-ekonomskog-rasta.html

Pojavljuju se novi teoretičari bio ekonomije ili gospodarstva koji odbacuju BDP kao

jedini alat za gospodarenje i daju neka nova načela. Nabrojimo ih: 1. revalorizirajte,

2. konceptualizirajte,3. restrukturirajte, 4. premjestite, 5. redistribuirajte, 6. smanjite

7. ponovno upotrijebite, 8. reciklirajte   sve od sirovina, proizvodnje do gotovog proizvoda.

Približimo ova načela hrvatskom jeziku: ponovo utvrđivanje vrijednosti, nova predodžba, izmjena ustrojstva, premještanje, nova raspodjela, smanjite potrošnju,  ponovna upotreba, preraditi otpadnu tvar.

To je inovativno gospodarstvo s niskom razinom emisija stakleničkih plinova, stvaranja otpada – smeća koje je rizik  za požar i trovanja  ljudi, životinja tla i vode.

Poznat je Georgescu-Roegen, jedan od tih novih teoretičara bio ekonomije ili ponovnog odrastanja (Degrowth) koji je postavio paradoks prema kojem se sadašnji tehnički progres povećava do razine kada će se svi izvori života ili sirovine pretvoriti u smeće. Zašto? Proizvode se frivolne (beskorisne) stvari i pretežno sve aktivnosti u tzv. razvijenom društvu podešene su za užitak i dokolicu. Dokaz? Pogledajmo samo sadržaje na TV-u  reklame i korištenja Interneta. On tvrdi kako je jedan od najglupljih proizvoda auto za golf igrališta, koji služi kako bi prevozio igrače koji su došli hodati kako bi skidali kilograme svoje biomase (sala).

Ali taj „glupi“ auto troši benzin! U Zagrebu je u kolovozu i rujnu 2023. g. održana 9th International Degrowth konferencija https://odrast.hr/.

 

3.Globalna temperatura Zemlje

Zašto se moramo usredotočiti na energetsku učinkovitost, ali i na očuvanje energije, drugim riječima, na korištenje manje energije i manje onečišćenje okoliša.

Svaka ljudska aktivnost snimljena je i preračunata na emisiju stakleničkih plinova, primjerice ugljičnog dioksida koji je i „lijek“ i „otrov“ za majku Zemlju, ovisno o koncentraciji u atmosferi. Snimljena je emisija prema potrošnji koja se prati prema UN klasifikaciji(UN COICOP) privatne potrošnje i potrošnje javnog sektora, pa se dobije ovakva slika za London: Vidi link  https://ekovalen.blogspot.com/2022/04/smjernice-o-staklenickim-plinovima.html.

 Ljudska bića ne doživljavaju globalne prosječne temperature. Doživljavamo vruće dane, hladne dane, kišne dane, ako se živi u kontinentalnoj klimi.

Kada sam se ja rodio, a bilo je to 1941. godine, globalna temperatura na Zemlji bila je 15,7 ^°C, sada je 17 ^°C, dok je temperatura mora 31. srpnja ove godine bila 21,0 ^°C. ​ Izvještaj međuvladinog panela o promjeni klime IPCC (Global Warming of 1.5°C report) govori kako je globalno zatopljenje od početka industrijskog doba bilo već 1971. veće za +0,16 ^°C, ove je godine veće za +1,23 ^°C, dok će 2034. biti veće za +1,5 ^°C. Ta je temperatura na neki način granica koja se ne smije prijeći.

 4.Predviđanja, planovi i želje 

Ovo posebno izvješće IPCC-a dijeli različite puteve stabilizacije globalnog zagrijavanja na 1,5 °C:  primjerice ne težiti fosilnim gorivima: smanjite njihovu upotrebu za 50 % u manje od 15 godina i gotovo ih potpuno eliminirajte u 30 godina.

Obnovljiva energija: 1–7 milijuna km² zemlje pretvorene u uzgoj bioenergetskih usjeva. Šume su lijek, jer 10 milijuna km² šuma koje valja dodati do 2050. (1,2 puta veličina Brazila) služe za veliko uklanjanje ugljika iz atmosfere. Šume trenutačno apsorbiraju oko 25 % našeg CO₂. Pošumljavanje i poboljšanje upravljanja šumama mogli bi ukloniti do 18 % dodatnih smanjenja potrebnih do 2030. godine. „Svjetske šume sadrže više ugljika od eksploatirajućih nalazišta nafte, plina i ugljena. Buduća klima našeg planeta neraskidivo je povezana s budućnošću njegovanih šuma“, napisali su znanstvenici.

Stalno se moraju ispitivati, balansirati mjere korištenja energije. Rad na daljinu je za vrijeme pandemije Covida izgledao kao lijek. Tvrtka  "Amazon" koja je „potjerala“ svoje djelatnike kućama da rade, sada ih zove natrag, jer su veliki gradovi opustjeli i stvaraju troškovno velik problem u gospodarenju infrastrukturom. Može se izraditi izbornik za odabir aktivnosti kod klimatskih promjena, time da se  mora se djelovati na više frontova istovremeno.

5.Sjećanje na bakin kruh

U našem domu baka je pekla svaki petak kruh u velikoj krušnoj peći. Peklo se jedanput tjedno. Kada sam bio mali meni je ispekla mali kruščić kojeg sam odmah pojeo onako mlakog čiji okus   još i danas pamtim.

Jela od bundeve

1. Uvod

U postu od kolovoza pokušao sam oslikati probleme uzgoja hrane uz mnoge štetnike i parazite

te klimatske promjene kao što su mraz, prekomjerna kiša ili suša, tuča, orkanski vjetrovi. Skoro sve to zadesilo nas je ove godine. Dok ovo pišem vrijeme je berbe grožđa. Moje obiteljsko „povjerenstvo“ zaključilo je da se berba grožđa ne isplati, jer će se nakon tuče svaka jagodica morati odvojiti od grozda, a i nakon što su ptice pojele mnoge preostale jagodice. „Pobjednik“ nakon svih tih nedaća u našem je vrtu buča ili bundeva naziva hokaido. Zašto pobjednik? Procijenio sam to prema sljedećim elementima: dobro je sazrela, lako je održiva u čuvanju u podrumu, ima čvrstu narančastu koru koju ne treba oguliti kad se kuha za juhu. Tvrda joj je kora najveća brana protiv štetnika i kvarenja. Sjeme klije 6 – 8 dana, a njegova trajnost glede klijavosti je 5 do 8 godina. Već prema sjemenu, gnojidbi i njezi, prirod ili urod može biti 3 – 4 kg po četvornom metru.

Veličanstveni kolorit u vrtu Reze i Bare Vinković iz sela Živika kraj Slavonskog broda

2.Klasifikacija i nazivi 

U narodu ima više desetaka naziva za bundevu, primjerice: obična buča – hrana za svinje, misirača, pečenica, šećerka, ukrasne bučice. Botaničari (Flora Croatica Database) koriste latinske nazive u kojima su bundeve svrstavane u porodicu s mnogo vrsta i varijeteta. Tako su buče, dinje i lubenice smještene  porodicu Cucurbitaceae gdje su vrste Cucurbita pepo L. kao obična bundeva, Cucurbita moschata kaomuškatna buča, a Cucurbita maxima naziva se hokaido buča. Bundeve (lat. Cucurbita) rod su iz porodice Cucurbitaceae. Buče su jednogodišnje biljke, a izvorno dolaze iz Amerike. Danas se uzgajaju kultivirane vrste u toplim područjima svijeta. Plodovi i sjemena nekih vrsta su jestivi. Koriste se za hranu ljudi i stoke. Karakteristični je proizvod bučino ulje. No, botaničari vode diskusiju je li bundeva voće ili povrće, budući da su zbog sastava, oprašivanja i sjemena vrlo slične.

Naša hokaido buča

3. Nutritivne vrijednosti

Dok smo s podsmjehom govorili o bundevi kao hrani za svinje, pogledajmo kakve nutritivne vrijednosti su sadržane u njoj. Bundeva po hranidbenoj vrijednosti i dijetetskoj važnosti vodeća je među povrćem. Prema bazi podatka USDA za običnu bundevu (Pumpkin, raw) navedeno je oko 90 sastojaka ili komponenata, uključujući vitamine i mikroelemente. Istaknimo najvažnije sastojke u 100 g bundeve: voda 91,6 g, energija ili energetska vrijednost 109,2 kJ (26 kcal), masti 0,1 g, proteini 1 g, kolesterol 0 mg, natrij 1 mg, ugljikohidrati 7 g, kalij 430 mg, biljna vlakanca 0,55 g, šećer 2 g, vitamin C 9 mg, kalcij 21 mg, željezo 0,8 mg, vitamin B6 0,061 mg, vitamin K1 1 μg, magnezij 12 mg, selen 0,3 μg i cink 0,32 mg.

4. Jela

Na internetu postoji mnoštvo specijaliteta s bučama – od tekućih, slatkih, kiselih, slanih i hrskavih. Kuhane bundeve upotrjebljavaju se s maslacem kao samostalno jelo ili prilog te za pripremu umaka i hladnih salata. Bundeva može biti sastavni dio variva samostalno ili s drugim povrćem, kao i dio nadjeva za palačinke, savijače i pite, najčešće u kombinaciji sa svježim sirom.

Otkrivamo neke od najmaštovitijih jela koja su fotografijom i opisom lijepo prikazana na web stranici Podravke https://www.podravka.hr/clanak/2026195/svemoguca-bundeva-recepti-kakve-jos-niste-probali/.

Evo samo nekoliko kulinarski prijedloga: Punjeni krekeri od bundeva, Sladoled od bundeva, Lazanje od bundeva, Fritule od bundeva, Punjene pohane šnicle s bundevom muškatna tikva.

Znamo da je zdravo jesti na žlicu. Pritom je varivo od bundeve i krumpira neizbježno i trebalo bi se često naći na našem jelovniku ­– jeftino, nutritivno bogato i prefino. No, istražite i odaberite neke od recepata s bundevom na internetu!

Gruda zemlje

 1.Uvod. Na tržnici ljudi govore da je sve skupo!!! Krenimo razmišljati i djelovati od grude zemlje. Sve okolo nas crpi život iz grude  zemlje.

Gruda zemlje je metafora, ali i živa STVARNOST. Nad pokojnikom govorimo: Neka ti bude laka hrvatska gruda (zemlje). Moja majka je govorila kako je motikom razbijala i mrvila velike grude koje brane nisu usitnile. U Psalmu 65,11 zapisano je: Ovako pripremi zemlju / brazde joj natopi / grude joj poravnaj / kišom je omekšaj / njive joj blagoslovi.

Postoji život u grudi zemlje, ali i u grudi nad zemljom i pod zemljom.

 2.Što je gruda zemlje? Gruda zemlje sastoji se od mnogih elemenata i spojeva, te smjese žive i nežive organske tvari. Sitno razdrobljena mrtva tjelesa pomiješana su s bezbrojnim živim stvorenjima: vlaknastim crvima, ličinkama, jajašcima, sitnim biljkama, bakterijama. Gospodarska vrijednost oranica i vrtova ovisi o množini i razmjeru živih i neživih sastojaka. Skup mrtve organske tvari u tlu nazivamo humus. To su „umrlo“ lišće i stabljike ispunjene gljivicama, malim mravima, crvićima, glistama koje se hrane njima i tako zatvaraju životni krug stvarajući prah iz kojeg se ponovno rađa život. U procesu raspadanja živih bića sudjeluju bakterije, mušice i muhe zlatarke, moljci, gusjenice, ličinke koje pretvaraju bjelančevine do dušika i praha koji se kišom rastvori. U prah ćemo se svi na koncu pretvoriti. Sve živo prima posredno ili neposredno hranu za svoj opstanak na grudi zemlje.

Kakva je briga Vlasti za tlo? U Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu postoji odjel koji se zove Centar za tlo (https://www.hapih.hr/ct/). Vidi također zakonsku regulativu kroz zakon NN 47/2019 (10. 5. 2019.).

Zadaća Centra za tlo je trajno praćenje stanja, monitoring poljoprivrednog zemljišta, zatim trajno praćenje stanja svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a posebno sadržaja štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu, svih onečišćenja i oštećenja poljoprivrednog zemljišta. Program omogućava osmišljavanje mjera za sprječavanje, ublažavanje ili popravljanje narušenog stanja poljoprivrednog zemljišta. Na tlo djeluje i kisela kiša.

 3.Pod grudom zemljom žive pretežno glodavci koji imaju sjekutiće koji stalno rastu, pa ih moraju glodanjem trošiti. Žive svugdje oko nas. Poznat je dabar koji glodanjem ruši stabla i stvara brane u rijekama i čini čuda na obalama rijeka. Nadalje, glodavce susrećemo kao štetnike u vrtu gdje jedu korijenje povrća, a čine i štetu na njivama i nastambama. Nabrojimo ih: kućni miš, kućni štakor, štakor selac, hrčak, poljska voluharica, šumski zec, kunić, vjeverica, dabar. Iako su štetnici, tvorac, lasica i kuna uništavaju glodavce, krtice i zmije te time čine neku ravnotežu u okolišu. Paradajz smo zaštitili od ptica, ali miševi i voluharice ih napadaju iz zemlje.

 

Aroniju i  paradajz mrežom  smo štitili od  ptica ali miševi ili voluharice napali su ih iz zemlje. 

4. Nad grudom zemlje živi u prvom redu čovjek koji se bori protiv životinja i gamadi ekološkog onečišćenja i virusa oko spremanje hrane. Kao Božji su nam dar tj. hrana – mnoge biljke i drveća, zajedničkog naziva flora. Oko nas lete ptice, koje su nam drage, pa ih zimi hranimo. No, istovremeno postaju štetočine, jer jedu istu hranu kao i ljudi. One prve pojedu ribizl, aroniju, grožđe i trešnje.

Nažalost, bio raznolikost faune kod ptica u nas je u opadanju. Ljudi su govorili kako je lastavica Božja ptica i ne smije se ubijati. One žive ili su obitavale u štalama i čine ravnotežu s muhama i komarcima koje love. Ostaju još ptice: kos, škanjec, sova, sraka, vuga, vrabec poljski, štiglec, škvorac, senica, drozd, divje patke i rode. Kos čini mnogo štete u vinogradu i vrtu. Vjeverica koju je lijepo vidjeti na grani, ali prvo nam pojede lješnjake i orahe. Tješimo se, pa i one moraju živjeti, jer je ova Zemlja njihova kao i naša, ljudska. Na grudi zemlje rasprostire se kao hranidbeni stol za mnoge divlje i domaće životinje ili zvijeri. Upravo dok ovo pišem u vrt nam provaljuju divlje svinje i srne, koje jedu sve usjeve koje smo posijali nama za hranu. Lisica, tvor, kuna, lasica i jazavac čekaju da pojedu kokoši, jer kokošinjak nije ograđen kompaktnim i nepropusnim ogradama i mrežama. Čovjek za svoju hranu lovi srne, zečeve i divlje svinje. Široka je lista gmazova i kukaca koji čine kvar nad biljem. No, pčela vrlo je važna, jer je oplođivanje voća i povrća uvjet za jesenske plodove. Zbog mnogih štetočina, među kojima su i puževi, počela je gradnja vrtova u drvenim trugama. Gđa. Carić Ranka iz Orešja ima vrt gdje je  zemlja  podignuta i ograđena s drvenim daskama. U  tlo stavlja lupinje od  jajeta. Zadovoljna je ovogodišnjim prinosima  povrća uz sve klimatske nedaće. 

 5. Organska ili ekološka  poljoprivredna proizvodnja. Ratarstvo i vrtlarstvo se preporodilo u mnoge vidove koje se naziva organskom ili ekološkom poljoprivredom. Koje su prednosti i pravila u ekološkoj poljoprivredi, te mjere suzbijanja štetnih organizama? Vidi predavanje mr. sc. Marije Ševar, Sveti Ivan Zelina, 22. rujna 2016., prezentirano na 79 slajdova.Ekoloska poljoprivreda.pdf - Google Drive

 U Sjedinjenim Američkim Državama definicija "organskog" osigurava se putem nacionalnog organskog uzgoja Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA) pod nazivom NOP. Program (NOP) nije jednostavan, već prilično poduži i detaljan opis svih aspekata povezanih s proizvodnjom, rukovanjem, preradom i označavanjem organskih proizvoda, koji se strogo provode.

Ukratko, NOP definira organsku poljoprivredu kao “ekološki sustav upravljanja proizvodnjom koji promiče i poboljšava biološku raznolikost, biološke cikluse i biološku aktivnost tla. Temelji se na minimalnom korištenju inputa izvan farmi i na praksama upravljanja koje obnavljaju, održavaju i poboljšavaju ekološki sklad". Stoga postoje neke varijacije. Na međunarodnoj razini, organsku poljoprivredu reguliraju i provode brojne certifikacijske agencije temeljene velikim dijelom na standardima koje je postavila Međunarodna zaklada za pokrete organske poljoprivrede (IFOAM).

Općenito govoreći, standardi postavljeni u svim zemljama uglavnom zabranjuju sintetička gnojiva i pesticide i umjesto toga se snažno oslanjaju na biološku raznolikost, kontrolu prirodnih patogena i štetočina, kao plodored za održavanje plodnosti tla, povećanje održivosti sustava i  protiv onečišćenja okoliša.

Analiza Organske naspram konvencionalne održivosti uzgoja: usporedni sustav -vidi u https://www.mdpi.com/2071-1050/10/1/272

 Elementi u kalkulacijama cijena usijeva organske i konvencionalne poljoprivrede.

Nalazimo se u ključnom trenutku u ljudskoj povijesti, dok poljoprivredni sektor prolazi konsolidaciju zajedno s povećanjem troškova energije u kontekstu sve manje dostupnosti resursa. Primjerice, godišnje organska poljoprivreda troši energije 5850 MJ/ha, dok konvencionalna  troši 8000 MJ/ha. (Sliku i link na organsku poljoprivredu vidi u linku.)

6. Sjećanja. Razmišljajući o grudi zemlje dolaze mi sjećanja na prvu pjesmicu koju sam naučio u pučkoj školi Kesni sneg od Dragutina Domjanića. Kroz pjesmicu moli se sneg da stiha (tiho) na zemlju pada i da joj ne bude težak. Pjesmicom se ljudska narav poistovjećuje s grudom zemlje. Zadnje dvije kitice su:

Jabukah bu pak črlenih, / žita kakti zlata; / dobroga bu svega dala, / zemlja nam bogata. Zato kad na zemlju padaš, / naj joj biti težek, / stiha padaj kad da dragaš; / dobri sitni snežek.

 

 

 

  

Američka borovnica

Uvod

Naš život na Zemlji može se prikazati egzaktnim brojkama, tj. podatkom o tome da svakom čovjeku treba dnevno 2220 g vode, 523 g hrane i 862 g kisika. Predmnijevamo kako su nam voda i kisik „badava“ dodijeljeni, dok hranu moramo priskrbiti „motikom“ i poduzetništvom. Valja napomenuti kako je biti radoholik prvi preduvjet poduzetništva u poljoprivredi. Kada treba pobrati plodove, onda nogomet i košarka nisu najvažnija stvar na svijetu kako to ponekad poučavamo mladež!

U ruci držim knjigu „Uvod u permakulturu“ Billa Mollisona, tražeći aktualne informacije o poduzetništvu u poljoprivredi – od uzgoja kokoši do nasada borovnice. Prema „Katalogu kalkulacija poljoprivredne proizvodnje” američku borovnicu ubrajamo među najisplativije hortikulturne nasade, gdje nakon pokrivanja ukupnih  troškova vlasnici plantažnih nasada u rodu mogu očekivati godišnji prihod od 20617 €/ha (2018. g.). Ipak, zbog globalnih klimatskih promjena taj očekivani rezultat može biti umanjen na 17206 €/ha (2021. g.) zbog inflacije, prirodnih nepogoda ili prekomjerne pojave neželjenih organizama – uzročnika bolesti, štetnika životinjskog podrijetla i korova. Preporučam pročitati strukovni tekst prof. dr. sc. Tomislava Jemrića iz kojeg se saznaju glavni elementi uzgoja borovnice. https://gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/uzgoj-borovnice-od-sadnje-do-berbe/.

Zapravo permakultura (kratica od permanentna agrikultura) jest slična poljodjelstvu mojih predaka kroz tradicionalni život na selu. No, danas se društvo promijenilo, kako po broju stanovnika tako i po razmještaju istih. U industrijskim zemljama 70 % ljudi živi u gradovima, pa nedostaje radnika na poljima. U SAD-u 80 % ženske radne snage je na farmama i plantažama. Zato dolazi do velikih migracija stanovništva, kako u Americi tako i u Europi.

Dok su prije, to svjedočim, svi u porodici, pa čak i djeca, bili u poslu oko privređivanja „kore“ kruha, danas je potreba radne snage na njivama prvi kritični element. Kao i prije, porodice s više članova ili više djece bile su ili jesu i danas rješenje.

Ne moraš imati svoju parcelu za uzgoj neke kulture i stvoriti plantažu, jer je možeš zakupiti, što je uradio Petar Medić sa svojom brojnom obitelji za nasad od 600 grmova američke borovnice. Po jednom hektaru može se posaditi od 2400 do 3000 grmova borovnice, a po njegovom iskustvu nagib tla (sjever-jug) i mikroklima oko nasada bitni su za uspješan uzgoj. Grmovi se nalaze na folijama i u plastičnim posudama od 50 litara sa supstratom. Grmovi se s posudama mogu premještati prema prilikama s jednog na drugi teren.

S Milivojem Štefkovićem posjetio sam tu plantažu na koju je instalirao cijevi za kapilarno navodnjavanje praktički svakoga grma. Navodnjavanje je drugi kritični element u proizvodnji borovnice. Svaki grm u rasteru 120 × 300 cm u razmaku redova traži tjedno od 5 do 10 litara vode. Treći element uzgoja po važnosti su rahlost i pH tla koji iznosi 4,5 do 5 (kiselo). Kiselost se regulira pomoću gnojiva – 150 g po grmu koje se dodaje vodom i supstratom kiselog treseta. Razmjer dušika : fosfora : kalija je 1 : 1 : 1.

Krenimo s pričom od početka. Divlje borovnice rastu u našim šumama. Uspješnu kultivaciju ili umjetni uzgoj borovnice počeo je Amerikanac F. V. Colville 1906. godine. Borovnice pripadaju vrstama iz porodice vrijesovki (Ericaceae) i nalazimo ih u širokom području od polarnog kruga pa sve do tropskog pojasa jugoistočne Azije. U našoj flori postoji šumska borovnica (Vaccinium myrtillus) koja se uz još četiri vrste može naći na području Europe, dok je većina ostalih vrsta raširena na području Sjeverne Amerike odakle dolaze i vrste od kojih su razvijene sorte koje se danas prodaju u rasadnicima.

Ekonomska kalkulacija

Uz prethodno studiranje i računanje olovkom jednostavno vadeći podatke od stotinjak primjera u „Katalogu kalkulacija“ utvrđuju se najdohodovnije kulture. Primjerice, borovnice, trešnje, jabuke, maline, kivi itd. Ministarstvo poljoprivrede izdalo je katalog kalkulacija iz kojeg se mogu razabrati glavni elementi poduzetništva.

https://www.savjetodavna.hr/product/katalog-kalkulacija-poljoprivredne-proizvodnje-za-2021-godinu/

Samo zbog informacije, koristeći internet, u rasadnicima Europe mogu se pronaći primjerice sadnice američke borovnice koja košta 4,78 € (tip Duke), crni ribiz 5.87 €, jagoda mjesečarka 2,6 €, kivi 6,5 € itd.

Na našim tržnicama može se kupiti 250 g borovnice za 2,88 €, malina za 4,88, kupina za 4,88 € što je sastavni element u donošenju odluka.

U kalkulacijama su važni varijabilni i fiksni troškovi proizvodnje. Osim što su temelj za utvrđivanje dohotka odnosno dobiti cijelog gospodarstva, ovakve kalkulacije dobar su pokazatelj odnosa i udjela pojedinih stavki prihoda i troškova za svaku pojedinačnu proizvodnju poljoprivrednog gospodarstva. Jasno, varijacije u stavkama temelj su dobrog gospodarenja.

Troškovi specifični za jednu vrstu proizvodnje mogu se izraziti količinski i vrijednosno i dodijeliti svakoj pojedinoj proizvodnji koja se odvija na poljoprivrednom gospodarstvu. Ovakve troškove (gnojivo, voda) nazivamo varijabilnim troškovima, jer su izravno povezani s određenom vrstom proizvodnje, javljaju se jednom u proizvodnom procesu i variraju ovisno o obujmu proizvodnje odnosno njezinu povećanju ili smanjenju. Varijabilni troškovi se ne pojavljuju ako se ništa ne proizvodi. Varijabilni troškovi mogu se točno utvrditi i specificirati po pojedinim proizvodnjama i po jedinici proizvodnog resursa (npr. površina zemljišta ili trajnog nasada, grm bobičastog voća, grlo stoke ili košnica. (Vidi sliku.)

Najčešći fiksni troškovi na poljoprivrednim gospodarstvima su: troškovi vlastite poljoprivredne mehanizacije i opreme: održavanje i amortizacija, gorivo i mazivo; troškovi energije; trošak zakupa poljoprivrednog zemljišta; održavanje i amortizacija gospodarskih zgrada; opći troškovi gospodarstva: električna energija, različite vrste osiguranja, troškovi telefona, interneta; plaće stalnih radnika (uključujući zdravstveno i mirovinsko osiguranje); troškovi kamata na kredite, zajmove i leasing rate. Važno! Ovi troškovi postoje i kada nema proizvodnje.

Na kraju, iako ne manje važno, kalkulacija je dobra podloga za donošenje kratkoročnih i brzih odluka za planiranje buduće proizvodnje i investicija u slučaju promjene obujma i vrste proizvodnje, tehnologija, načina uzgoja i sličnog.

U katalogu se mogu pronaći mnogi modeli poduzetništva podijeljeni u kategorije: 1. Modeli kalkulacija ratarskih kultura, 2. Modeli kalkulacija voćarskih i vinogradarskih kultura, 3. Modeli kalkulacija povrćarskih kultura, 4. Modeli kalkulacija krmnih kultura, 5. Modeli kalkulacija stočarske proizvodnje, 6. Modeli kalkulacija u pčelarstvu,

Zaključak: Želimo li proizvesti pšenice  0,7  ili američke borovnice 0,6 kg/m2 moramo računati koliko  trebamo litara vode i koliko kWh energije između ostalih potreba. 

Slika: Primjer kalkulacije za borovnicu

 

Voda naša svagdanja

Ko bistru vodu muti, žeđa ga umori.-hrvatska poslovica

A. Uvod. Kada vidite mnoštvo smeća, kantica, tekstila i automobilske gume u vodama rijeka, jezera i mora, znajte kako je to zapravo nama servirano na stol za jelo, što je tako ilustrativno svojom slikom prikazala srednjoškolka Neva Panić-.škola ŠPUD. Zagreb..

                    Moramo osnovati povjerenstvo zbog ovog onečišćenja u našim biocenozama

Pojmovi održivost i okoliš ušli su u politički rječnik 1972. godine nakon Konferencije o ljudskom okolišu održane u Stockholmu. Mnoštvo UN-konferencija održano je otad na temu održivosti i okoliša, a i voda je bila česta tema i to čistoća vode za ljudsku prehranu.

Voda prekriva oko 71 % Zemljine površine, a mora i oceani čine većinu volumena vode (oko 96,5 %). Mali dijelovi vode pojavljuju se kao podzemna voda (1,7 %), ima je u ledenjacima i ledenim kapama Antarktika i Grenlanda (1,7 %) te u zraku kao para, oblaci (koji se sastoje od leda i tekuće vode suspendirane u zraku) i oborina (0,001 %). Voda se neprekidno kreće kroz vodeni ciklus isparavanja, transpiracije (evapotranspiracije), kondenzacije, padalina i otjecanja, obično dospijevajući u more. Stanovništvo Zemlje godišnje troši vode oko 4000 km³.

Najveću potrebu za vodom ima ljudska djelatnost u poljoprivredi – oko 70 % . Za proizvodnju jednog jajeta potrebno je 135 litara vode, dok za jedan mikro chip od 2 g trebaju 32 litre. Grubi podaci dnevne potrošnje vode po stanovniku u ovoj industrijskoj civilizaciji su: uporaba WC-a 45 L, kupanje 40 L, pranje rublja 15 L, čišćenje 15 L, piće i kuhanje 5 L, pranje suđa 10 L, umivanje 10 L. Ove podatke treba upamtiti i postupno smanjivati, jer za buduće generacije neće biti dovoljno pitke vode. Vidi UN-ovih 17 ciljeva o održivom razvoju.

Hrvatska ove godine slavi desetu obljetnicu pristupanja Europskoj uniji. EU propisuje direktive za mnoga područja gospodarstva i zajedničkog života. Temeljem direktiva članice država izrađuju zakone po kojima se moramo vladati.

B. Direktiva o vodi Ovdje će biti riječi o direktivi za pitku vodu i problematiku koja proizlazi iz korištenja pitke vode. DIREKTIVA (EU) 2020/2184 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (61 stranica):

eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020L2184.

Ciljevi su ove Direktive zaštititi zdravlje ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće, kao i poboljšati pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

Voda namijenjena za ljudsku potrošnju definira se kao:

1. sva voda, bilo u njezinu izvornom stanju bilo nakon obrade, koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe domaćinstva i u javnim i u privatnim prostorima, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome isporučuje li se iz vodoopskrbne mreže, isporučuje li se iz cisterne ili se stavlja u boce ili ambalažu, uključujući izvorsku vodu;

2. sva voda koja se u poslovanju s hranom rabi za proizvodnju, obradu, očuvanje ili stavljanje na tržište proizvodâ ili tvari namijenjenih za ljudsku potrošnju.

C. Norme kvalitete vode

Države članice utvrđuju vrijednosti koje se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju za parametre utvrđene u Prilogu I.2. Vrijednosti parametara ne smiju biti blaže od onih navedenih u dijelovima A, B, C i D Priloga I.

Zemlje EU-a moraju osigurati „ispravnost i čistoću” vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Mora biti slobodna od bilo kakvih mikroorganizama i parazita te bilo kakvih tvari koje u brojevima ili koncentracijama predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. Konkretno, mora udovoljavati sljedećim minimalnim zahtjevima:

• Mikrobiološki parametri. Voda mora biti potpuno slobodna od:
• crijevnih enterokoka i
• Escherichie coli;
• Kemijski parametri. Količine kemijskih tvari ne smiju premašiti sljedeće vrijednosti (Napomena: g/l = grami po litri, mg/l = miligrami po litri i μg/l = mikrogrami po litri):
• Akrilamid 0,10 μg/l, Antimon 10 μg/l, Arsen 10 μg/l, Benzen 1,0 μg/l, Benzo(a)piren 0,010 μg/l, Bisfenol A 2,5 μg/l, Bor 1,5 mg/l, Bromat 10 μg/l, Kadmij 5,0 μg/l, Klorat 0,25 mg/l, Klorit 0,25 mg/l, Krom 25 μg/l, Bakar 2,0 mg/l, Cijanid 50 μg/l, 1,2-dikloroetan 3,0 μg/l, Epiklorohidrin 0,10 μg/l, Fluorid 1,5 mg/l, Halooctene kiseline (HAA5) 60 μg/l, Olovo 5 μg/l, Živa 1,0 μg/l, Mikrocistin-LR 1,0 μg/l, Nikal 20 μg/l, Nitrat 50 mg/l, Nitrit 0,50 mg/l, Pesticidi 0,10 μg/l, Pesticidi ukupno 0,50 μg/l, PFAS-ovi ukupno 0,50 μg/l, Zbroj PFAS-ova 0,10 μg/l, Policiklički aromatski ugljikovodici 0,10 μg/l, Selen 20 μg/l, Tetrakloreten i trikloreten 10 μg/l, Trihalometan l ukupno 100 μg/l, Uranij 30 μg/l, Vinil klorid 0,50 μg/l.
• Parametri relevantni za procjenu rizika za kućne vodoopskrbne mreže (npr. cijevi, spremnici). To su: Legionella < 1 000 CFU/l, Olovo 10 μg/l.
• Indikatorski parametri. Uključuju prisutnost agresivnih ili korozivnih sredstava. Ako su one iznad ograničenja utvrđenih u direktivi, zemlje EU-a moraju procijeniti predstavlja li to nepoštovanje opasnost za ljudsko zdravlje i poduzeti korektivne mjere.

Zemlje EU-a također se moraju pridržavati ostalih pravila Direktive.

Europska komisija provest će ocjenu Direktive do 12. siječnja 2035., a u međuvremenu će pregledati mikrobiološke i kemijske standarde, kao i postupke praćenja, uzorkovanja i procjene rizika, najmanje svakih pet godina.

D. Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u republici Hrvatskoj za 2021. godinu (49 stranica), Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, svibanj 2022.

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/08/IZVJESTAJ-O-ZDRAVSTVENOJ-ISPRAVNOSTI-VODE-ZA-LJUDSKU-POTROSNJU-U-REPUBLICI-HRVATSKOJ-ZA-2021.pdf

Zona opskrbe zemljopisno je definirano područje unutar kojega voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom. Godine 2021. u RH je bilo definirano ukupno 495 zona opskrbe (slika 1), od čega 280 u javnoj vodoopskrbi (ZO) i 215 u lokalnoj vodoopskrbi (ZO LV). U javnoj vodoopskrbi u RH dominiraju ZO-i koji isporučuju < 5000 stanovnika za potrebe kućanstava, takvih je 169 ZO-a odnosno 60,4 % (tablica 2). U 111 ZO-a (39,6 %) isporučuje se > 1000 m³ /dnevno ili opskrbljuje > 5000 stanovnika. U lokalnoj vodoopskrbi veći je broj zona opskrbe koje opskrbljuju > od 50 stanovnika (160 ZO-a) nego broj zona opskrbe koje opskrbljuju < od 50 stanovnika (55 ZO-a) (tablica 2). RH raspolaže kvalitetnim vodnim resursima koji se koriste za potrebe vodoopskrbe, što pokazuje i podatak da se u 70% zona opskrbe voda ne obrađuje prije distribucije potrošačima. (Napomena: dezinfekcija vode ne smatra se procesom obrade i ona je opisana u posebnom poglavlju 2.2.4.).

Rezultati o ispitivanju

Ispitano oko  66000 uzoraka od čega je 0,87% nesukladnih prema propisanim  parametrima. 

Kao dezinfekcijsko sredstvo najčešće se upotrebljava natrijev hipoklorit, zatim elementarni klor te klorni dioksid. U upotrebi je također kombinacija elementarnog klora i natrijeva hipoklorita te kombinacija klornog dioksida i natrijevog hipoklorita. Koristi se također i Izosan G.

Najčešći uzrok neispravnosti vode na izvorištu bio je povišen broj ukupnih koliforma, koji su pronađeni u 183 uzorka, bakterija E. coli pronađena je u 133 uzorka, a enterokoki u 117 uzoraka. Bakterija Clostridium perfringens pronađena je u 65 uzoraka (tablica 9). Ukupan broj bakterija na 22 ˚C i 36 ˚C pronađen je u 90 odnosno 52 uzorka. Povišene koncentracije mangana pronađene su u 30 uzoraka, željeza u 35 uzoraka, a 28 uzoraka imalo je povišenu mutnoću. Povišena koncentracija amonijaka pronađena je u 35 uzoraka, arsena u 9 i fluorida u 11 uzorka. Povišena koncentracija aluminija pronađena je u 6, natrija u 7, kalija u 4, a klorida u 10 uzoraka (tablica 9).

E. Zaključak: Postoje zdraviji i sigurniji načini dezinfekcije vode, kao što je to dezinfekcija vode sustavima koji funkcioniraju na bazi ozona ili UV zračenja, ali u pravilu ne možemo utjecati na to koje kemikalije za dezinfekciju koriste institucije zadužene za taj posao. Za  piće koristim vodu iz  izvora Podvrščak koju bolje podnosi moj urološki sustav.