subota, 21. studenoga 2020.

Davidov psalam 15 i etika čestitosti

 1. Izazovno  vrijeme

Ovogodišnji studeni mjesec je nikad doživljenih velikih događaja: broj zaraženih od Covida-19 dnevno doseže od 2000 do 3000 ljudi, otvoren je restaurirani vodotoranj, simbol borbe u Vukovaru, u srijedu, 18. studenog, praznik je kojim se sjećamo žrtvi Vukovara, Škabrnje u Saboru je predstavljena strategija razvoja RH do 2030. godine. https://ekovalen.blogspot.com/2013/11/vukovar.html

Živimo u vrlo izazovnim vremenima, gdje pandemija, potresi, promjena klime, stvaraju probleme u svakodnevnici života, te prisiljavaju Vlast da ubrzano donosi strategije, zakone, naredbe, kojima se želi riješiti nastale probleme.



2. Vrlina  čestitosti i Psalam 15

Vlast je skup ljudi u Saboru koji su demokratskim izborom dobili mandat da donose zakone koje moramo poštivati i izvršavati. No sada dolazi pitanje vrline, čestitosti čovjeka koji će imati pravo zapovijedati što i kako raditi. Zastupnici Hrvatskog sabora i predsjednik države prisežu svojom čašću kako će obnašati savjesno i odgovorno svoju dužnost. Predsjednik će bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti uz saziv „Tako mi Bog pomogao“. Narod preko medija pomno i sa strepnjom prati rad i nesuglasice, primjerice predsjednika Vlade i predsjednika države RH.

Kako bih istaknuo te vrline sjetio sam se govora pokojnog Tome Petrića, kanonika zagrebačke Prvostolnice, nad odrom moje majke Jelene kada je naglasio da je ona ispunjavala uvjete koji su navedeni u Psalmu 15. Spominjem kanonika zbog ugodnog sjećanja na njega, jer smo se kao djeca družili kao pastiri na zajedničkoj gmajni. Psalmi su jedna od knjiga u Bibliji koja sadrži hvalospjeve kao sažetak temeljnog iskustva života i postojanja Izraela prije 3000 godina. Za one  sljedbenike mog bloga, koji vole  čitati Bibliju, povadio sam povijesne  podatke o Psalmu 15 i Biblijama u Hrvatskom jeziku.

Kralj David je u Psalmu 15 sažeo 613 zapovijedi[i] društvenog i religioznog života Izraela u jedanaest zapovijedi. Društveni i religiozni život biblijskog Izraela sadrži zbirke od 248 zapovijedi, koliko ima kostiju u čovjekovom tijelu, i 365 zabrana, koliko ima dana u godini. Te su zapovijedi u Psalmu 15 poredane u četiri grupe:

I. Religija srca: živjeti čestito, činiti pravicu, istinu iz srca zboriti.

II. Odnosi s bližnjim: ne klevetati jezikom, ne nanositi bližnjem zla, ne sramotiti susjeda svog.

III. Vladanje ljudi prema Bogu: zlikovca prezirati, poštovati bogobojazne, častiti one koji zakletve ne krše.

IV. Zapovijedi o pravdi: ne davati novac na lihvu, ne primati mito.

Pandemija, potres i klimatske promjene nepoznanice su u našim svakodnevnim aktivnostima, koje ne možemo rješavati nekim jednostavnim matematskim jednadžbama. Ne očekujem od zastupnika u Saboru da budu genijalci, koji će olako rješavati nerješivo, nego da istinu iz srca zbore. Bit će u njihovim zakonima mnogo pokušaja i promašaja, slično kao kod istraživanja cjepiva.

Moramo im vjerovati i to tako da smo uvjereni da, recimo, ne primaju mito. Odnosi sa zastupnicima, pored kojih sjede u klupama Sabora, moraju biti takvi da ih ne kleveću jezikom, da im ne nanose zla, da ih ne sramote.

3. Etika inženjera

U proteklih desetak godina pisao sam pretežno o problemima koji se odnose na okoliš i gospodarstvo kako bi se postiglo održivo stanje na prostoru na kojem živimo. Manje sam pisao o društvenim i etičkim problemima koji se tiču okoliša.

Etika je grana filozofije koja se bavi vrijednostima ljudskog ponašanja. Uz navedene prisege narodnih zastupnika postoje profesionalne prisege liječnika i inženjera. Tehnička profesija inženjer je ugledno zvanje i poziv koji je od ogromne važnosti za društvo i to naročito u ovo izazovno vrijeme. Za liječnike vrijedi Hipokratova zakletva, a dok se etika inženjera uči na američkim sveučilištima, dotle se ona u nas spominje na dokumentima glede sudskih strukovnih ovlaštenih vještaka.

Ksenija Mance[ii] upoznala je studente na Tehničkom fakultetu u Rijeci s etikom inženjera i sastavila je anketu s pitanjem: Mislite li da bi u Hrvatskoj inženjeri prilikom stupanja u inženjerski stalež trebali polagati kodeks etike kao prisegu? Rezultat ankete je bio takav da je 69 studenata odgovorilo sa DA, 67 studenata je odgovorilo NE, a dvoje ih je bilo neodlučno. 

Više o strukovnoj etici vidi link Odredbekodeksa strukovne etike obvezne za ovlaštene inženjere i vježbenike kandidate za upis u Komoru, primjerice građevinskih i elektroinženjera. U tim odredbama opisana su ponašanja inženjera prema njihovim klijentima, suradnicima, poslodavcima. Štoviše, inženjer može postati „zviždač“ ukoliko primijeti da neki ljudi iz njegove skupine poslovnih odnosa štete društvu i okolišu.

Osnove kodeksa inženjerske etike: Ovlašteni inženjeri podupiru i unaprjeđuju stručnost, integritet, čast i ugled profesije i to: a) obavljanjem svoje profesionalne djelatnosti uz poštivanje i primjenu zakona, uredbi, tehničkih pravila, prihvaćenih normi i smjernica koje se odnose na njihovo područje rada i specifičnosti povjerene im usluge; b) osobnom odgovornošću za svoj rad; c) obavljanjem poslova uz stalnu primjenu suvremenih tehnologija u skladu s tehnološkim razvojem i poboljšanjima iz svog područja rada; d) pružanjem samo onih usluga za koje su stručno i akademski osposobljeni; e) pružanjem podrške strukovnim i tehničkim udrugama u svom djelokrugu rada; f) strogim pridržavanjem načela zaštite okoliša i održivog razvoja; itd.

4. Javno i opće dobro

Osnovne sastavnice ili stupovi održivog života i razvoja su zapravo društvo, gospodarstvo i okoliš. Svi smo mi članovi društva koji se moraju prihvatljivo i pravično ponašati prema okolišu i gospodarstvu. Ovakvo je ponašanje u ovo doba vrlo važno.

Kroz medije pratimo afere i konflikte vezane za neke investicije oko deponija otpada te vjetroelektrana. U tim aferama sučeljavaju se dionici (ministri, različite udruge građana, političke stranke) kroz koncepte vezane uz opće i javno dobro. Koja je razlika između ta dva dobra?

Vlast se kroz investicije zalaže za javno dobro putem gradnje škola, vrtića, cesta, mostova, pruga, elektrana, stanova, industrijskih pogona. Prilikom tih zahvata uništavaju se i onečišćuju (zagađuju) opća dobra: tlo, zrak, vode, šume… bitni za život čovjeka i životinja. Nestaje biološka raznolikost, plodno tlo nestaje, a time i trava šume, kukuruz i ptice. Više o toj problematici  vidi u linku .

O čuvanju općeg dobra više sam puta pisao u ovom blogu. Primjerice, pravilnom gradnjom groblja moguće je očuvati  šumu.

Mnogo optimizacijskih računa, etičkih ekonomskih i tehničkih stavova različitih stručnjaka,  valja  primjeniti da bi se dobilo valjano rješenje očuvanja  opčeg  dobra u odnosu potreba za javnim dobrom.

 



[i] Celestin Tomić: Psalmi, Provincijalat franjevaca konventualaca, Zagreb, 1986., str. 82

[ii] Ksenija Mance, Engineering Review, 2007., 27 (2)