Radno mjesto i produkt su pupčano povezani

Onda orač reče: govori nam o Radu.Radite da biste išli ukorak sa zemljom i dušom zemljinom...… A svako znanje je uzaludno osim kad postoji rad, A svaki rad je prazan ako nema ljubavi; A kad s ljubavlju radite, sa sobom se spajate i s drugim i s Bogom „Prorok“ Halil Džubran, Libanonsko-sirijsko-američki pjesnik rođen 1883 godine.

 Parafraziram  Džubrana. Onda nezaposleni građanin, ili student ili srednjoškolac ili neki budući poduzetnik  reče meni: govori nam o radnom mjestu, o stvaranju produkta (proizvod  i/ili usluga),  ili kako inovirati. Može li  moje iskustvo  i moje svjedočenje, pomoći nekome, koji  želi  svoje sposobnosti i htjenja  pretvoriti u  neki produkt?  Slična pitanja postavljaju si vjerojatno  mnogi umirovljenici. Ili drugačije postavljeno pitanje. Postoje li neka načela (aksiomi, teoremi) i pravila koji vrijede u stvaralaštvu i poduzetništvu i koji se mogu bez dokazivanja uvijek koristi? Sigurno postoje, i to mnoga, ali svatko ima  neka  iskustva ,  koje je spoznao i kojih se pridržava ili se pridržavao  u svojem radu

Neposredni  pristup bilo kojem radu počiva na htjenju ili motivaciji, koji je lijepo oblikovan u španjolskoj poslovici: više uradi onaj koji hoće,  nego onaj koji može. Onaj tko teži k stvaralaštvu,  ili    nekom poslu, čiji  je krajnji  cilj produkt , taj mora prvo htjeti , a tek onda uključiti  neka znanja  i vještine.

Kako sam se bavio razvojem proizvoda „izvukao “ sam iz nekoliko priručnika o stvaranju produkta, kao uzorak, stotinjak  riječi, natuknica,  pojmova koje se najviše koriste u stvaralaštvu. .  Od tih stotinjak riječi prema  Paretovom pravilu „80/20“   postoji dvadeset učestali riječi (20%), koje   nose  80% informacija o dotičnom pojmu. Redom, navedeni pojmovi po učestalosti su: 1.proizvod,  2.analiza, 3.proces, 4.red, 5.plan, 6.ispitivanja,  7.koncept,  8.procjena,  9.stvaranje (generiranje), 10.materija, 11.informacija, 12.pokus,  13.odrediti, 14.funkcija, 15.istraživanje, 16.specifikacija, 17.potreba, 18.tržište, 19.pravo,  20. trošak.  Investicija kao natuknica se „plasirala“ tek na 83 mjesto, a patent  na 40 mjesto. Danas se previše koristi pojam investicija , kao darovatelj    novih radnih mjesta.

1.Proizvod. Produkt ljudskog rada može biti proizvod ili usluga. Danas ima  u svijetu prema  tvrdnji Thomson USA-tvrtke oko sto milijuna proizvoda . Ta brojka je ohrabrujuća za one  koji hoće nešto stvarati. Pokrenuti neki posao, danas se naziva  engleskom riječi „ start up“ što često koriste programeri i ljudi koji  žele stvarati poduzetništvo   na bazi IC- tehnologije.

Budući većina ljudi danas  živi u gradovima, skenirao sam  iz Quick Study Business podsjetnika „šalabahtera“ 102 posla, koja se mogu raditi iz doma. Podsjetnik se može koristiti kao izvor za ideje stvaranja novog posla. Za 50% poslova potrebno je dobro znanje u korištenju računala. Manje-više to su  pretežno usluge, no! samo na jednom mjestu spominje se microfarming što bi mi hrvatski rekli, radno mjesto ili posao na  dvorištu točnije na  napuštenom seoskom gospodarstvu.

Radno mjesto je prostor gdje se stvara produkt. Resursi ili izvori za pokretanje posla su  nezaposleni ljudi, nepokošena livada i već stvoreni   prazni prostori ili nastambe. Različite šupe, stari  štaglji, kokošinjci, garaže, obične sobe i kupaonice su bila  radna  mjesta, gdje su nastali i u buduće će nastajati  veliki produkti. Vidi sliku: Kokoši, fotografija od: Dr sc. Bare Vinković.

 Znam iz prakse, kako je bilo dovoljno da postoji samo  prostor , primjerice mjesto u kancelariji  za stol i stolac i eto  stvoreno je  fiktivno radno mjesto za nekog nepotrebnog činovnika.  Tako je rasla i raste birokratska struktura ljudi  u društvu. Dobro društvo ne priznaje stanje u gospodarstvu,  gdje se birokracija ne kontrolirano  širi, kao   korov na njivi. Često puta na fiktivnom radnom mjestu nije stvorena nova ili dodatna vrijednost  za  društvo .

Svatko nosi u glavi neku ideju iz koje može  izrasti  izum ili inovacija. Imati dobru ideju za posao, to je već  intelektualno vlasništvo.  Inovacija je tehnički, industrijski i komercijalni proces ili unapređenje, koje dovodi do komercijalne upotrebe ili difuzije novog  produkta ili procesa.  Iako su mnoge inovacije i poslovi nastali od izuma , ipak milijuni izuma badava leže u patentnim uredima, iz  kojih nije nastala inovacija. To može biti prilika za mnoge koje hoće inovirati. Mnogi izumi koji su bili zaštićeni patentom, sada se mogu badava koristiti, jer je prestala valjanost  patentne zaštite.  Valja istaći, mnoge inovacije su nastale i uspjele bez  izuma. Je  li u poslu  tipa „microfarming“? kokoš nesilica i proizvod jaje, koja ona redovito svaki dan ili svaki drugi dan donosi  vrijedna kao ideja poduzetništva? Da, i to naročito u slučaju, kad postoji  stari kokošinjac, peradarnik ili neka zapuštena šupa s malo okolnog prostora.  No,  želite       li se  stvoriti  malu farmu od 5000 kokoši, onda treba  „pogon“ površine 320 m²  što je  već  pravi poduzetnički zahvat.

Uzgoj svake domaće životinje može biti početak dobrog biznisa. Nabrojimo ih: krava, vol, bik, konj, svinja, nerast, magarac, patka, guska,  kokoš,  kopun, pura, ovca, koza, zečevi, golubovi... Uzgoj tih životinja je zbog stajskog gnoja preduvjet zdrave poljoprivrede i hrane . Moja baka  je bila pravi stručnjak  za  kopiti mlade pijevce iz kojih su izrasli  kvalitetni kopuni. Veterinar Dr. Vinković   me podučila, kako se  vađenje spolni organa kod mladih pijetlova zove kopunizacija.   

 2.Analiza. Na drugom mjestu po učestalost u uzorku  pojmova, nalazi se analiza. Logičko traženje veze uzroka i posljedica to je analiza. U mojoj struci postoje kvalitativna i kvantitativna kemijska analiza. Postoje mnoge vrste analiza ili raščlambe u matematici,  ekonomiji  psihoanalizi, pa i u svakodnevnim životnim prilikama. Postoji i znanstvena disciplina koja se zove vrijednosna analiza (value analysis) kojom se koriste konstruktori u tehničkom stvaralaštvu. Vrijednost-je svako pojedino stanje ili objekt ili subjekt, kojoj se teži umom ili radom.

Novo stvorena vrijednost je  načelo  s kojim se mjeri svaka  ljudska  aktivnost. Pisac Edvard de Bono   u knjizi  „Prilike“ (Opportunities) zgodno prikazuje  pojam stvaranja nove vrijednosti   kroz  formule u omjerima ,razlomcima:

Vrijednost= Korist/(Napor·Rizik)

Napor=(Trošak·Inercija)/(Resursi·Metode)

Rizik=(Novitet·Isplativost)/Iskustvo

Inercija=(Samodopadnost·Opozicija)/(Motivacija·Potreba)

 Skupna formula stvaranja  vrijednosti u inovacijskom procesu je razlomak:

Vrijednost=(Korist·Resursi·Metode·Motivacija·Potreba·Iskustvo)/( (Trošak·Samodopadnost·Opozicija·Novitet·Isplativost)

Ovu formulu valja čitati: Ako je produkt  faktora u brojniku velik, ili u nazivniku mali , onda je i velika mogućnost stvaranja novostvorene vrijednosti u nekom produktu .

Ovo je formula koncepata koji se mogu pretočiti arbitrarno iskustveno u brojke primjerice od 1 do 5 kako bi se razlomak izrazio brojčano. Formulu valja koristiti za raščlambu „od oka“ nekog budućeg poduhvata. Vrijednost razlomka mora biti veća od jedinice, kako  bi se dobio povod za novi posao.

Jednostavna analiza  novo stvorene vrijednosti koja nastaje  uzgojem kokoši  mogu poslužiti  ovi podaci: Za  proizvodnju  jednog kg  jajeta potrebno je 2,2 do 2,4 kg  žitarica. U masi jaja od 1 kg   ima 16 komada   težine 60 g. Godišnje kokoš nesilica daje 300 komada jaja. 

 Usput ako imate pijetla, onda se mogu jaja skuplje prodavati (to je nova dodana vrijednost) recimo po 2 kn/kom, a ne po 1,5 ili 1 kn .   Gruba analiza  vrijednosti proizvodnje 1 kg jaja (bez proizvodnje  mesa i gnoja) je slijedeća:  Korist  32 kn od  prodanih jaja, a trošak  žitarica 5 kn kao trošak nabave 2,4 kg žitarica. Jasno ne računam rad i postojeće resurse. Usput spomenuto, briga oko kokoši je jednaka ili manja od kućnih mezimaca.  Dodajem novu ideju! Zašto se ne prebaciti u uzgoj kopuna čije meso ima visoku cijenu.  Zašto ne imati viziju primjerice   izvoz kopuna u Europu!!? Vlada traži putove re-industrijalizacije,  a ja predlažem kopune iz vremena moje bake, jer imamo resurse, i nemamo novaca.

Kada se  želi  dublje ući u poduzetnički poduhvat, onda valja znati još  neke načela i osnovne ali važne pojmova iz financijskog  menadžmenta. Vidi prilog, gdje sam pokušao u kratko  prikazati problematiku  od kamatnog računa,  profita, troškova. Zašto vas "tupim" sa kokošima ? Zato, jer su stari kokošinjci  i šupe,   koje služe svrsi, fiksni trošak za kojeg bi trebali, gradeći ih, uzeti  kredit. .

Prema mojem iskustvu točka pokrića i ROI su dva  postupka ili izračuna koja  pokrivaju skoro 80%  znanja za  poduzetnike iz financijskog  menadžmenta.

.