Procjena EU prehrambenog sustava

Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas, pitajte što vi možete učiniti za svoju zemlju. J.F.Kenedy

Otpornost i tranzicija

Prehrambeni sustavi u Europi i diljem svijeta trenutačno su neodrživi. Zašto? Globalno, oni čine gotovo trećinu emisija stakleničkih plinova,  potiču gubitak bioraznolikosti, štetno utječu na zdravlje te ne uspijevaju osigurati pravedne ekonomske povrate i sredstva za život za sve aktere. Više o politici tranzicije proizvodnje hrane u linku iz izvještaja Transformacija europskog prehrambenog sustava —Europske agencije za okoliš. 

                                                           Ishod sustava hrane

Središnji cilj izvještaja je procijeniti kombinaciju politika EU-a u svjetlu uvida iz istraživanja prijelaza  i upravljanje tranzicijama održivosti kako proizvodnje  tako i potrošnje hrane. U EU 47 % površine tla je potrebno    poljoprivredi za  9,1milijuna farmi-U EU ima 15135000 prizvođaća (težaka) i 505572000 potrošača koje treba nahraniti.

https://www.eea.europa.eu/publications/transforming-europes-food-system

Predložene su strategije tranzicije otpornosti i razvoja proizvodnje i potrošnje hrane koje se mogu svesti na faktore;

1. Smanjiti utjecaj na okoliš i klimu prehrambenog sustava EU-a i ojačati njegovu otpornost, osigurati hranu, sigurnost pred klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, voditi globalnu tranziciju prema konkurentnoj održivosti od farme do stola i iskorištavanju novih prilika, smanjiti rizik od kemijskih i opasnih pesticida za 50 % do 2030. godine.

2. Smanjiti gubitke hranjivih tvari za najmanje 50 % i pritom osigurati da nema pogoršanja plodnosti tla, smanjiti korištenje gnojiva za najmanje 20 % do 2030.

3. Smanjiti ukupnu prodaju antimikrobnih sredstava za uzgoj životinja u EU za 50 % do 2030.

4. Povećati udio poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološki uzgoj na 25 % do 2030.

5. Prepoloviti bacanje hrane po stanovniku u maloprodaji i kod potrošača do 2030.

Neke zemlje u EU već provode neku održivu politiku o potrošnji hrane.

·         Provedba poreza za bezalkoholna pića i slatku hranu u Latviji i Portugalu.

·         Ograničenja reklamiranja određenih vrsta hrane (npr. Francuska, Irska i Švedska), kao što je ograničavanje oglašavanja brze hrane, zabrana reklama u dječjim televizijskim programima, zabrana reklame u školama, uključujući zdravstvena upozorenja u oglašavanju.

·         Automati su zabranjeni u školama i u Mađarskoj.

Otpornost je, kako je definira Europska komisija, “sposobnost ne samo izdržati i nositi se sa izazovima nego i prihvatiti tranzicije na održiv, pravedan i demokratski način”.Otpornost je promjene u utjecajima na okoliš zbog zamjene potrošnje životinjskih proizvoda u EU alternative na biljnoj bazi –što se naziva vegetarijanstvo.  To je vrsta prehrane u kojoj ljudi svjesno izbjegavaju jesti meso čime se smanjuje od 10 do 30% onečišćenje okoliša i štedi se na trošenju vitalnih izvora života. Procjenjuje se da u svijetu vegetarijanstvo prakticira od 5 do 10 % ljudi. Riječ vegetarijanstvo se ne spominje u ovom izvještaju. Eko farme u Hrvatskoj najčešće su izgledom kopije tradicionalnih seoskih gospodarstva koje također doprinose  otpornosti u proizvodnji hrane.

Vegetarijanstvo je nastalo u Indiji i u starogrčkoj kulturi na Mediteranu. U obje regije ono je od samog početka bilo sastavni dio religijskih i filozofskih pokreta ljudi. Revni su vegetarijanci mesnu hranu smatrali štetnom za svoje filozofske težnje. Najveća motivacija bila je etička. Tako su vegetarijanci odbacivali žrtvovanje životinja i isticali sličnosti između ljudi i životinja. U knjizi „Biblijski bestijarij“[i] koja obrađuje ulogu i mjesto životinja u Bibliji, životinje se dijele na čiste i nečiste. Za jelo su prikladne samo čiste životinje. Čiste životinje su vol, ovca, koza, jelen, srna, srndać, kozorog, antilopa, bivol i divokoza. Ove životinje imaju razdvojene papke. Nečiste životinje su svinja, pas i mačka. U „biblijskoj staji“ nema kokoši, svinja ni konja, a o kućnim ljubimcima nema ni govora. Krava simbolizira plodnost, hraniteljstvo, jer daje mlijeko. U Bibliji metaforički debele krave prikazuju blagostanje, ali i pretilnost, dok mršave krave simboliziraju siromaštvo i glad. U strategiji je pretilnost izdvojena kao zdravstveni problem koji pogađa i našu zemlju.

Oblici i načini prehrane

Vegetarijanstvo  se temelji isključivo na namirnicama biljnog podrijetla – mahunarkama, žitaricama, voću, povrću i sjemenkama. Takva prehrana može imati pozitivan učinak na zdravlje, ali treba biti pravilno izbalansirana. No, ne postoji zdrava vegetarijanska kontra tradicionalne prehrane. Isto tako, nepravilno je rižin, sojin, bademov, zobenov napitak nazivati mlijekom, čime                proizvođači  i  trgovci stvaraju zbrku i zabludu kod potrošača. Nije ista hranjivost  glede sastava  primjerice sojinog i kravljeg mlijeka.

Kod vegetarijanskog načina prehrane izuzetno je važno paziti na unos hranjivih tvari koje se inače u najvećim količinama nalaze u namirnicama životinjskog podrijetla.

Kako bismo se pobliže upoznali s vegetarijanstvom, važno je naglasiti da unutar takvog načina prehrane postoje podjele: ovovegetarijanci – u svojoj prehrani koriste i jaja, laktovegetarijanci – koriste mlijeko i mliječne proizvode, lakto-ovo vegetarijanci – koriste jaja, mlijeko i mliječne proizvode, vegani – koriste isključivo biljnu hranu, semivegetarijanci – ponekad u prehranu uključuju bijelo meso i ribu, ali ne konzumiraju crveno meso. Često se „izbacuje“ krava iz proizvodnog procesa hrane  koja se poistovjećuje s prekomjernim uzgojem goveda za „biftek“. Naime, preživači proizvode metan koji je intenzivan staklenički plin. Što činiti s travom na livadama? Naime, trava koju nije popasla krava također kod truljenja proizvodi CO₂, a ispod vode i metan CH₄. Malčiranje livada je grijeh prema okolišu i ekonomiji. Krava je  solarni  stroj od 700 W  i  važna je karika u proizvodnom lancu: sunce-trava-krava-mlijeko-čovjek. Onečišćenje okoliša  ukupne ljudske potrošnje vidi se na ovoj tablici koja obuhvaća glavne   utjecaje na okoliš za 25 zemalja EU i RH, gdje je hrana najveći onečišćivač.

https://docs.google.com/file/d/0Bx2OBiuARHLzT0g4X2lkWmVIWWc/edit?resourcekey=0-6eyaXD_AuDI-zz2UpcjPvw

Koliko su skupoća života i razlika u potrošnji hrane promijenili politiku prema hrani? Prisiljavaju li cijene i dostupnost hrane ljude na promjenu načina prehrane? Možda navedeni podaci mogu ljudima poslužiti kao putokaz. Usporedbom EU statističkih podataka za cijene u travnju 2023. godine vidimo da su se povećale u odnosu na cijene od 2015.računato kao  indeks 100 za hranu 141, za povrće 159, jaja 154, mlijeko i sir 146. Potrošnja mesa 2018. godine bila je u svijetu 50 kg/st, a mlijeka 120 kg/st. Stanovnik Indije pojede mesa godišnje 5 kg i popije 140 kg mlijeka, dok stanovnik EU 27 pojede 100 kg mesa i popije 350 kg mlijeka. Raspon potrošnje mesa kod stanovništva EU 27 je između 100 i 160 g/dan, a konzumacije ribe i plodova mora kreće se između 10 i 60 g/dan. Potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda kreće se između 170 i 520 g/dan (EFSA, 2008). Udio izdataka kućanstva koji se pripisuje hrani i bezalkoholnim pićima u državama članicama EU varira između 9 i 25 % (Eurostat, 2022b) kućnog budžeta.

Jelovnik i zaštita okoliša

 Nutrijenti potrebni našem organizmu dijele se na makro nutrijente i mikro nutrijente. U makro nutrijente ubrajamo proteine, ugljikohidrate i masti dok mikro nutrijente čine  začini,vitamini, minerali i mikro elementi. Pretjerani  i stalni unos jednostavne hrane primjerice ugljikohidrata ,ali i mesa, može dovesti do razvoja  nekih bolesti,  stoga je izuzetno važno pravilno rasporediti potrebne nutrijente. Najčešći problemi s kojima se susreću vegetarijanci su nedovoljan unos proteina i određenih mikronutrijenata dok „mesožderi“ hranom opterećuju krvne  žile. Kliknite na ovaj post gdje se pokazuje jelovnik stanovnika  Zemlje kada će nas biti deset milijardi. Taj jelovnik koji ima svega po malo, i mesa i mlijeka, izradili su stručnjaci iz poznatog znanstvenog svjetskog časopisa Lancet.

https://ekovalen.blogspot.com/2021/10/nasa-svagdanja-hrana.html

Zaštita okoliša pitanje je koje se tiče svih. Zbog toga se više pažnje mora posvetiti održivom korištenju raspoloživih resursa. Ali zaštita okoliša i održivost sastoje se od mnogo više od uobičajenih metoda uštede energije i resursa kao što su štedne lampe, automobil od 3 litre . Poljoprivreda i prije svega mesna industrija također troše velike količine vode. Prema studijama Worldwatch Instituta, u svakom kilogramu mesa tj hamburgera nalazi se oko 15 kubnih metara vode. Nezamisliva količina s obzirom na nestašicu vode u nekim zemljama. Za  proizvodnju 1 L kravljeg mlijeka potrebno je 8 m² tla i 800 litara vode, a emisija  stakleničkih plinova CO₂ iznosi  4 kg. Nasuprot,  manja je potrošnja vode i tla  i emisija ugljičnog dioksida kod zobenog i sojinog napitka („mlijeka“).  Emisija CO₂ kod zobenog iznosi 1,5 a sojinog  napitka 1,3 kg/L-Potrošnja  vode iznosi kod zobenog  450 L/L  i sojinog napitka 350 L/L.

Mnogo računanja i  aktivnosti mora će se uložiti u Europski zeleni  plan koji sadržava mnoge elemente ovog izvještaja .  Europska komisija predstavila je europski zeleni plan - strategiju za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u proizvodnju i potrošnju hrane.

Danas 30 svibnja slavimo DAN DRŽAVNOSTI   u našoj domovini!

---

[i] Danijel Berković, Biblijski bestijarij, Biblijski institut i Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2022. str. 54