Kad raziđe se dim / Kad nestane k'o pjena / Sagradit ćemo grad / Grad za sva vremena… pjevao je Vice Vukov 1992. godine.
Održivost je ovaj mjesec bila „prisutna“ u mnogim domaćim i globalnim događanjima.
New Delhi
Zbog prekomjernog smoga Vlasti u New Delhiju bile su
primorane zatvoriti škole, termoelektrane i gradilišta. U smogu je
koncentracija lebdećih čestica od 2,5 i 10 μm (mikrometar) bila oko 350 μg/m3.
Uzrok toj pojavi su izgaranja ugljena u ložištima termoelektrana, kao i emisije
plinova iz automobila. Također, u nekim četvrtima grada Zagreba koncentracijaštetnih tvari u stakleničkim plinovima ove je godine također dosezala
nedopuštene granice (crveno). Vidi moj tekst o smetlištu u zraku, .
Glasgow
Predstavnik delegacije Indije uspio je u završni dokument
Glasgow Climate Packt „ugurati“ izraz umanjiti
umjesto izbaciti ugljen kao gorivo do
2050. godine. Naime, u SAD-u, Kini i Indiji ugljen je glavno gorivo u
termoelektranama za proizvodnju električne energije.
Ove je godine od 2. do 12. studenog u Glasgowu održana je konferencija od 200 nacionalnih delegacija, gdje je postignut dogovor o globalnom zatopljenju (promjena klime) kojim je malo tko zadovoljan.
Ta priča već dugo traje. Prva konferencija o toj temi održana
je na Svjetskom summitu u organizaciji UN-a u Rio de Janeiru 1992. godine. Tada
je 189 država potpisalo Okvirnu konvenciju o dobrovoljnom smanjenju plinova koji pridonose efektu staklenika, a ta se
konvencija 1997. godine razradila u Kyotu. Zapravo, o okolišu se pregovara preko
UN-u od 1972. godine – „Konferencija o ljudskom okolišu“.
Ako baš hoćemo biti malo točniji, već su 1969. definiranegranice rasta ovog industrijskog načina života . U „Granici
rasta“ predložene su mjere za globalnu ravnotežu prema podacima iz 1970. g.:
potrošnju sirovina smanjiti za 25 %, onečišćenja okoliša smanjiti za 25 %, proizvodnju
materijalnih dobara usmjeravati u usluge (zdravstvo, obrazovanje), ustaljeni rast
populacije, a kapital usmjeravati
prema proizvodnji hrane. Ako bi se postigli ti ciljevi moguća je globalna
ravnoteža uvjeta života na Zemlji.
Dosta dugo su se znanstvenici prepirali je li do promjene klime došlo zbog ljudskog djelovanja (anthropogenic drivers) ili je ta promjena uzrokovana nekim geofizičkim djelovanjem, primjerice Sunca. U dokumentima Međuvladinog panela (IPCC) stoji kako je aktualna klimatska promjena uzročno vezana uz porast stakleničkih plinova osobito CO2, čime upravlja čovjek
Na javnim protestima traži se od globalnih Vlasti da učine nešto. Glavni slogan ove konferencije bio je: Možemo učiniti, ali to moramo učiniti odmah.
Nabrojit ću neke akcije koje su usuglašene na konferenciji:
- osigurati globalnu neto nultu koncentraciju ugljika do sredine stoljeća i držati globalnu temperaturu na razini 1,5 °C. Globalnu temperaturu smo već postigli od 1.1°C
- ubrzati umanjivanje ugljena kao energenta i smanjiti krčenje šuma,
- zaštititi i obnoviti ekosustave,
- koristiti aktivna putovanja kao što su pješačenje i
biciklizam ili javni prijevoz, gdje je to moguće,
- davanje prioriteta alternativnim izvorima energije s
niskim ugljičnim otiskom,
- dati prednost lokalnim i sezonskim namirnicama kako bi se
smanjila kilometraža za prijevoz, dati podršku lokalnom poslovanju,
- zapošljavati lokalno stanovništvo za određene poslove,
- poticanje ponovne upotrebe i recikliranja materijala,
- mobilizirati financije za ubrzavanje inovacija u primjeni
čiste energije. Pohlepe bogatih zemalja uzrok su ove promijenjene klime (rekao
je indijski sudionik) i sada se traži od njih da pomognu u rješavanju krize,
- na konferencije je bio Bill Gates koji je rekao: Pokrenuo
sam Breakthrough Energy Ventures (BEV) kako bih nadopunio obveze iz 22 zemlje
za povećanje istraživanja i razvoja kroz inovacijske misije. BEV je do sada
prikupio više od 2 milijarde dolara i uložio u više od 80 tvrtki iz 11 zemalja
na četiri kontinenta.
-poštivati pariški dogovor (Paris Agreement.)
Kosinj
Što naša Vlast smjera učiniti glede preorijentacije na čiste
izvore energije? U Lici kraj Otočca priprema se velika investicija
iskorištavanjem rijeka ponornica Gacke i Like izgradnjom dodatnog akumulacijskog jezera
površine 12 milijuna kvadratnih metara, kako bi se povećala proizvodnja struje
i pitke vode potrebne za turizam
Danas, hidro energetski sustav Lika – Gacka ima kapacitet od
238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,15 TWh. Izgradnja objekata 2.
faze predviđa dodatni kapacitet od 412 MW i dodatnu proizvodnju od 320 GWh
godišnje, pri čemu je najveći dio vršna energija. Realizacijom projekta ostvaruje se ukupni instalirani kapacitet na slivu od
656 MW i prosječna godišnja proizvodnja 1,5 TWh.
Sliv rijeke Like ima površinu od 1.125 km2 i
prirodno se površinski drenira prema ponornoj zoni u Lipovom polju. U razdoblju
od 1970. do 1995. godine srednji protok rijeke Like na profilu Kosinj iznosio
je 25,86 m3/s. Rijeka Lika ima veće varijacije u protocima tijekom
ljetnog razdoblja. Tijekom ljetnih sušnih razdoblja prosječni mjesečni protoci
iznose oko 1 m3/s, dok maksimalni prosječni mjesečni protoci dosižu
i 50 m3/s.
Sliv rijeke Gacke ima površinu od 584 km2. Rijeka
Gacka ima donekle ujednačene količine protoka tijekom cijele godine. Njeni
prosječni mjesečni protoci variraju od 7 m3/s u ljetnom sušnom
razdoblju, pa sve do 20 m3/s tijekom ostalog dijela godine. U
periodu od 1970. do 1995. godine srednji protok je iznosio 14,63 m3/s.
Od 1965. godine pregrađena je i usmjerena u umjetno korito koje ju vodi sve do
Gusić jezera.
No sada taj zahvat neće biti lagan, jer se do 2028 g. mora
potopiti naselja Mlakva i dio Bakovca i Kosinjsku dolinu..
Rentabilnost navedene investicije pokazuje kako je
vrijednost električne struje deset puta veća od vrijednosti recimo prinosa
salate, sa površine zemlje koju će potopiti akumulacijsko jezero za hidroelektranu.
Ali nije lako izračunati gubitak zemljišta i nekih mjesta , jer nestaje mjesto Kosinj gdje je bila prva tiskara u Hrvatskoj.
Zaključimo, budućnost donosi velike brige svih nas i Vlade oko racionalne proizvodnje i trošenja hrane, energije zbog zaštite okoliša..
