četvrtak, 23. svibnja 2024.

Oksimoron

 

1. Uvod

Moj mi je prijatelj Prof. Dr.Danijel Berković rekao da je ono što pišem u svom blogu o održivom razvojuoksimoron. Što je oksimoron? Pogledam u rječnik stranih riječi i pronalazim ovakvo objašnjenje: stilska figura u kojoj se duhovito spajaju dva protuslovna pojma npr. živi mrtvac, mudra budala, pošten lopov. Je li to logična neodrživost odnosa između glavnog pojma i onog što mu je pridodano? Život je pun suprotnosti i oprečnosti.

2. Definicija

Održivi razvoj spominje se 1987. godine u izvješću UN povjerenstva pod nazivom „Naša zajednička budućnost”, poznatom i kao Brundtlandin izvještaj, koji je bio važan za međunarodnu raspravu o razvoju i politici zaštite okoliša. Naš Zakon o zaštiti okoliša u pojmovniku ovako definira pojam održivi razvitak: razvitak društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza.



 Obilje informacije o održivosti kliknite!

https://www.nachhaltigkeit.info/artikel/nachhaltigkeit_1398.htm.

 

3. Objašnjenje

Pokušavam sebi temeljitije pojasniti tu stilsku figuru i gledam objašnjenja u knjizi Rječnik stilskih figura[i]. Oksimoron dolazi od kombinacije grčkih riječi oxys, što znači “oštar” i moros, što znači “ludost“, pa tako u doslovnom prijevodu oksimoron znači “oštroumna ludost”. Oštroumna ludost! Interpretiraju li se sastavnice oksimorona doslovno, on je besmislen. To je vrsta antiteze kojom se spajaju dva antonima, dva pojma suprotnog značenja npr. javna tajna, slušati tišinu… Također, latinska maksima Festina lente (požuri polako), koja se pripisuje caru Augustu, popularna je i danas. Književnici vole koristiti tu figuru kako bi potaknuli mozak na razmišljanje.

Riječ razvoj percipiramo kao nešto što se razvija, primjerice raste drvo, cvijeta voćka, raste proizvodnja, a održivost nas podsjeća na kočenje, sprječavanje i kontrole tj. zaustavljanje nekog rasta, nekog hoda. U automobilu imamo dvije papučice, kočnicu i gas, čija istovremena upotreba dovodi do toga da auto stane. Ali auto se ipak kreće, jer istodobno ne koristimo obje papučice.

Pojam razvoj percipiramo sa stvaralaštvom za koje nam trebaju sirovina i energija. Sve počinje od ideje, izuma, patenta, a nastavlja se kontrolom kvalitete proizvoda i investicijom gradnje tvornice na nekoj „zelenoj livadi“. Promislimo  i drugo održivo rješenje, neka livada ostane netaknuta.

Ali što je zapravo održivost? Održivost se prevodi riječju sustainable koja potječe od engleskog glagola sustain, što znači „održavati, održati nešto na životu“. Do sredine 90-ih godina prošloga stoljeća pojam se uglavnom koristio u znanstvenim raspravama. Kasnije je također korišten u političkom kontekstu. Već nekoliko godina govori se o tome što svaki pojedinac može učiniti. Koliko i kako mogu jesti, odijevati se, putovati i živjeti održivo. Pojam održivosti može se naći u mnogim pisanim i usmenim diskusijama.

Naslov „održivost“ ekovalen bloga preveo sam prije 13 godina na nekoliko svjetskih jezika kako bi ga na Internetu moglo pronaći i čitati što više ljudi.

Održivost znači i stvaranje profita, ali ne po „starim pravilima“ već stvaranje profita na ekološki i društveno odgovoran način. A to znači: 1. Razina stope degradacije obnovljivih izvora ne smije biti veća od stope njihove regeneracije. 2. Razina emisije npr. CO2 ne smije biti veća od asimilacijske sposobnosti okoliša. 3. Potrošnja neobnovljivih izvora mora se kompenzirati odgovarajućim povećanjem zaliha obnovljivih izvora. Dakako, to je teorija kojoj praksa (Hardtke/Prehn 2001.) mora težiti svugdje i svakog dana.

Mnoge mjere, norme (HRN ISO 14000), zakoni i direktive propisane su u cilju očuvanja okoliša. Primjer iz doba moga djeda: na Zemlji je bilo 1,6 milijardi ljudi, danas ih je 8 milijardi. Peterostruko se povečalo  stanovništva, dok se je proizvodnja osnovnih sirovina povečala više od pedeset puta.Taj tip razvoja zbog večeg broja ljudi i konzumerizma valja ipak prigušiti zakočiti održati na  podnošljivoj razini.Tako se toplinskon zaštitom konstrukcija u zgradarstvu smanjuje potrošnja energije.  Kuće od opeke koje su građene 1900 g. trošile su 49.313 kWh, a naknadnom toplinskom izolacijom trošile su 6.965 kWh, [ii], što je značajka  održivog razvoja.  

Države mogu savladati deseterostruko povećanje učinkovitosti u korištenju energije, resursa i drugih materijala unutar jedne generacije. Zbog razumljivosti, pojam se različitim metaforama pokušava približiti svijesti: npr. „nosivost svemirskog broda Zemlja“ bila je uobičajena metafora u jeziku ekološke politike, o održivoj proizvodnji, potrošnji što čini održivi razvoj. Kada se putuje avionom nije svejedno koliko su koferi putnika teški. Avio prijevoznik sve terete mora  točno proračunati, primjerice; masu aviona, goriva, broj  putnika s prtljagom prema duljini trase leta. Sličnost težine kofera u letu avionom jest sa životnim potrepštinama ukućana jednog domaćinstva koje „leti“ iznad okoliša ili biosfere svog životnog prostora.

Pojam „održivost“ ne može se objasniti sveobuhvatno i točno jednostavnom definicijom. Umjesto toga, koncept održivosti je zbroj brojnih definicijskih pristupa i koncepata koji uzimaju u obzir različite elemente održivosti.

Dakle, oksimoron održivi razvitak ili razvoj ne dovodi ljudske akcije do apsurda, do ništavila nego prisiljava ljudski mozak da bude kreativniji iz čega izviru mnoge kreativne ideje, patenti, postupci i koncepti. Izum glačala na vodenu paru primjer je sučeljavanja dviju sila – gravitacije prema dolje i uzgona od vodene pare prema gore, kako bi se teškim glačalom lakše glačala tkanina. Plus i minus sila daje krajnji efekt: lakoću glačanja.



[i] Bagić, Krešimir. 2012. Rječnik stilskih figura. Školska knjiga. Zagreb. 209.

[ii] Kumerički, Josip. 2020. A Testimony to Sustainability. Amazon. Middletown. DE USA, p. 70

utorak, 23. travnja 2024.

Kronobiološka ekologija


Pomrčina sunca

Mnogo je ljudske pameti potrošeno na izradu „mjerača“ vremena – od sunčanog i vodenog preko pješčanog sata do današnjih modernih atomskih satova. Čovjek od davnine ima potrebu mjeriti periodične pojave koje su se jednoliko ponavljale uokolo njega. Prva njegova opažanja odnosila su se na Sunce koje je svaki dan izlazilo i zalazilo, dok se Mjesec noću uzdizao nebom te polako nestajao i silazio. Zemlja se okreće oko svoje osi 24 sata i na elipsastoj putanji (ekliptika) oko Sunca 12 mjeseci. Astronomi su davno izračunali vremena pojave pomrčine Mjeseca i Sunca. Ovog mjeseca, točnije 8. travnja, dogodila se pomrčina Sunca koja se mogla vidjeti u Meksiku i u Americi. 

https://images.app.goo.gl/RdH5BwLEbH2U3kPa7

Precizno određivanje vremena satom ljude je uvjerilo kako naš Sunčev sustav ne „laže“. Naime, periodične pojave u biosferi Zemlje ljudi pamte, pa znaju da se kod nas primjerice, obično oko 23. travanja, počinju zelenjeti šume. No, ove su godine šume bile zelene već 1. travnja. To nazivamo promjenom klime. Na TV svaki dan slušamo o različitim meteorološkim pojavama koje se ranije nisu događale. Iako je kod nas u travnju bilo jako toplo, rekli bismo – ljetno vrijeme, ipak nas je zahvatio i hladni val, tako da je 16. travnja u Zagorju padao snijeg koji je zabijelio okolinu.

https://ekovalen.blogspot.com/2015/10/suncani-sat-i-nase-vrijeme.html

Vremenitost i klima

Postoje interdisciplinarna područja istraživanja koja sociolozi nazivaju ekologijom vremena i sociologijom vremena. U sociologiji vremena čovjek si postavlja pitanja kako iskoristiti kairos vrijeme tj. usporiti ga ili ubrzati nauštrb kronos vremena. U ekologiji vremena analizira se pak odnos ili ritam života društva prema vremenu koje vlada prirodom. Sociolozi dalje definiraju i pojam suverenitet vremena, autonomnu vremensku formu ili značajku svakog oblika života: čovjeka, životinje i biljke. Svaki dio prirode ima svoju vremenitost. Duljina ljudskog života je oko 75 godina, drveta 150, krave 20, psa deset godina. Hans Carl von Carlowitz smatra se kovačem pojma održivosti, jer je već 1732. godine napisao knjigu Sylvicultura Oeconomica gdje navodi ekološka i ekonomska pravila rasta – uzgoja šume.

https://ekovalen.blogspot.com/2015/11/tko-krade-vrijeme.html

Prekapajući po svojim starim knjigama pronašao sam dvije knjige od mojeg pučkoškolskog profesora zemljopisa Marijana Gollnera. Tema knjiga su meteorologija[i] i kronobiološka ekologija[ii], također interdisciplinarno područje. Preselimo se sada u doba naših predaka kada vremensku prognozu nismo mogli vidjeti na mobitelu, jer ga nije bilo, ili slušati prognozu vremena na radiju ili TV, a bilo je to važno znati. Postojao je sijaset događanja u prirodi, gledajući domaće životinje ili ptice kako se ponašaju, pa su ljudi dosta dobro zaključivali o tome kakvo će vrijeme biti sutra. Navest ću samo neke primjere: kad mačka leži na suncu, odnosno kad se smjestila pokraj tople peći, doći će do promjene vremena. Kada kos navečer „fućka“ visoko na drvetu, bit će lijepo vrijeme, a kada se kos javlja iz grmlja, bit će kiše. Kada lastavice lete nisko, bit će kiše.

Zdravlje

Sunce i Mjesec utječu na prirodne procese i ritmove postojanja mnogih živih bića: uspijevanje biljaka, razmnožavanje životinja i opstanak ljudi. Životinje moraju doći na svijet u povoljnim klimatskim prilikama kako bi opstale. Plima i oseka koje su uzrokovane Mjesecom, važne su za život morskih životinja, dok danas tu pojavu na moru koristimo za izgradnju električnih centrala. Kod čovjeka je istraživanjem pomoću izotopa ustanovljeno da svaki naš organ ima svoj „vozni red“ kada radi ili funkcionira. Navest ću nekoliko organa: debelo crijevo od 5 do 7 sati, želudac od 7 do 9 sati, gušterača od 9 do 11 sati, srce od 11 do 13, žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem 19 do 21 sat. Sjećam se jednog jumbo plakata, koji je izdalo Ministarstvo zdravlja, a na kojem je pisalo: Jeste li doručkovali? Išli smo rano na posao i prvi je obrok bila crna kava na radnome mjestu.

Crna kava natašte uzrok je mnogih probavnih tegoba. Naime, mi „komuniciramo sa Sunčevim sustavom“ i ujutro se naš metabolizam, koji je tako programiran, mora opteretiti zdravom hranom. Izgovor kako ujutro nemamo vremena jesti je samo izgovor. O vremenu i količini jela poznata je stara uzrečica: Bogato jedi ujutro, normalno popodne, a sirotinjski navečer. Samoubojstveno djeluje obilata večera, jer navodno nemamo vremena jesti po danu!!! Isto je i sa spavanjem. Umjetna inteligencija daje upozorenje mojem prijatelju  Ivici da je bolje leći u 23 nego u 24 sata.

Na kraju moramo nešto reći o vremenskoj duljini jela kod školske djece. Istraživanja iz Kalifornije pokazuju da kada učenici imaju više vremena za jelo (najmanje 25 minuta za ručak), bacaju manje hrane, jedu više voća i povrća i osjećaju manje gladi. Učenici koji imaju dovoljno vremena za konzumiranje hranjivih školskih obroka postižu bolje školske rezultate.

Ravnatelji školske prehrane u Kaliforniji izvještavaju o prosječno 15 minuta „vremena za sjedenje”, a neki okruzi prijavljuju samo 6 minuta, prema istraživanju 40 javnih školskih okruga koje je proveo Centar za eko pismenost 2022. godine.

Na kraju, moram spomenuti kako sam išao u pučku školi kada je moj profesor Gollner davao packe nemirnoj i zločestoj djeci. Nije to bilo fizičko zlostavljanje djece. Danas na razini države nastane školski konflikt (gledamo na TV) kada učitelj uzima mobitel neposlušnom đaku, čiji otac onda drugi dan dolazi u školu i pravi neprilike. Naši su roditelji govorili da je šiba došla iz raja!

Pomrčina u Meksiku Foto: Luka Passek Kumerički


 

 

 


i] Prof. M. Gollner: Od primitivne do naučne prognoze vremena. Samobor. 1972. Vlastita naklada

[ii] Prof. M. Gollner: Precepti-principi-problemi Kronobiološke ekologije. Graz/Wien. 1978-1981. Vlastita naklada

četvrtak, 21. ožujka 2024.

Jaram

 Nauk mudrosti. Njezini okovi bit će moćna zaštita i njen jaram halja časti. Sirah,6, 29

1. Prvi dan klimatskog proljeća. Kiši pomalo, a ptičice „popevaju“ tražeći svoje partnere za život. Ovo je godina izbora novih zastupnika u Sabor i u EU parlament, pa lijeve političke stranke traže koalicijske partnere i birače s „popevkom“ hoćemo promjenu, želimo srušiti staru vlast, želimo biti nova vlast. Sadašnja vlast ima popevku zašto nas mijenjati kada smo stabilnost države održali u pandemiji, potresima, klimatskim promjenama i u EU stojimo ekonomski dobro.

Slušam ponekad pitanje: Za koga ćeš glasati? Na takva pitanja obično odgovaram jednom starom mudrošću: „O politici i vjeri niti s rođenim bratom ne treba diskutirati.“ O čemu onda da diskutiramo? O klimi i kućnim mezimcima, pa neće biti prijepora niti konflikata. Jer, protivno, možeš izgubiti brata, poslovnog prijatelja ili mušteriju!

2. Imamo sukob, spor, konflikt između predsjednika Države Milanovića i predsjednika Vlade Plenkovića. Oni su već duže vrijeme u sukobu!? No, 15. ožujka nas je Predsjednik Države iznenadio izjavom da želi biti Predsjednik Države, ali i da želi sudjelovati u izbornom natjecanju između stranaka sa željom da bude Predsjednik Vlade. Konflikt su morali rješavati Ustavni suci. Kako ih pomiriti? Ustavni sud je treća strana koja posreduje u toj „svađi“. I mora odlučiti krši li netko Ustav. Često su način rješavanja konflikta kompromis i konsenzus, što Ustavni suci nisu koristili pri donošenju Pravorijeka. Ustavni sud je 18. ožujka odlučio da Predsjednik države ne može istovremeno biti Predsjednik RH i sudjelovati u izborima za zastupnike Sabora.

 Volovi u jarmu jesu Predsjednik države i Vlade, glavni kreatori politike, koji su dobrovoljno pristali da vode i upravljaju                                                                     narodom prema Ustavnim načelima( Foto. F Bahovec)

3. Jaram. Prije mjesec ili više dana gledao sam jedan film o ljubavi i sudbini jednog mladića koji traži sreću. Radnja se odvija u Ukrajini prije više od 100 godina. U činu tradicionalnog vjenčanja bila je ceremonija, gdje svatovi donose jaram, a mladenci svoje glave moraju staviti u njega. Taj je jaram simbol zajedničkog lijepog, ali i teškog i odgovornog ponašanja u braku. Obično se danas pojam „biti u jarmu“ poistovjećuje s mučeništvom.

Kao seosko dijete sjećam se kako sam već kao trinaestogodišnjak čuo zapovijed: „Hodi nakleni vole“ ili „skleni vole“. Čovjek koji tjera volove zove se „biruš“. Kada su u jarmu, volove se tjera „hajd voleki“. Voleki, tako smo ih od milja zvali, na zapovijed „hajs“ znaju skretati na lijevo, a na „stija“ na desno. Prošlo je 70 godina i danas vidim sliku kako su volovi koji se „zaprežu“ u kola ili plugove bili najveće blago naše porodice. Zašto su bili blago? Volovi su bili izvor energije tzv. „žive sile“ od 1400 do 2000 W. Oni su imali masu od 600 do 1000 kg. Kada su orali jedan dan, zaradili su 10 dnevnica nadničara. Prema danu oranja nazvana je mjerna jedinica ral ili jutro od 1600 čhv = 5754,6 m2 = 0,575 ha.

Metaforički (stilska figura), volovi u jarmu jesu Predsjednik države i Vlade, glavni tvorci politike (policymakers) koji su dobrovoljno pristali da vode i upravljaju narodom. Jaram nije uvreda nego čast za dužnosnike koji obnašaju dvije najviše funkcije upravljanja u državi. Slikovito viđenje rada političara kroz volove u jarmu obogaćuje i priskrbljuju slikovitost demokracije. Naime, slobodnim izborima, prema utvrđenim pravilima, društvo određuje dva časna građanina da „vuku“ narod u sigurnu i bolju budućnost.

Opet, metaforički gledano, narod (Sabor) slično kao što „biruš“ volovima govori stija i ajs, tako se i tim časnim izabranim „građanima“ zapovijeda zakonima, uredbama – idite lijevo ili desno ili pravo. To zapovijedanje nazivamo promjene u društvu. Kako opisati različite promjene u društvu koje s gospodarstvom i okolišem čine trokut održivosti? Postoje različiti mehanizmi promjena u društvu, ovisno o sukobima i konfliktima, za koje političari često koriste riječ borba s pesnicom uzdignutom iznad glave. Iz citirane knjige izdvojit ću samo neke mehanizme promjene.

4) Mehanizmi promjene[i]

4.1) Promjena protestom. Sada uobičajena promjena u političkom životu Europe i Hrvatske. Svrha je protesta (velika galama, traktori na cesti umjesto na njivi) modificirati ponašanje onih koji su pod kontrolom primjerice Vlada,  različite uprave, skupštine, Sabora,  dakako i  Predsjednik države. Naročito su uspješni protesti kada je u pitanju okoliš (smeće, čist zrak, voda ili tlo). Mediji to glorificiraju i gruda snijega pretvara se u lavinu. Iz mnogih protesta rađaju se novi propisi (direktive), smjernice, koji ponekad smetaju napretku. Kompleksnost života u  gradu pogledajte priloženi link.

https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/001/ZGBR%202023_web.pdf

4.2) Promjena otporom, neposluhom. Kod poštara Austro-ugarske ili našeg sudstva ljudi dolaze na posao, ali ne rade. Poštari su radili 100 % po krutim propisima i pošta je zastala u dostavi pisama i paketa. Zaposlenici u sudstvu dolaze na posao, ali ne rade tražeći neke svoje zahtjeve npr. uvjete rada i plaće. U priči o imaginarnom sastanku đavolskog vijeća u nekom gradu jedan đavao predlaže da se toga dana umjesto nesreća (sudar vlakova, auta) ništa ne radi, a to će isto učiniti nered u društvu. https://ekovalen.blogspot.com/2018/07/poniznost-ili-skromnost.html

4.3) Promjena revolucijom. Moj sustav je bolji od tvoga, zato stari red društva treba prestrojiti u novi sustav, što se vidi u francuskoj, ruskoj i kubanskoj revoluciji. Stalno se spominje riječ borba koja završava velikim prolijevanjem krvi. Zato riječ borba, koja se tako često čuje u našem svakodnevnom životu, od ulice do sabornice, treba izbjegavati. Sabotaže i borbe u početku dovode do kolapsa, kaosa i nereda u društvu, a neki očekuju kako će se iz toga kao ptica feniks izroditi novi red. No postoje i druge metode priskrbljivanja općih ljudskih potreba. https://ekovalen.blogspot.com/2016/02/win-win.html

4.4) Promjena kriznim menadžmentom. Kada je veća ili manja skupina ljudi ugrožena te nije u mogućnosti kontrolirati tijek događanja i uspješno se nositi s nanesenom štetom, osniva se krizni menadžment. Kod poslovne ili društvene krize obično se krivnja prebacuje na vanjske čimbenike. Od političara i upravitelja očekuje se da upravljaju brodom, ali da i predvide oluju. Dobro poznavanje procesa mogućih kriza i sposobnost upravljanja sustavom zaštite jest temeljna zadaća kriznog menadžmenta. https://hrcak.srce.hr/file/87513

5) Eristička dijalektika  U  prepirkama, svađama diskutanti koriste   logiku, dijalektiku, i retoriku. No  postoji i eristička dijalektika  koja obrađuje; smicalice, trikove, dosjetke, lukavstvo, taštinu, zlobnost, ograničenost, primjerice političara i novinara. Poznata je  nečista smicalica  ili trik kada se osoba (ad hominem) ponizi, grdi, ruži,  psuje umjesto da se sučeli argumentima  istine o tezi (ad rem) o kojoj se diskutira. Želi se uvijek biti u  pravu, pa se koriste nedopuštena sredstva primjerice skretanja s teme činjenica, podatka i vjerodostojne informacije. Prepirke su slične mačevanju gdje ponekad sablje zamjene toljage. ( Arthur Schopenhauer, Eristička dijalektika, Marijan Tisak , Split 2002)


[i] Edward de Bono, Future Positive, Penguin Books New York 1980

subota, 17. veljače 2024.

Zašto biste trebali početi jesti crve ili skakavce


I cvrči, cvrči, cvrčak na čvoru crne smrče. (…) Sunčeve žice idu od neba pa do zemlje. Napete kao strune. Golema harfa sja. Mnogo je ruku dira. – Nebesa zabrujaše. I sluša zemlja sva. (V. Nazor: Cvrčak)

1.Što se u svijetu jede?

Putujete li u središnji dio Meksika, u nekim će vam restoranima ponuditi escamoles, ličinke mrava, tradicionalno jelo Asteka, koje su smatrali delikatesom. Nazivaju ga i "kavijarom od insekata", a poslužuje se u finim restoranima Mexico Cityja. Ličinke mrava imaju blago orašast okus, a poslužuju se same, ali i u omletima i tacosima.

Nsenene je lokalni naziv za vrstu skakavaca, Sjeverno Amerikancima poznatu kao katydid, a oni su popularna poslastica i ekonomski resurs u Ugandi, Keniji i Tanzaniji. Jedu ih pržene, ponekad s lukom, tople ili hladne. Tamošnji ljudi ih ne jedu jer su gladni, već jer ih smatraju poslasticom.

Izvor  slike: CRICKSTER

Nizozemska ima inovativnu ministricu poljoprivrede koja je insekte stavila na jelovnik restorana u svom ministarstvu. A kada su joj nedavno došli u posjet svi ministri poljoprivrede EU-a u Haag, ona ih je odvela u luksuzan restoran u kojem su svi zajedno jeli insekte.


Odete li na večeru u riblji restoran u Lijiangu, malom provincijskom gradu u Kini, s oko dva milijuna stanovnika, možete birati kakvu ribu želite jesti, no na jelovniku su i insekti koje Kinezi pripremaju na prekrasan način. Možete vidjeti goste koji uživaju u obrocima s gusjenicama, skakavcima, pčelama.

Duboko usađen u zapadnjačku psihu, i sam pogled na insekte doživljava se kao nešto prljavo, odvratno i opasno. U Bibliji je zapisano da je Ivan Krstitelj jeo skakavce dok je bio u pustinji…

2, Entomofagija

Moramo normalizirati entomofagiju tako da odgovor na pitanje "Što ima za večeru?" može uključivati ne samo piletinu, govedinu, svinjetinu ili povrće već i cvrčke, crve brašnare ili skakavce. Kalorična vrijednost jednog kg skakavaca identična je onoj 10 hot doga ili šest Big Maca.

Konzumacija insekata (entomofagija) može biti nova za vas, međutim, ona čini velik dio prehrane u Aziji, Africi i Južnoj i Srednjoj Americi. Postoji mnogo vrsta insekata koji se konzumiraju svuda po kugli zemaljskoj, jer mi se ne nalazimo na planetu ljudi, već na planetu insekata. Oko 2 milijarde ljudi jede insekte kojih ima oko 6 milijuna vrsta. Insekti su životinje sa šest nogu koje hodaju uokolo. Što oni rade? Uklanjaju gnojivo, oprašuju naše usjeve. Trećina svega voća koje jedemo "proizvod" su insekata koji vode brigu o reprodukciji biljaka. Kontroliraju nametnike. I oni su hrana za životinje. Oni su na početku prehrambenog lanca. Male životinje jedu insekte. Postoji više od 1000 vrsta insekata koji se jedu svuda po kugli zemaljskoj. To je daleko više od samo nekoliko sisavaca koje jedemo, poput krave ili svinje ili ovce.

Izvor  slike: CRICKSTER

Ipak, industrijski čovjek godišnje pojede oko 500 g insekata u raznim pastama, brašnu i slatkišima!?

3.Eko- piramida  prehrane

Valja poštivati bioraznolikost i prehrambeni lanac ili eko piramidu (tokovi materije i energije) u okolišu. Primarni "proizvođač" je trava, koja godišnje proizvodi 0,47 kg/m2 biomase (6200 kJ/m2) po četvornom metru, a njome se hrane mikroorganizmi, dok bakterije, crvi i uši proizvode 0,006 kg/m2 (280 kJ/m2) biomase. Njih pak jedu krtice ili rovke proizvodeći 0,0001 kg/m2 (25 kJ/m2 ) biomase. Sove jedu rovke, kokoš jede crve i gliste i na kraju – čovjek jede kokoš i jaje. Od primarnih „proizvođača“ kao  što su alge, trava i sjeme povezani  su održivo u hranidbenoj piramidi mnogi „potrošači“ na  čijem vrhu je čovjek.

Istraživanja operacija u "malim štalama" (minilivestock) sugeriraju da su omjeri pretvorbe kod hrane za životinje i pretvorbe za jestive kukce znatno veći i učinkovitiji nego za perad, svinje i govedinu. Dalje, manje su zahtjevni za vodu te zato što su kukci tako različiti za ljude, imaju manji rizik od stvaranja patogena koji prijete ljudskom zdravlju (Raubenheimer i Rothman 2013.). A tu je i čimbenik pretvorbe. Uzmete li 10 kg stočne hrane, dobijete jedan kg govedine, ali možete dobiti devet kg skakavčevog mesa. Dakle, devet ili jedan, što je bolje?

Mnogi prehrambeni proizvodi crvene boje obojani su prirodnom bojom. Surimi štapići su meso rakovice, ili se samo prodaju kao meso rakovice, jer to je zapravo bijela riba obojana košenilom. Košenil je proizvod insekata koji žive od kaktusa. Proizvodi se u velikim količinama, 150 do 180 metričkih tona godišnje, na Kanarskim Otocima i u Peruu, i predstavlja velik posao. Jedan gram košenila stoji oko 30 eura. Jedan gram zlata je 30 eura. To je veoma dragocjena tvar koju koristimo za bojanje naše hrane.

Zapravo, imamo škampe, koji su naša poslastica, koja se prodaje po visokoj cijeni, a koja je jako nalik skakavcima. Tko ne bi volio jesti škampe? Postoji nekoliko ljudi koji ne vole škampe, ali škamp, ili rakovi, ili slatkovodni rak, jako su blisko povezani. Oni su poslastice. Zapravo, skakavac je kopneni škamp, i dobro bi nam došao u našoj ishrani. Zašto onda još uvijek ne jedemo insekte, kukce,  gmazove, žabe, puževe? Priznajmo kako  ipak jedemo crve koji su u  trešnji,  jabuci, kestenu (pečeni) žiške u  grahu, kuštibabu koja se nalazi u grožđu  Ne jedemo niti  pse niti mačke koje obožavamo!? (zoolatrija)

Velik dio potražnje i financiranja za entomološka istraživanja dolazi iz medicinskog i poljoprivrednog sektora koji se uglavnom bave kukcima koji prenose bolesti ili smanjuju prinose usjeva. Dok entomolozi prepoznaju iznimno važne razlike među vrstama kukaca i drugih člankonožaca u ekosustavima i u poljoprivredi, usput je došlo do porasta zanimanja za teme kukaca kao izvora hrane.

Na ovom linku  od "crickstera" možete pročitati 12 savjeta zašto se postupno treba preorijentirati na kukce.

https://www.eatcrickster.com/blog/reasons-to-eat-bugs

subota, 27. siječnja 2024.

Prilagodba i klima

 Nije toliko vrag crn koliko se piše.  hrvatska  poslovica

1.     Zemlja i klimatske promjene

Klimatske promjene prisiljavaju nas da im se priklonimo i prilagodimo. Živjeti održivo jedna je od opcija na koju nas stalno upozorava naša Zemlja. Upozorenja o tome kako se ne smije prijeći globalna svjetska temperatura od 1,5 °C slušamo od meteoroloških stručnjaka. Usput, moramo znati da je za to „glavni krivac“ povećana koncentracija i emisija staklenički plinova adekvatno ugljikovog dioksida CO2eq u atmosferi od 420 ppm. u odnosu na 280 ppm. u predindustrijsko vrijeme. Staklenički plinovi, zadržavaju toplinu u našoj atmosferi što je uzrok klimatskim promjenama,  Godišnja globalna emisija stakleničkih plinova 2019.iznosila je  46,3 Gt,  Na EU otpada 7,3% što se  svakom  stanovniku pripisuje 7,6 t. CO2eq

                                      Ove godina mnoga mala djeca su vidjela prvi  put snijeg

                                           "Samo Samobor"  foto monografija od Josipa Grđana

2. Što nam je činiti

2.1 Hrvatski Sabor je 2020. g. donio strategiju o toj temi (na 115 stranica) pod naslovom „Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.

U prosincu 2023. g. Društvo inženjera i tehničara Samobora (DITS) u POP  kinu Pučkog otvorenog učilišta Samobor (POU) organiziralo predavanje dipl. ing. fizike Zvonka Žibrata o Strategiji prilagodbe.https://www.youtube.com/watch?v=36eGJdw8g68

On je kao meteorolog istakao neke značajke o tome kako a) racionalnije živjeti (manje kupovati, više stvarati), osobito u potrebi za hranom, b) ulagati u samo-održivost (solarni paneli – baterije), c) prilagoditi se klimatskim promjenama, d) povećati energetsku učinkovitost i smanjiti energetsku potrebu (toplinska zaštita).

On predlaže da grad Samobor zatraži od DHMZ meteorološku stanicu. Zadaća stanice bila bi izmjeriti podatke i proračune za potrebe izrade projekta energetske samo-održivosti za određenu lokaciju. Valja znati lokalne iznose sunčevog zračenja i relativnog sunčevog zračenja te trajanje sijanja sunca – koliko sati ima efektivnog sijanja sunca. Količina sunčeve energije nejednoliko je raspoređena u vremenu i prostoru za određenu lokaciju. Ona je funkcija astronomskih, geografskih i meteoroloških veličina. Primjerice, za grad Samobor u prosincu trajanje sijanja sunca iznosi 1,5 sati, dok u srpnju iznosi 9,2 sati. Trajanje svijetlog dijela dana u prosincu iznosi 8,50 sati, dok u srpnju iznosi 15,45 sati. Moja napomena: gustoća sunčevog zračenja je od 100 do 800 W/m2, a sunce godišnje dozrači oko 1000 kWh/(m2a) na naše tlo. Lokacija: 45.81 N, 15.72 E.https://ekovalen.blogspot.com/2022/05/solarna-energiju-u-domacinstvu.html

Predavač Žibrat spomenuo je pokojnog Samoborca dr. Natka Urlija koji je još 70-ih godina prošlog stoljeća vodio projekt dobivanje energije od sunčevog zračenja. U mojim starim dokumentima pronalazim kako je 1986 godine Dr Natko Urli  iz instituta "Ruđer Bošković" vodio  projekt kojim je izrađena; Studija o tehničkim  mogućnostima i ekonomičnosti  preorijentacije  potrošača s tekućih goriva na  sunčevu  energiju  u SR Hrvatskoj.  Realni  iskoristivi  prosječni  godišnji potencijal sunčeve energije iznosi 570 TWh. To čini  8 puta više  energije nego što je bila ondašnja  potreba. Današnje  mogućnosti,  svako domaćinstvo  može imati  svoju elektranu pročitaj vidi gore.

2.2 Globalni cilj iz COP 28 (vidi dolje u tekstu) je utrostručiti primjenu energije iz obnovljivih izvora i udvostručiti energetsku učinkovitost (efikasnost). Kod velikih energetskih sustava nije moguće tehnologiju preko noći promijeniti kao što niti veliki brod ne može brzo promijeniti pravac kretanja, kao primjerice jedrilica. Usporedimo li pojedinačnog potrošača s jedrilicom, onda on može učiniti vrlo mnogo na potrošnji energije, bolje rečeno, na energetskoj učinkovitosti svakodnevnog života. Energetska učinkovitost po definiciji je omjer ostvarenog učinka usluge, robe ili energije i utroška energije.

Tijekom 75 godina održano je više od 30 eko konferencija koje su obrađivale pojam održivosti i promjene klime. Prva UN konferencija o klimi COP bila je u Berlinu 1995. g. gdje se pretežno raspravljalo samo o promjeni klime. Što znači COP? COP je akronim za Conference of the Parties ili Okvirna konferenciji stranaka. COP konferencije se održavaju svake godine kako bi se raspravljalo i kako bi se pronalazila rješenja za klimatske promjene. Posljednja konferencija pod nazivom COP 28 završila je 13. prosinca 2023. u Dubaiju, u Ujedinjenim arapskim emiratima (UAE). Zašto su zaključci iz COP 28 važni? Vladari 197 država plus Europska unija potpisali su sporazum ili konvenciju određivanja smjera za postizanje globalnog cilja. Globalni cilj je održati globalnu temperaturu na razini 1,5 °C. Kako? Globalni cilj će se postići ako se utrostruči primjena obnovljivih izvora energije i udvostruči energetska učinkovitost do 2040. g.

Prvi su se put predsjednici država složili (konsenzus) oko potrebe prelaska s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Tekst poziva da se to učini „na pravičan način“. Ovo se smatra važnim dogovorom, gdje se od bogatijih zemalja i zemalja koje proizvode energente traži da se što brže „udalje“ od ugljena, nafte i plina. Mobilizirano je za početak čak više od 80 milijardi dolara. No, sporazum je dobar koliko i njegova provedba. „Ovaj povijesni konsenzus samo je početak puta“, rekao je dr. H. E. Sultan Ahmed Al Jaber, predsjednik, COP 28 UAE.

2.3 Svaka naša potrošnja i proizvodnja, od stana, kruha, kupusa, betona i čelika, troši energiju i „truje“ okoliš. Manje potrošene energije znači i manju emisiju CO2eq u atmosferu. Aktivnosti treba spustiti na razinu domaćinstva ili pojedinca, radi bolje učinkovitosti. U mojoj knjizi Svjedočanstvo o održivosti[i] prikazujem tablicu 6 u kojoj se na razvidan način prikazuje koja i kolika potrošnja klasificirana po UN-COICOP utječe na globalno zagrijavanje. Udjeli utjecaja na okoliš (podaci su iz matrične tablice Indikatora kvalitete okoliša) iznose: hrana i bezalkoholno piće 0,293; prijevoz 0,185; pokućstvo i oprema za kuću 0,159; hoteli, restorani (hrana) 0,091; stanovanje i potrošnja energenata 0,077; rekreacija i kultura 0,06; ostala dobra i usluge 0,052; odjeća i obuća 0,24; komunikacije 0,21; alkoholna pića i duhan 0,17; zdravstvo 0,16; obrazovanje 0,005; zbroj utjecaja je 1,0. Preciznije podatke o emisiji CO2eq i usporediti ih s domaćim  prilikama može se vidjeti u tablici za London- Većina  ljudi  živi u gradovima https://ekovalen.blogspot.com/2022/04/smjernice-o-staklenickim-plinovima.html

 

3. Ekovalen blog.

U proteklom periodu od 12 godina pisao sam  više tema   koje su danas sve aktualnije. Primjerice;  primjena toplinske zaštite, redukcija struje, kako izbjeći klimatsku katastrofu itd.

https://ekovalen.blogspot.com/2016/04/ucinkovito-trosenje-energije-kod-zgrada.html

No na kraju valja  pamtiti neke odnose u gospodarenju s emisijama stakleničkih plinova  tj CO2eq; štednjom 1kWh električne struje smanji se emisija 0,6 kg CO2eq .


[i] Josip Kumerički, Svjedočanstvo o održivosti, Društvo inženjera i tehničara grada Samobora (DITS), 2018. (CIP NSK Zagreb 001008836)

ponedjeljak, 18. prosinca 2023.

120.obljetnica Crvenog križa

 


Humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dragovoljnost, jedinstvenost i univerzalnost-načela Crvenog križa.

1.Gradsko društvo Crvenog  križa Samobor u službi čovjeka

U Samoboru je 1. prosinca 2023. Crveni križ proslavio veliku obljetnicu – 120 godina rada. Slavilo se prigodnim programom – osim što je predstavljena monografija "Povijest i djelovanje Crvenog križa u Samoboru"[i] s dokumentima, fotografijama i svjedočanstvima predsjednika, ravnatelja, zaposlenika, volontera, dobrovoljnih darivatelja krvi i donatora, nastupala je VA Samoborke (804) Sanoborske ciklame - YouTube

te su dodijeljena priznanja, a na kraju programa poslužen je domjenak. Humanost i dragovoljnost najbolje se ogleda u djelovanju Crvenog križa kroz davatelje krvi i volontere te zaposlenike.


        Monografija  120. obljetnice Gradskog društva Crvenog križa Samobor 

 Navedeni podaci u monografiji, koju je odlično strukovno uredila Petra Somek (čestitka!) mogu biti podstrek za mnoge ljude, koji vrlo lako, kroz Crveni križ, mogu pronaći osobe u potrebi, kojima treba pružiti tako malo skrbi i ljubavi, da se ispune ljudska načela suživota.Velike  čestitke valja uputiti i ravnateljici Anici Francetić Kufrin za odličnu organizaciju  proslave.

2. Povijest. Crveni križ je humanitarna organizacija, čije se djelovanje temelji na sedam osnovnih načela: humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dragovoljnost, jedinstvenost i univerzalnost (više vidi na linku www.icrc.org). Međunarodni pokret Crvenog križa osnovan je 17. veljače 1863. u Ženevi. Inicijator je bio Henry Dunant, potaknut velikim broj vojnika koji su bespomoćni umirali na bojnom polju kod Solferina u ratu 1859. g. između Francuske i Habsburške Monarhije.

Humanost i dragovoljnost samoborskog Crvenog križa očitovala se u pomaganju nemoćnima, bolesnima, starcima, gladnima, napuštenima, siromašnima, djeci bez roditelja i doma, stradalima u potresu i poplavljenima. Naročita humanost pokazala se prema prognanicima u Domovinskom ratu.

3.Domovinski rat

Kao predsjednik Crvenog križa za vrijeme Domovinskog rata ispričao sam uredniku ove knjige moja sjećanja oko brige o prognanicima iz sela Gora kraj Petrinje. Hrvatske žitelje, pretežno seljake između Petrinje i Gline, protjerale su s njihovih dvorišta i kuća srpske postrojbe (četnici i JNA) Nakon što su popisani svi prognanici koji su zbog okupacije 1991. morali napustiti Petrinju i svoje domove, došlo se do ove brojke: 10.535 građana, od kojih 9.352 Hrvata, 215 muslimana, 790 Srba i 178 ostalih. Petrinja je za vrijeme borba za grad i okupacije Petrinje pretrpjela velike štete na gospodarskim objektima. Oštećeno je i uništeno više od 3.350 stambenih objekata, od čega je potpuno porušeno i popaljeno, bez ikakve mogućnosti popravka, 1.579 stanova i kuća.

4.Moje sjećanje

Vraćam se sudbini prognane obitelji Tominović iz sela Gora kraj Petrinje. Njihovo progonstvo moglo bi se holivudski prikazati. Možda se pronađe neki pisac scenarija i redatelj budućeg filma "Prohujalo petrinjskim vihorom". Obitelj Tominović činili su djed Blaž, baka Barica, sin Zlatko, snaha Katica, kćeri školarke Ankica i Ljubica.

Sve je ostavljeno u kući i dvorištu osim što su u progonstvo uzeli osobne stvari i blago, krave Biserku i Bebu (dvojčeki), Milenku i Zvjezdanu. Bile su to krave koje su im značile egzistenciju i život, jer su od njihova mlijeka pravili i prodavali sir i mliječne proizvode na tržnici u Petrinji.

Put te prognaničke kolonije počinje prvo dolaskom u mjesto Nebojan kraj Siska, te dalje, zbog ratne situacije, u Malu Goricu, pa Mahovo i Gornje Vrapče. Krave su potom odvedene na neko gospodstvo u Sveti Ivan Zelinu. Dalje je Crveni križ odveo obitelj Tominović u Klokočevac Samoborski na dvorište obitelji Špelko. Po svršetku rata odvedeni su natrag u Nebojan i Letovanić, pa u Goru na svoje popaljeno dvorište s porušenim gospodarskim zgradama i kućom.

Jesen je, posjećujem obitelj Tominović u Klokočevcu da ih pitam kako su i treba li im nešto. Baka Barica odmah mi kaže da bi sve bilo dobro da barem znaju gdje su im krave i da ih dovedu ovdje, jer na dvorištu Špelko postoje štala i sjenik. Doznajemo da su krave spašene i organiziramo dovoz pomoću "Stočara", poljoprivrednog poduzeće koje ima kamion za transport goveda.

Kakvo je to bilo veselje kada su krave dovedene. Organiziran je dovoz sijena. No odmah drugi dan baka i djed vežu vojkama krave i vode ih na pašu na obližnje livade. Nakon par dana posjetim ih i Katica mi kaže: "Bilo bi dobro da mogu prodavati na tržnici mlijeko i sir i vrhnje." Otiđem do uprave Komunalca koji gospodari samoborskom tržnicom i zamolim ih da prognanicima bez naknade dopuste prodaju mlijeka. Tada se vidjelo da je krava velika pomoćnica ili "tvornica" za pomoć prognanicima, jer trave ima u izobilju i treba je kroz ispašu i sijeno dati kravama, a one bogato uzvraćaju najboljom hranom – mlijekom.

Bilo kako bilo, događaji u Domovinskom ratu i život idu dalje. Obitelj Tominović je već bila u Letovaniću i mole me da dođem na svadbu unuke Ljubice. Vjenčanje i svadbena večera održali su se u Sisku. Ujutro mi pristupi baka Barica i nudi mi, izvezen rukom, tradicionalni ručnik koji je dio narodne nošnje sela Gore iz Župe Sv. Lovre (crkva je bila srušena). Ja kažem: "Nemojte mi to dati, evo, hvala Bogu, familija će se povećati, pa ćete unucima i unukama morati dati to znamenje vašeg sela i roda." Ona mi uzvrati: "Gledajte, odavde se vidi Petrinja i ne znamo hoćemo li se ikada vratiti." Oboje smo se rasplakali.

Hvala Bogu, bio sam u Petrinji kada je oslobođena 8. kolovoza 1995. g. Nakon toga, obitelj Tominović vraća se doma na porušenu kuću, štalu i sjenik. Država je obnovila kuću, a staju su obnovili sami. Prisustvovao sam sprovodu bake Barice i sina Zlatka, a brigu oko krava preuzele su Katica i kći Ankica.

Da tragedija bude veća, kuća obitelji Tominović nastradala je i u potresu 2020. godine. Popucao je dimnjak i oštećena je štala. Danas su u štali neke druge krave koje nisu lako podnijele potres Katica i Ankica mi kažu kako su još uvijek u depresiji od tog potresa i nemilih događaja koje su proživjele.


[i] Petra Somek, Povijest i djelovanje Crvenog križa u Samoboru, Nakladnik Meridijani, Samobor, 2023.

petak, 17. studenoga 2023.

Domoljublje

Bonum est diffusioum sui - Ono što je dobro želi se raspršiti

Kad bi se udružilo ljude u neku svrhovitu akciju o održivom razvoju, odmah bi se čuli prigovori o svekolikim nepodopštinama u državi. Zamijenimo pojam države pojmovima domovina ili zavičaj i pitajmo se jesmo li domoljubni. Da bismo pozitivno odgovorili na ovo pitanje, pokušajmo se usporediti sa životom naših djedova i vidjeti što su oni govorili o svijetu, ljudima i životu. Domoljublje je zaglavni kamen koji se u porodici ne mijenja kao što se danas mijenjaju kravate.

Pogledajmo u epohalno djelo Milana Langa[i] u kojem on ističe društveno-socijalnu komponentu života u Samoboru prije sto godina. On je vjerno kroz originalni sanoborski kajkavski govor zabilježio tadašnje društveno ponašanje. Ispod natuknica navodim linkove nekih mojih raniji postova koji djelomično prikazuju današnje prilike.

                                                Milan Lang snimljen pred kraj života ( Samoborski muzej)




 

1.         Domovina

Samoborci znadu, da su se naši djedovi borili za domovinu svoju, pak da se i sada – ustreba li – mora svaki za nju boriti do posljednje kaplje krvi. Ne pojme i prigovaraju, kako može tko drugi u njihovoj zemlji s njima gospodariti. Samoborac je iskreno odan prejasnoj dinastiji. U mnogim se kućama slika našega sijedoga kralja nalazi na počasnome mjestu. Naročito se ljudi ugodno sjećaju nadvojvode Leopoda Salvatora, koji je sa svojom obitelji češće boravio u Samoboru, kad je prije više godina ljetovao u susjednim Mokricama. Vladaru je dana sva vlast od naroda. Saka obitel ima svojega glavara.

Onda je trebalo delat ceste od jednega sela do drugega, tak se spojilo jedno selo z drugim i tak je onda nastala država. Pokle se je takvih malih državih više skupa složilo, a te su pak zebrale još većega gospodara, koji sudi sim onim državam. Vidi link o Vukovaru

2.O braku

Uvijek je čovjeku ljepše, imade li uza se ženski stvor. Ako se ne oženi, onda je „kak pušćenik“, nima ga gdo oprati, rediti, jesti mu skuhati, nima se s kim pospominat, a kad zbetêža, nima ga gdo podvorït. Naši ljudi tvrdo vjeruju, da je žena čovjeku suđena. Bolje se ženiti zamlada, samo ako je čovjek u svom zvanju toliko usavršen, da je sposoban svojim radom da uzdržava nesamo sebe, već i ženu i djecu. Dok je čovjek mlađi, jači je i zdraviji, bolje može prionuti uz posao i više zaslužiti. Ako ima djevojka ili udovica koju stotinu forinti ili drugi imutak, sve se jagmi za njom. Link o vjenčanju.

3. O vjeri

Osim svoje vjere katoličke poznaje naš svijet još ove vjere: vlašku (grkoistočnu, grkokatoličku), židovsku, tursku i luteransku vjeru. Svatko u svojoj vjeri može da se spasi, samo ako sve obdržava i živi onako, kako mu vjera njegova zapovijeda. Naroda se neugodno doima, kad jedni rade, a drugi svetkuju na pr. katolici i pravoslavni. Kod nas je u Samoboru malo inovjeraca, tek po koji činovnik i trgovac, zato i nema nikakova trvenja ili mržnje vjerske. Kad je jeden Bog, ki nas je stvoril i ki je nad semi nami, da zakaj ne bi i si jednaku veru imali i si jedne dane svetkuvali? Naši ljudi štuju i inovjerce, ako su inače vrijedni i pošteni ljudi i ako se slažu s njima. Link o Sv Josipu.

4. Gospoda

Narod je uvjeren, da su potrebna i gospoda, da upravljaju i zapovijedaju ; “samo – veli – kaj je tega već preveć: već saki pisar ima pod sôbum pisara, pak kak ondȁ ne bi bilo zlo, kad moramu tulike plaćat, a nȋ ih tuliko treba“. Samo to se narodu krivo vidi, kaj nekoja gospoda imaju preveliku plaću. Kad je – veli – meni dost triput na dan jest, dost je i gosponu; kad ja morem živit vu jednoj maloj hiži, kak ne bi mogel i on. Ja morem shajat na leto s četirimi, petimi stotinami forinti, a nekoja gospoda imaju tuliko na mesec.

5.Sirotinja

Sirotinje je na svijetu uvijek bilo i bit će je, a što dalje, to više. Da je do toga došlo, krivo je: neznanje, i nedovoljna vještina u poslu, kojim se pojedinci bave, te se radi toga nijesu mogli dosta pribaviti rada i zaslužbe; bolest; lakoumna pravda, koja je već mnogima pozobala vas imutek: nekima je krivica i zloba ljudska ugrabila, što ih je išlo po Bogu i pravdi; kod nekih lijenost ili nemar za gospodarstvo; neke je uništilo kartanje, pijančevanje ili inaki razuzdan život; nekoga je obdaril Bog velikim brojem djece. Zato se i govori „da od dela još ni nigdo bil bogat“.

6. Porez

Štibra se plaća zato, da država ima otkuda plaćati činovnike i službenike, graditi ceste, regulirati potoke i rijeke i namirivati sve drugo, što je potrebno.

7. Lopovi

Kad jemput negdo nekoga vubije iz osvete, treba bi i nega takaj obesit. Isto tak i tat, koji dojde dva, tri put v vrešt zbog krađe, tega već ne pustit van. On nek dela vu kaznioni do smrti. Sada već znaju ovakvi pokvareni ludi, da ih sud miluje, a fiškali braniju, pak si misliju, da je bole ovak z lahkega živet (krasti), nek teško delat. A v reštu je tolvaju lepo: ima lepi stan i koštu, bolše neg doma, gdi ima brigu, otkud bu zmogel za se i za obitel.

8.Policija

Prez žandarov i pandurov se takaj ne bi moglo vladat, jer vnogi put ne vredi nikakova zapoved nit od najvećega poglavara, ako ni straha. Nit mačka pri hiži ne vala prez straha. Narod odobrava pandure i žandare, al ne odobrava i financov. Nekče mora zapovedat. Samo ih nesme preveć bit, jer nima gdo delat.

9. Zakon

Danas je na svijetu malo dobra. S kim razgovaraš, svaki se tuži na kakovo zlo, koje ga bije. Prez zakona takajše ne more bit, al moraju bit pravični. Tak na pr. ni prav, kad je nekče nekemu dužen, da on onda prenese na svoju ženu ili dete svoj imetek. Krivični je zakon i to, da ne smeju ludi peći rakije ze svojih sliv, drožđi i tropa, nek to se mora kakgod potepsti, a država to slobodno dela. Al ne kuha rakiju kak mi, neg piće, koje je baš pravi gift proti naši rakiji.

Veliju pri nas, da je odonda zlo, otkak su fiškali: oni okreneju, da je ono, kaj je krivo, pravo, a potem pravičan kvaruje. Još i danas pravični ludi jako žalujedu za onem vremenom, kad su još batine ladale; kad su onemu, ki je kaj vkral, odsmicali 5 na 20, tega mu već ni nigdo odnel.Link o Psalmu 15

10. Žviždači-prijavitelji nepravilnosti

Pravičan je onaj čovjek, koji ne zatvara oči i usta, kad vidi, da se čini što krivično, već podiže glas svoj protiv toga, svejedno da li krivično rade njegovi znanci i prijatelji, za koje prije nije mislio, da su takovi. Dobar čovjek ne iščekuje za to svoje djelo plaće, već mu je pri tom na umu. „Bog plati na nebeskih vrati.“Vidi NN 46. 2022

 



[i] Milan Lang, Samobor narodni život i običaji. Nakladnik: Grad Samobor, Urednica: Petra Somek, Izdavač: Meridijani, 2009., str. 1016. do 1022.