Posadimo barem jedno drvo!

Prepustimo se geniju šume,svježini, i mrkloj hladovini u kojoj se miće i otkucava toliko sitnih života. Tin Ujević

Šume su najveće životno blago na Zemlji, ako se izuzme voda i humus u tlu.

.

Rezolucijom Generalne skupštine UN-a godina 2011. proglašena je Međunarodnom godinom šuma.

Tijekom posljednjih 200 godina čovjek je uništio više od pola Zemljinog originalnog šumskog pokrova!!!

Listopad je i pada kiša. Gledam kroz prozor, šume na Samoborskom gorju su još uvijek zelene. Lišće je još na drveću ,ali počinje polako žutjeti, što stvara divan kolorit jeseni. Zelena boja lišća od klorofila prelazi polako u žutu boju kloroplasta. Kloroplast je mali „reaktor“od nekoliko mikrona u listu, gdje sunčevo zračenje zajedno s vodom i ugljičnim dioksidom stvara ugljikohidrate, jezgro svekolikog života.

Naše domaćinstvo će se ovu godinu grijati s ogrjevom od 10 prostornih metara bukovih cjepanica što iznosi 5 t ili 6,7 m3 drvene mase. Iz Šumarskog-tehničkog priručnika, čitam kako su potrebna za naš ogrjev dva bukovo stabla visine 23 metra i promjera 59 cm. Starost drveta koji se cijepa za ogrjev je staro 40-60 godina. Prosječno u svijetu, kao gorivo drvo se troši mjesečno po stanovniku od 2,5 do 3,5 kg preračunato na ekvivalentnu naftu.

Šume nisu samo stabla one su dio ekosustava na kojima se zasniva život i gospodarstvo društva. Sve šume pružaju širok raspon koristi i „usluga“ te imaju utjecaj na sve ekosustave u prostoru. Korist šuma uključuje: prevenciju erozije tla, održavanje plodnost tla, smanjenje ugljičnog dioksid iz atmosfere. Šume su staništa-dom velikog dijela zemaljske biološke raznolikosti. One zaštićuju pročišćavaju vodu i pridonose uravnoteženju klime. Od davnine lov kao dio prehrane,je bio usko vezan na šume. Šume omogućavaju egzistenciju stanovništva u osiguranju ogrijeva, i kao sirovina industrije papira i namještaja. Šume su pune tradicionalnih lijekove i hrane. Kesten i žir smo kao djeca brali za hranu svinjama. To je doba kada su djeca na selu imala radne zadatke, oko osiguranja prehrane. Danas se u Zagreb prodaje pečeni kestenj za 100 kn/kg , a gljive vrganji za 70 kn/kg
Šume su veliki izvor biološke raznolikosti, tako da u Europskim šumama ima oko 500 svojti ili vrsta različitih biljaka. Tako u Samoborkom gorju i to samo u dolini Lipovečke Gradne kraj kamenika postoji stanište „samoborske gromotulje“ koja je strogo zaštićena , kako to piše Barbara Žitković u knjizi: „Zaštićene biljke“ Parka prirode Žumberak –Samoborsko gorje.
Po samoborskim šumama raste: hrast, pravi kostanj, bukva, breza, jesen, bijeli, brest, borovica, drenak, svibovina, javor bijeli, beli graber, lipa, lipec, jalša, skoruš, brekujna, divlja kruška, divlja jabuka, divlja črešnja, smrekva ,lenksud, božikovina, kukovaća, šipek, žutikovina, bobotrsovina, kupina, bršlan, škrobotina, Ovo je popis, prema samoborskom narječju drveća kojeg Milan Lang [Samobor –narodni život i običaji] navodi prije 100 godina . Danas nekih vrsta drveća već nema ili se nalaze samo još rijetki primjerci. Za povećanje eko pismenosti o korisnosti šuma, valja početi od đaka (vidi sliku) iz pučke škole. Pošumljavanje i čuvanje šuma, valja biti prioritet u politici ne samo vlasnika šuma, nego i prosvjetnih i lokalnih općinskih ili gradskih čelnika.
Na kraju, moram spomenuti neke statističke podatke koji se navode u FAO izvještajima. Prosječna pokrivenost prostora šumom je 44% u Europi. Prostor Hrvatske je pokrivena s 38,2% šumama, dok je kopneni dio pokriven s 47% u kojima se nalazi 304 milijuna tona drvne mase, iznad zemlje, dok 80 milijuna tona se nalazi ispod zemlje. Ovo je važno za opožarena tla, gdje se godišnje uništi od požara oko 6000 hektara šuma. Za industrijske svrhe troši se oko 3,5 i ogrjev 1,2 milijuna kubnih metara drva. Koliki je prirast drveta, pitanje je koje se odmah nameće? Godišnji prirast drveta u našim šumama iznosi od 1 ,12 do 1,18 m3/ po hektaru. Interesantna je cijena ili vrijednost koju ima prirast ogrjevnog drveta prema podacima iz strukovnom kanadskog napisa. Nakon 40 godina prirast vrijedi 43 za 80 godina 650 dok ta 120 vrijedi 1075 dolara po jedinici površine.

Postoji mnogo suhog i trulog drveta u šumama, koje maju veliku funkciju u ekosustavu. Primjerice, mnoge ptice se razmnožavaju u dupljama starog drveća.
Međunarodni dan biološke raznolikosti koji je bio 22. svibnja ima slogan „Biološka raznolikost šuma“. Kako bi se naglasila važnost šuma i njihove zaštite svake godine se 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan zaštite šuma.
Šume su ugrožene od onečišćenje zraka, tla i vode (obična jela najosjetljivija je vrsta), zatim promjene vodnog režima, zbog neprimjerenih vodno-gospodarskih zahvata , te gradnju prometnih koridora kroz šumske komplekse. Eto zašto nam treba ubrzati eko opismenjavanje!
Više o ljepoti, korisnosti i bio raznolikosti vezane uz šume, može se vidjeti na divnoj prezentaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20110321/dzzp201103211642240.pdf

Rang liste, gospodarstvo, ekologija, nogomet

Danas je u medijima vodeća vijest , kako se protestira u preko 70 zemalja, gdje ljudi viču bogatašima i velemožnima: DOSTA . Parola je "srušimo" centar trgovanja dionicama u NY tzv Wall Street. No, lako se ruši „kuća“ znamo li napraviti bolju? Gdje smo mi tu?

Svjetski ekonomski forum, Word Economic Forum je napravio rang listu gospodarstvene konkurentnosti tzv The Global Competitiveness Index 2011–2012 za 142 države. Hrvatska je na 76 mjestu, ukupno mjereno prema 133 mjerila (indikatora) koja su razvrstana u 12 grupa ili stupova. Statističari bi rekli, plasirali smo se malo ispod prosjeka. U nekim mjerilima smo jako nisko plasirani i to; prema troškovima poljoprivredne politike (Agricultural police cost) na 137 mjestu , opseg i učinak oporezivanja (Extent and effect of taxation) na 140 mjestu, u suradnji između poslodavaca i radnika (Cooperation in labor-employer relations) na 134 mjestu od 142 države. Bolji smo smješteni prema slijedećim mjerilima; infrastruktura .(ceste, Internet, mobiteli) te po školstvu, i zdravstvu , Po tim mjerilima smo u prvoj četvrtini rang liste.

Na vrhu rang liste su Švicarska, Singapur, Švedska, Finska, USA, Njemačka itd. U tom izvještaju koji ima 544 stranica čitam, kako izgledaju dugovi bogatih država, primjerice tzv G-7 država – Japan je dužan prema GDP-u 220%, Italija 119% USA 91%, Francuska 84,3% Kanada 84% Njemačka 84 % i UK 77,2% Malo nas tješi kako smo mi također dužni , kao i ove zemlje od 101,5% prema GDP-u ili kako mi kažemo BDP. No razlika je velika, jer su G-7 zemlje naši vjerovnici, a njihov novac, kojeg si sami štampaju je svjetska valuta. Očito je, kako se mora preispitati (optimirat) veličina naše agregatne potrošnje, ili konzumizam u gospodarstvu, iako je to preduvjet povećanja GDP.

No postoji i druga rang lista http://epi.yale.edu/Countries koja se zove „Indeks učinaka ili utjecaja na okoliš“- Environmental Performance Index (EPI) kojim se procjenjuje, koliko se uništava okoliš i zdravlje ljudi zbog proizvodnje i potrošnje ljudskih dobara.

Učinci na okoliš kratica -EPI rangirani su za 163 zemlje sa 25 pokazatelja ili indikatora s kojima se opisuje oko desetak politika i kategorija koje obuhvaćaju: zaštitu okoliša, zdravlje ljudi i vitalnost ekosustava Po toj rang listi smo na 35 mjestu s 68,7 poena od 100. Velike ekonomske sile su ovako poredane: Njemačka na 17, Italija na 18 mjestu dok su USA na 61 mjestu, Rusija na 69, Kina na 121 , Indija na 123 mjestima. Vodeće zemlje su Island, Švicarska, Kostarika Švedska. Iznad nas su Albanija i Srbija a ispod nas Slovenija i BIH i Makedonija. Rang lista se dobila da su EPI indikatori bodovani i računani ovako: utjecaj na promjenu klime 25%, poljoprivreda 4,2% ribolov 4,2 % bioraznolikost 4,2% ,vode 4,2% ,utjecaj okoliša na zdravlje 25%, onečišćenje atmosfere 12,5% utjecaj pitke vode na zdravlje 12,5 %. Naročito negativno na zdravlje u našim prilikama djeluje u atmosferi visoke koncentracija sumpornih i dušikovih oksida te ugljikovodika. Ti štetni plinovi utječu na zdravlje dišnih organe te su uzročnici alergija kod ljudi naročito kod djece. Oni potječu od emisija ispušnih plinova iz automobila . Svaki treći Hrvat ima auto?! U našim prljavim gradovima, svi se vozimo po principu jedan auto jedan vozač. Može li se to promijeniti biciklom, javnim saobraćajem ili pješačenjem? Na slici , slikano u podne u Zagrebu, vidi se prazna biciklistička staza i prometnica ispunjena kolonama automobila.

Ovi podaci su dio eko-pismenosti koje valja uzeti u obzir kada se želi poboljšati vladanje potrošača, gospodarstvenika i političara, da bi se dobilo dobro i zdravo društvo. Ali mediji nas “dresiraju“ kako je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu. Pogrešno se radujemo, jer smo u nogometu na 9 mjestu prema FIFA rang listi. Jasno, sada svi strahujemo hoćemo li pobijediti Turke za kvalifikaciju na „Euro 2012“ ,što će biti „tragedija“ ako se ne plasiramo. Tada ćemo u novinama vidjeti plač igraća i jednog dijela publike.

Rad nedjeljom

Tema, rad nedjeljom se raspravlja kroz različite političke, ekonomske, teološke, svrhe i namjere. Neki dan je Zakon oko rada nedjelom bio ponovo na dnevnom redu na Saboru. Ne stoji teza, oko rada nedjelom, jednog zastupnika, kako se „popovi“ bore za ljude (vjernike) da bi došli u što većem broju na misu. Na redovite mise, išlo je i ide u prosjeku oko 8 do 12 % stanovnika ove države i to onda, kada se nedjelom nije radilo za vrijeme Jugoslavije i sada kada postoji samostalna država Hrvatska.

Oko rada nedjelom, pisale su se peticije , žučno se raspravljalo na svim razina društva i onda je Ustavni sud „presudio“: trgovački lanci mogu raditi sve nedjelje u godini, a ne samo za vrijeme turističke sezone. Ustavni sud Njemačke nije dopustio rad nedjelom, dok njemački i ostali trgovački lanci rade kod nas i nedjelom????.Argumenti Ustavnog suda nisu bitni za moju diskusiju, glede rada nedjelom, iako bi bilo korisno, da se na javnoj TV sučele argumenti njemačkog i našeg Ustavnog suda .

Ovaj post ima ekološke temelje o prekomjernom iscrpljivanju izvora (resursa) života na Zemlji, a dakako i kod nas.

Iracionalno zamislite da je naša Zemaljska kugla za jednu sedminu veća od postojeće, onda bi ona imala dulju putanju oko Sunca, njezin put bi duže trajao, i imali bi osam dana u tjednu. Trgovački lanci sigurno bi i taj osmi dan radili, jer im je profit glavno načelo poslovanja.!

Biblijsko načelo da se čovjek , pa i životinje moraju odmarati nedjeljom sedmog dana u tjednu, vjerojatno je nastalo da se i Zemlja malo „odmori“ od čovjeka, ili da se sačuva stablo života kao to piše u Knjizi postanka (Post 3,23) . Nedjelom naši djedovi nisu išli volovima orati, ali su ih nahranili i napojili.

Trgovci i bankari iz USA, EU ili bilo koje države svijeta, njih nije briga, koliko će se u nas potrošiti više struje ,vode i koliko će se onečistiti zrak u gradovima, zbog sedmodnevnog punog pogona njihovi robnih kuća. Narod je s modernim marketingom „zaražen“ konzumizmom i često kupuje samo zbog kupovanja-stvari, koje mu i nisu nužne i time zadužuje svoje unuke. Prema našoj kupovnoj moći, možda su za „šoping“ i četiri dana previše. Naša je baka pekla kruh jednom tjedno, a sada robne kuće moraju imati topli kruh i nedjelom. Hladnjaci, rasvjeta i peći troše električnu struju. Kada se koristi električna struja, onda se zbog pretvorbe i gubitaka 2 kWh energije „ bace“ u zrak, kao onečišćenje prostora, a samo se jedan kWh iskoristi.

Da bi čovjek bio eko pismen, mora znati objasniti svojem djetetu razliku između ići nedjeljom „šopingirati“ ili ići u prirodu, da ne kažem u crkvu. Moja bi pokojna majka, rekla možda nam Bog neda i kišu kada nedjeljom radimo(!?) Naime, postoje stručnjaci koji tvrde kako je čovjek „sprčkal“ klimu.

Moramo se zapitati kakvog to čovjek stvaramo kada se uništavaju milenijske tradicije života? Sedmi dan je slobodan i za trgovkinju kao i za Ustavnog suca i Zastupnika u Saboru , zar ne!, Težimo k većem BDP-u onda će biti i veći standard , bližimo se materijalističkom raju. Kritički gledano, konzumizam pokušava stvoriti na Zemlji fiktivni raj., Isto valja prihvatiti poruku kako ekonomski pokazatelji u državnom gospodarstvu - kao što je bruto nacionalni proizvod (BNP) ili bruto domaći proizvod (BDP) - prikazuju kvantitetu, ali ne i kvalitetu poslovnih aktivnosti u zemlji. Danas postoje i drukčiji pokazatelji dobrog gospodarenja. Izdvojit ću samo dva, tzv. „pravi indikator napretka“Genuine Progress Indicator GPI i „ljudski razvojni indeks“ Human Develoment Index HDI, koji pokazuju i kvalitetu života kroz socijalne, inovativne ili ekološke vrijednosti