Jela od bundeve

1. Uvod

U postu od kolovoza pokušao sam oslikati probleme uzgoja hrane uz mnoge štetnike i parazite

te klimatske promjene kao što su mraz, prekomjerna kiša ili suša, tuča, orkanski vjetrovi. Skoro sve to zadesilo nas je ove godine. Dok ovo pišem vrijeme je berbe grožđa. Moje obiteljsko „povjerenstvo“ zaključilo je da se berba grožđa ne isplati, jer će se nakon tuče svaka jagodica morati odvojiti od grozda, a i nakon što su ptice pojele mnoge preostale jagodice. „Pobjednik“ nakon svih tih nedaća u našem je vrtu buča ili bundeva naziva hokaido. Zašto pobjednik? Procijenio sam to prema sljedećim elementima: dobro je sazrela, lako je održiva u čuvanju u podrumu, ima čvrstu narančastu koru koju ne treba oguliti kad se kuha za juhu. Tvrda joj je kora najveća brana protiv štetnika i kvarenja. Sjeme klije 6 – 8 dana, a njegova trajnost glede klijavosti je 5 do 8 godina. Već prema sjemenu, gnojidbi i njezi, prirod ili urod može biti 3 – 4 kg po četvornom metru.

Veličanstveni kolorit u vrtu Reze i Bare Vinković iz sela Živika kraj Slavonskog broda

2.Klasifikacija i nazivi 

U narodu ima više desetaka naziva za bundevu, primjerice: obična buča – hrana za svinje, misirača, pečenica, šećerka, ukrasne bučice. Botaničari (Flora Croatica Database) koriste latinske nazive u kojima su bundeve svrstavane u porodicu s mnogo vrsta i varijeteta. Tako su buče, dinje i lubenice smještene  porodicu Cucurbitaceae gdje su vrste Cucurbita pepo L. kao obična bundeva, Cucurbita moschata kaomuškatna buča, a Cucurbita maxima naziva se hokaido buča. Bundeve (lat. Cucurbita) rod su iz porodice Cucurbitaceae. Buče su jednogodišnje biljke, a izvorno dolaze iz Amerike. Danas se uzgajaju kultivirane vrste u toplim područjima svijeta. Plodovi i sjemena nekih vrsta su jestivi. Koriste se za hranu ljudi i stoke. Karakteristični je proizvod bučino ulje. No, botaničari vode diskusiju je li bundeva voće ili povrće, budući da su zbog sastava, oprašivanja i sjemena vrlo slične.

Naša hokaido buča

3. Nutritivne vrijednosti

Dok smo s podsmjehom govorili o bundevi kao hrani za svinje, pogledajmo kakve nutritivne vrijednosti su sadržane u njoj. Bundeva po hranidbenoj vrijednosti i dijetetskoj važnosti vodeća je među povrćem. Prema bazi podatka USDA za običnu bundevu (Pumpkin, raw) navedeno je oko 90 sastojaka ili komponenata, uključujući vitamine i mikroelemente. Istaknimo najvažnije sastojke u 100 g bundeve: voda 91,6 g, energija ili energetska vrijednost 109,2 kJ (26 kcal), masti 0,1 g, proteini 1 g, kolesterol 0 mg, natrij 1 mg, ugljikohidrati 7 g, kalij 430 mg, biljna vlakanca 0,55 g, šećer 2 g, vitamin C 9 mg, kalcij 21 mg, željezo 0,8 mg, vitamin B6 0,061 mg, vitamin K1 1 μg, magnezij 12 mg, selen 0,3 μg i cink 0,32 mg.

4. Jela

Na internetu postoji mnoštvo specijaliteta s bučama – od tekućih, slatkih, kiselih, slanih i hrskavih. Kuhane bundeve upotrjebljavaju se s maslacem kao samostalno jelo ili prilog te za pripremu umaka i hladnih salata. Bundeva može biti sastavni dio variva samostalno ili s drugim povrćem, kao i dio nadjeva za palačinke, savijače i pite, najčešće u kombinaciji sa svježim sirom.

Otkrivamo neke od najmaštovitijih jela koja su fotografijom i opisom lijepo prikazana na web stranici Podravke https://www.podravka.hr/clanak/2026195/svemoguca-bundeva-recepti-kakve-jos-niste-probali/.

Evo samo nekoliko kulinarski prijedloga: Punjeni krekeri od bundeva, Sladoled od bundeva, Lazanje od bundeva, Fritule od bundeva, Punjene pohane šnicle s bundevom muškatna tikva.

Znamo da je zdravo jesti na žlicu. Pritom je varivo od bundeve i krumpira neizbježno i trebalo bi se često naći na našem jelovniku ­– jeftino, nutritivno bogato i prefino. No, istražite i odaberite neke od recepata s bundevom na internetu!

Gruda zemlje

 1.Uvod. Na tržnici ljudi govore da je sve skupo!!! Krenimo razmišljati i djelovati od grude zemlje. Sve okolo nas crpi život iz grude  zemlje.

Gruda zemlje je metafora, ali i živa STVARNOST. Nad pokojnikom govorimo: Neka ti bude laka hrvatska gruda (zemlje). Moja majka je govorila kako je motikom razbijala i mrvila velike grude koje brane nisu usitnile. U Psalmu 65,11 zapisano je: Ovako pripremi zemlju / brazde joj natopi / grude joj poravnaj / kišom je omekšaj / njive joj blagoslovi.

Postoji život u grudi zemlje, ali i u grudi nad zemljom i pod zemljom.

 2.Što je gruda zemlje? Gruda zemlje sastoji se od mnogih elemenata i spojeva, te smjese žive i nežive organske tvari. Sitno razdrobljena mrtva tjelesa pomiješana su s bezbrojnim živim stvorenjima: vlaknastim crvima, ličinkama, jajašcima, sitnim biljkama, bakterijama. Gospodarska vrijednost oranica i vrtova ovisi o množini i razmjeru živih i neživih sastojaka. Skup mrtve organske tvari u tlu nazivamo humus. To su „umrlo“ lišće i stabljike ispunjene gljivicama, malim mravima, crvićima, glistama koje se hrane njima i tako zatvaraju životni krug stvarajući prah iz kojeg se ponovno rađa život. U procesu raspadanja živih bića sudjeluju bakterije, mušice i muhe zlatarke, moljci, gusjenice, ličinke koje pretvaraju bjelančevine do dušika i praha koji se kišom rastvori. U prah ćemo se svi na koncu pretvoriti. Sve živo prima posredno ili neposredno hranu za svoj opstanak na grudi zemlje.

Kakva je briga Vlasti za tlo? U Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu postoji odjel koji se zove Centar za tlo (https://www.hapih.hr/ct/). Vidi također zakonsku regulativu kroz zakon NN 47/2019 (10. 5. 2019.).

Zadaća Centra za tlo je trajno praćenje stanja, monitoring poljoprivrednog zemljišta, zatim trajno praćenje stanja svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a posebno sadržaja štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu, svih onečišćenja i oštećenja poljoprivrednog zemljišta. Program omogućava osmišljavanje mjera za sprječavanje, ublažavanje ili popravljanje narušenog stanja poljoprivrednog zemljišta. Na tlo djeluje i kisela kiša.

 3.Pod grudom zemljom žive pretežno glodavci koji imaju sjekutiće koji stalno rastu, pa ih moraju glodanjem trošiti. Žive svugdje oko nas. Poznat je dabar koji glodanjem ruši stabla i stvara brane u rijekama i čini čuda na obalama rijeka. Nadalje, glodavce susrećemo kao štetnike u vrtu gdje jedu korijenje povrća, a čine i štetu na njivama i nastambama. Nabrojimo ih: kućni miš, kućni štakor, štakor selac, hrčak, poljska voluharica, šumski zec, kunić, vjeverica, dabar. Iako su štetnici, tvorac, lasica i kuna uništavaju glodavce, krtice i zmije te time čine neku ravnotežu u okolišu. Paradajz smo zaštitili od ptica, ali miševi i voluharice ih napadaju iz zemlje.

 

Aroniju i  paradajz mrežom  smo štitili od  ptica ali miševi ili voluharice napali su ih iz zemlje. 

4. Nad grudom zemlje živi u prvom redu čovjek koji se bori protiv životinja i gamadi ekološkog onečišćenja i virusa oko spremanje hrane. Kao Božji su nam dar tj. hrana – mnoge biljke i drveća, zajedničkog naziva flora. Oko nas lete ptice, koje su nam drage, pa ih zimi hranimo. No, istovremeno postaju štetočine, jer jedu istu hranu kao i ljudi. One prve pojedu ribizl, aroniju, grožđe i trešnje.

Nažalost, bio raznolikost faune kod ptica u nas je u opadanju. Ljudi su govorili kako je lastavica Božja ptica i ne smije se ubijati. One žive ili su obitavale u štalama i čine ravnotežu s muhama i komarcima koje love. Ostaju još ptice: kos, škanjec, sova, sraka, vuga, vrabec poljski, štiglec, škvorac, senica, drozd, divje patke i rode. Kos čini mnogo štete u vinogradu i vrtu. Vjeverica koju je lijepo vidjeti na grani, ali prvo nam pojede lješnjake i orahe. Tješimo se, pa i one moraju živjeti, jer je ova Zemlja njihova kao i naša, ljudska. Na grudi zemlje rasprostire se kao hranidbeni stol za mnoge divlje i domaće životinje ili zvijeri. Upravo dok ovo pišem u vrt nam provaljuju divlje svinje i srne, koje jedu sve usjeve koje smo posijali nama za hranu. Lisica, tvor, kuna, lasica i jazavac čekaju da pojedu kokoši, jer kokošinjak nije ograđen kompaktnim i nepropusnim ogradama i mrežama. Čovjek za svoju hranu lovi srne, zečeve i divlje svinje. Široka je lista gmazova i kukaca koji čine kvar nad biljem. No, pčela vrlo je važna, jer je oplođivanje voća i povrća uvjet za jesenske plodove. Zbog mnogih štetočina, među kojima su i puževi, počela je gradnja vrtova u drvenim trugama. Gđa. Carić Ranka iz Orešja ima vrt gdje je  zemlja  podignuta i ograđena s drvenim daskama. U  tlo stavlja lupinje od  jajeta. Zadovoljna je ovogodišnjim prinosima  povrća uz sve klimatske nedaće. 

 5. Organska ili ekološka  poljoprivredna proizvodnja. Ratarstvo i vrtlarstvo se preporodilo u mnoge vidove koje se naziva organskom ili ekološkom poljoprivredom. Koje su prednosti i pravila u ekološkoj poljoprivredi, te mjere suzbijanja štetnih organizama? Vidi predavanje mr. sc. Marije Ševar, Sveti Ivan Zelina, 22. rujna 2016., prezentirano na 79 slajdova.Ekoloska poljoprivreda.pdf - Google Drive

 U Sjedinjenim Američkim Državama definicija "organskog" osigurava se putem nacionalnog organskog uzgoja Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA) pod nazivom NOP. Program (NOP) nije jednostavan, već prilično poduži i detaljan opis svih aspekata povezanih s proizvodnjom, rukovanjem, preradom i označavanjem organskih proizvoda, koji se strogo provode.

Ukratko, NOP definira organsku poljoprivredu kao “ekološki sustav upravljanja proizvodnjom koji promiče i poboljšava biološku raznolikost, biološke cikluse i biološku aktivnost tla. Temelji se na minimalnom korištenju inputa izvan farmi i na praksama upravljanja koje obnavljaju, održavaju i poboljšavaju ekološki sklad". Stoga postoje neke varijacije. Na međunarodnoj razini, organsku poljoprivredu reguliraju i provode brojne certifikacijske agencije temeljene velikim dijelom na standardima koje je postavila Međunarodna zaklada za pokrete organske poljoprivrede (IFOAM).

Općenito govoreći, standardi postavljeni u svim zemljama uglavnom zabranjuju sintetička gnojiva i pesticide i umjesto toga se snažno oslanjaju na biološku raznolikost, kontrolu prirodnih patogena i štetočina, kao plodored za održavanje plodnosti tla, povećanje održivosti sustava i  protiv onečišćenja okoliša.

Analiza Organske naspram konvencionalne održivosti uzgoja: usporedni sustav -vidi u https://www.mdpi.com/2071-1050/10/1/272

 Elementi u kalkulacijama cijena usijeva organske i konvencionalne poljoprivrede.

Nalazimo se u ključnom trenutku u ljudskoj povijesti, dok poljoprivredni sektor prolazi konsolidaciju zajedno s povećanjem troškova energije u kontekstu sve manje dostupnosti resursa. Primjerice, godišnje organska poljoprivreda troši energije 5850 MJ/ha, dok konvencionalna  troši 8000 MJ/ha. (Sliku i link na organsku poljoprivredu vidi u linku.)

6. Sjećanja. Razmišljajući o grudi zemlje dolaze mi sjećanja na prvu pjesmicu koju sam naučio u pučkoj školi Kesni sneg od Dragutina Domjanića. Kroz pjesmicu moli se sneg da stiha (tiho) na zemlju pada i da joj ne bude težak. Pjesmicom se ljudska narav poistovjećuje s grudom zemlje. Zadnje dvije kitice su:

Jabukah bu pak črlenih, / žita kakti zlata; / dobroga bu svega dala, / zemlja nam bogata. Zato kad na zemlju padaš, / naj joj biti težek, / stiha padaj kad da dragaš; / dobri sitni snežek.

 

 

 

  

Američka borovnica

Uvod

Naš život na Zemlji može se prikazati egzaktnim brojkama, tj. podatkom o tome da svakom čovjeku treba dnevno 2220 g vode, 523 g hrane i 862 g kisika. Predmnijevamo kako su nam voda i kisik „badava“ dodijeljeni, dok hranu moramo priskrbiti „motikom“ i poduzetništvom. Valja napomenuti kako je biti radoholik prvi preduvjet poduzetništva u poljoprivredi. Kada treba pobrati plodove, onda nogomet i košarka nisu najvažnija stvar na svijetu kako to ponekad poučavamo mladež!

U ruci držim knjigu „Uvod u permakulturu“ Billa Mollisona, tražeći aktualne informacije o poduzetništvu u poljoprivredi – od uzgoja kokoši do nasada borovnice. Prema „Katalogu kalkulacija poljoprivredne proizvodnje” američku borovnicu ubrajamo među najisplativije hortikulturne nasade, gdje nakon pokrivanja ukupnih  troškova vlasnici plantažnih nasada u rodu mogu očekivati godišnji prihod od 20617 €/ha (2018. g.). Ipak, zbog globalnih klimatskih promjena taj očekivani rezultat može biti umanjen na 17206 €/ha (2021. g.) zbog inflacije, prirodnih nepogoda ili prekomjerne pojave neželjenih organizama – uzročnika bolesti, štetnika životinjskog podrijetla i korova. Preporučam pročitati strukovni tekst prof. dr. sc. Tomislava Jemrića iz kojeg se saznaju glavni elementi uzgoja borovnice. https://gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/uzgoj-borovnice-od-sadnje-do-berbe/.

Zapravo permakultura (kratica od permanentna agrikultura) jest slična poljodjelstvu mojih predaka kroz tradicionalni život na selu. No, danas se društvo promijenilo, kako po broju stanovnika tako i po razmještaju istih. U industrijskim zemljama 70 % ljudi živi u gradovima, pa nedostaje radnika na poljima. U SAD-u 80 % ženske radne snage je na farmama i plantažama. Zato dolazi do velikih migracija stanovništva, kako u Americi tako i u Europi.

Dok su prije, to svjedočim, svi u porodici, pa čak i djeca, bili u poslu oko privređivanja „kore“ kruha, danas je potreba radne snage na njivama prvi kritični element. Kao i prije, porodice s više članova ili više djece bile su ili jesu i danas rješenje.

Ne moraš imati svoju parcelu za uzgoj neke kulture i stvoriti plantažu, jer je možeš zakupiti, što je uradio Petar Medić sa svojom brojnom obitelji za nasad od 600 grmova američke borovnice. Po jednom hektaru može se posaditi od 2400 do 3000 grmova borovnice, a po njegovom iskustvu nagib tla (sjever-jug) i mikroklima oko nasada bitni su za uspješan uzgoj. Grmovi se nalaze na folijama i u plastičnim posudama od 50 litara sa supstratom. Grmovi se s posudama mogu premještati prema prilikama s jednog na drugi teren.

S Milivojem Štefkovićem posjetio sam tu plantažu na koju je instalirao cijevi za kapilarno navodnjavanje praktički svakoga grma. Navodnjavanje je drugi kritični element u proizvodnji borovnice. Svaki grm u rasteru 120 × 300 cm u razmaku redova traži tjedno od 5 do 10 litara vode. Treći element uzgoja po važnosti su rahlost i pH tla koji iznosi 4,5 do 5 (kiselo). Kiselost se regulira pomoću gnojiva – 150 g po grmu koje se dodaje vodom i supstratom kiselog treseta. Razmjer dušika : fosfora : kalija je 1 : 1 : 1.

Krenimo s pričom od početka. Divlje borovnice rastu u našim šumama. Uspješnu kultivaciju ili umjetni uzgoj borovnice počeo je Amerikanac F. V. Colville 1906. godine. Borovnice pripadaju vrstama iz porodice vrijesovki (Ericaceae) i nalazimo ih u širokom području od polarnog kruga pa sve do tropskog pojasa jugoistočne Azije. U našoj flori postoji šumska borovnica (Vaccinium myrtillus) koja se uz još četiri vrste može naći na području Europe, dok je većina ostalih vrsta raširena na području Sjeverne Amerike odakle dolaze i vrste od kojih su razvijene sorte koje se danas prodaju u rasadnicima.

Ekonomska kalkulacija

Uz prethodno studiranje i računanje olovkom jednostavno vadeći podatke od stotinjak primjera u „Katalogu kalkulacija“ utvrđuju se najdohodovnije kulture. Primjerice, borovnice, trešnje, jabuke, maline, kivi itd. Ministarstvo poljoprivrede izdalo je katalog kalkulacija iz kojeg se mogu razabrati glavni elementi poduzetništva.

https://www.savjetodavna.hr/product/katalog-kalkulacija-poljoprivredne-proizvodnje-za-2021-godinu/

Samo zbog informacije, koristeći internet, u rasadnicima Europe mogu se pronaći primjerice sadnice američke borovnice koja košta 4,78 € (tip Duke), crni ribiz 5.87 €, jagoda mjesečarka 2,6 €, kivi 6,5 € itd.

Na našim tržnicama može se kupiti 250 g borovnice za 2,88 €, malina za 4,88, kupina za 4,88 € što je sastavni element u donošenju odluka.

U kalkulacijama su važni varijabilni i fiksni troškovi proizvodnje. Osim što su temelj za utvrđivanje dohotka odnosno dobiti cijelog gospodarstva, ovakve kalkulacije dobar su pokazatelj odnosa i udjela pojedinih stavki prihoda i troškova za svaku pojedinačnu proizvodnju poljoprivrednog gospodarstva. Jasno, varijacije u stavkama temelj su dobrog gospodarenja.

Troškovi specifični za jednu vrstu proizvodnje mogu se izraziti količinski i vrijednosno i dodijeliti svakoj pojedinoj proizvodnji koja se odvija na poljoprivrednom gospodarstvu. Ovakve troškove (gnojivo, voda) nazivamo varijabilnim troškovima, jer su izravno povezani s određenom vrstom proizvodnje, javljaju se jednom u proizvodnom procesu i variraju ovisno o obujmu proizvodnje odnosno njezinu povećanju ili smanjenju. Varijabilni troškovi se ne pojavljuju ako se ništa ne proizvodi. Varijabilni troškovi mogu se točno utvrditi i specificirati po pojedinim proizvodnjama i po jedinici proizvodnog resursa (npr. površina zemljišta ili trajnog nasada, grm bobičastog voća, grlo stoke ili košnica. (Vidi sliku.)

Najčešći fiksni troškovi na poljoprivrednim gospodarstvima su: troškovi vlastite poljoprivredne mehanizacije i opreme: održavanje i amortizacija, gorivo i mazivo; troškovi energije; trošak zakupa poljoprivrednog zemljišta; održavanje i amortizacija gospodarskih zgrada; opći troškovi gospodarstva: električna energija, različite vrste osiguranja, troškovi telefona, interneta; plaće stalnih radnika (uključujući zdravstveno i mirovinsko osiguranje); troškovi kamata na kredite, zajmove i leasing rate. Važno! Ovi troškovi postoje i kada nema proizvodnje.

Na kraju, iako ne manje važno, kalkulacija je dobra podloga za donošenje kratkoročnih i brzih odluka za planiranje buduće proizvodnje i investicija u slučaju promjene obujma i vrste proizvodnje, tehnologija, načina uzgoja i sličnog.

U katalogu se mogu pronaći mnogi modeli poduzetništva podijeljeni u kategorije: 1. Modeli kalkulacija ratarskih kultura, 2. Modeli kalkulacija voćarskih i vinogradarskih kultura, 3. Modeli kalkulacija povrćarskih kultura, 4. Modeli kalkulacija krmnih kultura, 5. Modeli kalkulacija stočarske proizvodnje, 6. Modeli kalkulacija u pčelarstvu,

Zaključak: Želimo li proizvesti pšenice  0,7  ili američke borovnice 0,6 kg/m2 moramo računati koliko  trebamo litara vode i koliko kWh energije između ostalih potreba. 

Slika: Primjer kalkulacije za borovnicu

 

Voda naša svagdanja

Ko bistru vodu muti, žeđa ga umori.-hrvatska poslovica

A. Uvod. Kada vidite mnoštvo smeća, kantica, tekstila i automobilske gume u vodama rijeka, jezera i mora, znajte kako je to zapravo nama servirano na stol za jelo, što je tako ilustrativno svojom slikom prikazala srednjoškolka Neva Panić-.škola ŠPUD. Zagreb..

                    Moramo osnovati povjerenstvo zbog ovog onečišćenja u našim biocenozama

Pojmovi održivost i okoliš ušli su u politički rječnik 1972. godine nakon Konferencije o ljudskom okolišu održane u Stockholmu. Mnoštvo UN-konferencija održano je otad na temu održivosti i okoliša, a i voda je bila česta tema i to čistoća vode za ljudsku prehranu.

Voda prekriva oko 71 % Zemljine površine, a mora i oceani čine većinu volumena vode (oko 96,5 %). Mali dijelovi vode pojavljuju se kao podzemna voda (1,7 %), ima je u ledenjacima i ledenim kapama Antarktika i Grenlanda (1,7 %) te u zraku kao para, oblaci (koji se sastoje od leda i tekuće vode suspendirane u zraku) i oborina (0,001 %). Voda se neprekidno kreće kroz vodeni ciklus isparavanja, transpiracije (evapotranspiracije), kondenzacije, padalina i otjecanja, obično dospijevajući u more. Stanovništvo Zemlje godišnje troši vode oko 4000 km³.

Najveću potrebu za vodom ima ljudska djelatnost u poljoprivredi – oko 70 % . Za proizvodnju jednog jajeta potrebno je 135 litara vode, dok za jedan mikro chip od 2 g trebaju 32 litre. Grubi podaci dnevne potrošnje vode po stanovniku u ovoj industrijskoj civilizaciji su: uporaba WC-a 45 L, kupanje 40 L, pranje rublja 15 L, čišćenje 15 L, piće i kuhanje 5 L, pranje suđa 10 L, umivanje 10 L. Ove podatke treba upamtiti i postupno smanjivati, jer za buduće generacije neće biti dovoljno pitke vode. Vidi UN-ovih 17 ciljeva o održivom razvoju.

Hrvatska ove godine slavi desetu obljetnicu pristupanja Europskoj uniji. EU propisuje direktive za mnoga područja gospodarstva i zajedničkog života. Temeljem direktiva članice država izrađuju zakone po kojima se moramo vladati.

B. Direktiva o vodi Ovdje će biti riječi o direktivi za pitku vodu i problematiku koja proizlazi iz korištenja pitke vode. DIREKTIVA (EU) 2020/2184 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (61 stranica):

eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020L2184.

Ciljevi su ove Direktive zaštititi zdravlje ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće, kao i poboljšati pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

Voda namijenjena za ljudsku potrošnju definira se kao:

1. sva voda, bilo u njezinu izvornom stanju bilo nakon obrade, koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe domaćinstva i u javnim i u privatnim prostorima, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome isporučuje li se iz vodoopskrbne mreže, isporučuje li se iz cisterne ili se stavlja u boce ili ambalažu, uključujući izvorsku vodu;

2. sva voda koja se u poslovanju s hranom rabi za proizvodnju, obradu, očuvanje ili stavljanje na tržište proizvodâ ili tvari namijenjenih za ljudsku potrošnju.

C. Norme kvalitete vode

Države članice utvrđuju vrijednosti koje se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju za parametre utvrđene u Prilogu I.2. Vrijednosti parametara ne smiju biti blaže od onih navedenih u dijelovima A, B, C i D Priloga I.

Zemlje EU-a moraju osigurati „ispravnost i čistoću” vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Mora biti slobodna od bilo kakvih mikroorganizama i parazita te bilo kakvih tvari koje u brojevima ili koncentracijama predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. Konkretno, mora udovoljavati sljedećim minimalnim zahtjevima:

• Mikrobiološki parametri. Voda mora biti potpuno slobodna od:
• crijevnih enterokoka i
• Escherichie coli;
• Kemijski parametri. Količine kemijskih tvari ne smiju premašiti sljedeće vrijednosti (Napomena: g/l = grami po litri, mg/l = miligrami po litri i μg/l = mikrogrami po litri):
• Akrilamid 0,10 μg/l, Antimon 10 μg/l, Arsen 10 μg/l, Benzen 1,0 μg/l, Benzo(a)piren 0,010 μg/l, Bisfenol A 2,5 μg/l, Bor 1,5 mg/l, Bromat 10 μg/l, Kadmij 5,0 μg/l, Klorat 0,25 mg/l, Klorit 0,25 mg/l, Krom 25 μg/l, Bakar 2,0 mg/l, Cijanid 50 μg/l, 1,2-dikloroetan 3,0 μg/l, Epiklorohidrin 0,10 μg/l, Fluorid 1,5 mg/l, Halooctene kiseline (HAA5) 60 μg/l, Olovo 5 μg/l, Živa 1,0 μg/l, Mikrocistin-LR 1,0 μg/l, Nikal 20 μg/l, Nitrat 50 mg/l, Nitrit 0,50 mg/l, Pesticidi 0,10 μg/l, Pesticidi ukupno 0,50 μg/l, PFAS-ovi ukupno 0,50 μg/l, Zbroj PFAS-ova 0,10 μg/l, Policiklički aromatski ugljikovodici 0,10 μg/l, Selen 20 μg/l, Tetrakloreten i trikloreten 10 μg/l, Trihalometan l ukupno 100 μg/l, Uranij 30 μg/l, Vinil klorid 0,50 μg/l.
• Parametri relevantni za procjenu rizika za kućne vodoopskrbne mreže (npr. cijevi, spremnici). To su: Legionella < 1 000 CFU/l, Olovo 10 μg/l.
• Indikatorski parametri. Uključuju prisutnost agresivnih ili korozivnih sredstava. Ako su one iznad ograničenja utvrđenih u direktivi, zemlje EU-a moraju procijeniti predstavlja li to nepoštovanje opasnost za ljudsko zdravlje i poduzeti korektivne mjere.

Zemlje EU-a također se moraju pridržavati ostalih pravila Direktive.

Europska komisija provest će ocjenu Direktive do 12. siječnja 2035., a u međuvremenu će pregledati mikrobiološke i kemijske standarde, kao i postupke praćenja, uzorkovanja i procjene rizika, najmanje svakih pet godina.

D. Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u republici Hrvatskoj za 2021. godinu (49 stranica), Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, svibanj 2022.

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/08/IZVJESTAJ-O-ZDRAVSTVENOJ-ISPRAVNOSTI-VODE-ZA-LJUDSKU-POTROSNJU-U-REPUBLICI-HRVATSKOJ-ZA-2021.pdf

Zona opskrbe zemljopisno je definirano područje unutar kojega voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom. Godine 2021. u RH je bilo definirano ukupno 495 zona opskrbe (slika 1), od čega 280 u javnoj vodoopskrbi (ZO) i 215 u lokalnoj vodoopskrbi (ZO LV). U javnoj vodoopskrbi u RH dominiraju ZO-i koji isporučuju < 5000 stanovnika za potrebe kućanstava, takvih je 169 ZO-a odnosno 60,4 % (tablica 2). U 111 ZO-a (39,6 %) isporučuje se > 1000 m³ /dnevno ili opskrbljuje > 5000 stanovnika. U lokalnoj vodoopskrbi veći je broj zona opskrbe koje opskrbljuju > od 50 stanovnika (160 ZO-a) nego broj zona opskrbe koje opskrbljuju < od 50 stanovnika (55 ZO-a) (tablica 2). RH raspolaže kvalitetnim vodnim resursima koji se koriste za potrebe vodoopskrbe, što pokazuje i podatak da se u 70% zona opskrbe voda ne obrađuje prije distribucije potrošačima. (Napomena: dezinfekcija vode ne smatra se procesom obrade i ona je opisana u posebnom poglavlju 2.2.4.).

Rezultati o ispitivanju

Ispitano oko  66000 uzoraka od čega je 0,87% nesukladnih prema propisanim  parametrima. 

Kao dezinfekcijsko sredstvo najčešće se upotrebljava natrijev hipoklorit, zatim elementarni klor te klorni dioksid. U upotrebi je također kombinacija elementarnog klora i natrijeva hipoklorita te kombinacija klornog dioksida i natrijevog hipoklorita. Koristi se također i Izosan G.

Najčešći uzrok neispravnosti vode na izvorištu bio je povišen broj ukupnih koliforma, koji su pronađeni u 183 uzorka, bakterija E. coli pronađena je u 133 uzorka, a enterokoki u 117 uzoraka. Bakterija Clostridium perfringens pronađena je u 65 uzoraka (tablica 9). Ukupan broj bakterija na 22 ˚C i 36 ˚C pronađen je u 90 odnosno 52 uzorka. Povišene koncentracije mangana pronađene su u 30 uzoraka, željeza u 35 uzoraka, a 28 uzoraka imalo je povišenu mutnoću. Povišena koncentracija amonijaka pronađena je u 35 uzoraka, arsena u 9 i fluorida u 11 uzorka. Povišena koncentracija aluminija pronađena je u 6, natrija u 7, kalija u 4, a klorida u 10 uzoraka (tablica 9).

E. Zaključak: Postoje zdraviji i sigurniji načini dezinfekcije vode, kao što je to dezinfekcija vode sustavima koji funkcioniraju na bazi ozona ili UV zračenja, ali u pravilu ne možemo utjecati na to koje kemikalije za dezinfekciju koriste institucije zadužene za taj posao. Za  piće koristim vodu iz  izvora Podvrščak koju bolje podnosi moj urološki sustav.

Procjena EU prehrambenog sustava

Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas, pitajte što vi možete učiniti za svoju zemlju. J.F.Kenedy

Otpornost i tranzicija

Prehrambeni sustavi u Europi i diljem svijeta trenutačno su neodrživi. Zašto? Globalno, oni čine gotovo trećinu emisija stakleničkih plinova,  potiču gubitak bioraznolikosti, štetno utječu na zdravlje te ne uspijevaju osigurati pravedne ekonomske povrate i sredstva za život za sve aktere. Više o politici tranzicije proizvodnje hrane u linku iz izvještaja Transformacija europskog prehrambenog sustava —Europske agencije za okoliš. 

                                                           Ishod sustava hrane

Središnji cilj izvještaja je procijeniti kombinaciju politika EU-a u svjetlu uvida iz istraživanja prijelaza  i upravljanje tranzicijama održivosti kako proizvodnje  tako i potrošnje hrane. U EU 47 % površine tla je potrebno    poljoprivredi za  9,1milijuna farmi-U EU ima 15135000 prizvođaća (težaka) i 505572000 potrošača koje treba nahraniti.

https://www.eea.europa.eu/publications/transforming-europes-food-system

Predložene su strategije tranzicije otpornosti i razvoja proizvodnje i potrošnje hrane koje se mogu svesti na faktore;

1. Smanjiti utjecaj na okoliš i klimu prehrambenog sustava EU-a i ojačati njegovu otpornost, osigurati hranu, sigurnost pred klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, voditi globalnu tranziciju prema konkurentnoj održivosti od farme do stola i iskorištavanju novih prilika, smanjiti rizik od kemijskih i opasnih pesticida za 50 % do 2030. godine.

2. Smanjiti gubitke hranjivih tvari za najmanje 50 % i pritom osigurati da nema pogoršanja plodnosti tla, smanjiti korištenje gnojiva za najmanje 20 % do 2030.

3. Smanjiti ukupnu prodaju antimikrobnih sredstava za uzgoj životinja u EU za 50 % do 2030.

4. Povećati udio poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološki uzgoj na 25 % do 2030.

5. Prepoloviti bacanje hrane po stanovniku u maloprodaji i kod potrošača do 2030.

Neke zemlje u EU već provode neku održivu politiku o potrošnji hrane.

·         Provedba poreza za bezalkoholna pića i slatku hranu u Latviji i Portugalu.

·         Ograničenja reklamiranja određenih vrsta hrane (npr. Francuska, Irska i Švedska), kao što je ograničavanje oglašavanja brze hrane, zabrana reklama u dječjim televizijskim programima, zabrana reklame u školama, uključujući zdravstvena upozorenja u oglašavanju.

·         Automati su zabranjeni u školama i u Mađarskoj.

Otpornost je, kako je definira Europska komisija, “sposobnost ne samo izdržati i nositi se sa izazovima nego i prihvatiti tranzicije na održiv, pravedan i demokratski način”.Otpornost je promjene u utjecajima na okoliš zbog zamjene potrošnje životinjskih proizvoda u EU alternative na biljnoj bazi –što se naziva vegetarijanstvo.  To je vrsta prehrane u kojoj ljudi svjesno izbjegavaju jesti meso čime se smanjuje od 10 do 30% onečišćenje okoliša i štedi se na trošenju vitalnih izvora života. Procjenjuje se da u svijetu vegetarijanstvo prakticira od 5 do 10 % ljudi. Riječ vegetarijanstvo se ne spominje u ovom izvještaju. Eko farme u Hrvatskoj najčešće su izgledom kopije tradicionalnih seoskih gospodarstva koje također doprinose  otpornosti u proizvodnji hrane.

Vegetarijanstvo je nastalo u Indiji i u starogrčkoj kulturi na Mediteranu. U obje regije ono je od samog početka bilo sastavni dio religijskih i filozofskih pokreta ljudi. Revni su vegetarijanci mesnu hranu smatrali štetnom za svoje filozofske težnje. Najveća motivacija bila je etička. Tako su vegetarijanci odbacivali žrtvovanje životinja i isticali sličnosti između ljudi i životinja. U knjizi „Biblijski bestijarij“[i] koja obrađuje ulogu i mjesto životinja u Bibliji, životinje se dijele na čiste i nečiste. Za jelo su prikladne samo čiste životinje. Čiste životinje su vol, ovca, koza, jelen, srna, srndać, kozorog, antilopa, bivol i divokoza. Ove životinje imaju razdvojene papke. Nečiste životinje su svinja, pas i mačka. U „biblijskoj staji“ nema kokoši, svinja ni konja, a o kućnim ljubimcima nema ni govora. Krava simbolizira plodnost, hraniteljstvo, jer daje mlijeko. U Bibliji metaforički debele krave prikazuju blagostanje, ali i pretilnost, dok mršave krave simboliziraju siromaštvo i glad. U strategiji je pretilnost izdvojena kao zdravstveni problem koji pogađa i našu zemlju.

Oblici i načini prehrane

Vegetarijanstvo  se temelji isključivo na namirnicama biljnog podrijetla – mahunarkama, žitaricama, voću, povrću i sjemenkama. Takva prehrana može imati pozitivan učinak na zdravlje, ali treba biti pravilno izbalansirana. No, ne postoji zdrava vegetarijanska kontra tradicionalne prehrane. Isto tako, nepravilno je rižin, sojin, bademov, zobenov napitak nazivati mlijekom, čime                proizvođači  i  trgovci stvaraju zbrku i zabludu kod potrošača. Nije ista hranjivost  glede sastava  primjerice sojinog i kravljeg mlijeka.

Kod vegetarijanskog načina prehrane izuzetno je važno paziti na unos hranjivih tvari koje se inače u najvećim količinama nalaze u namirnicama životinjskog podrijetla.

Kako bismo se pobliže upoznali s vegetarijanstvom, važno je naglasiti da unutar takvog načina prehrane postoje podjele: ovovegetarijanci – u svojoj prehrani koriste i jaja, laktovegetarijanci – koriste mlijeko i mliječne proizvode, lakto-ovo vegetarijanci – koriste jaja, mlijeko i mliječne proizvode, vegani – koriste isključivo biljnu hranu, semivegetarijanci – ponekad u prehranu uključuju bijelo meso i ribu, ali ne konzumiraju crveno meso. Često se „izbacuje“ krava iz proizvodnog procesa hrane  koja se poistovjećuje s prekomjernim uzgojem goveda za „biftek“. Naime, preživači proizvode metan koji je intenzivan staklenički plin. Što činiti s travom na livadama? Naime, trava koju nije popasla krava također kod truljenja proizvodi CO₂, a ispod vode i metan CH₄. Malčiranje livada je grijeh prema okolišu i ekonomiji. Krava je  solarni  stroj od 700 W  i  važna je karika u proizvodnom lancu: sunce-trava-krava-mlijeko-čovjek. Onečišćenje okoliša  ukupne ljudske potrošnje vidi se na ovoj tablici koja obuhvaća glavne   utjecaje na okoliš za 25 zemalja EU i RH, gdje je hrana najveći onečišćivač.

https://docs.google.com/file/d/0Bx2OBiuARHLzT0g4X2lkWmVIWWc/edit?resourcekey=0-6eyaXD_AuDI-zz2UpcjPvw

Koliko su skupoća života i razlika u potrošnji hrane promijenili politiku prema hrani? Prisiljavaju li cijene i dostupnost hrane ljude na promjenu načina prehrane? Možda navedeni podaci mogu ljudima poslužiti kao putokaz. Usporedbom EU statističkih podataka za cijene u travnju 2023. godine vidimo da su se povećale u odnosu na cijene od 2015.računato kao  indeks 100 za hranu 141, za povrće 159, jaja 154, mlijeko i sir 146. Potrošnja mesa 2018. godine bila je u svijetu 50 kg/st, a mlijeka 120 kg/st. Stanovnik Indije pojede mesa godišnje 5 kg i popije 140 kg mlijeka, dok stanovnik EU 27 pojede 100 kg mesa i popije 350 kg mlijeka. Raspon potrošnje mesa kod stanovništva EU 27 je između 100 i 160 g/dan, a konzumacije ribe i plodova mora kreće se između 10 i 60 g/dan. Potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda kreće se između 170 i 520 g/dan (EFSA, 2008). Udio izdataka kućanstva koji se pripisuje hrani i bezalkoholnim pićima u državama članicama EU varira između 9 i 25 % (Eurostat, 2022b) kućnog budžeta.

Jelovnik i zaštita okoliša

 Nutrijenti potrebni našem organizmu dijele se na makro nutrijente i mikro nutrijente. U makro nutrijente ubrajamo proteine, ugljikohidrate i masti dok mikro nutrijente čine  začini,vitamini, minerali i mikro elementi. Pretjerani  i stalni unos jednostavne hrane primjerice ugljikohidrata ,ali i mesa, može dovesti do razvoja  nekih bolesti,  stoga je izuzetno važno pravilno rasporediti potrebne nutrijente. Najčešći problemi s kojima se susreću vegetarijanci su nedovoljan unos proteina i određenih mikronutrijenata dok „mesožderi“ hranom opterećuju krvne  žile. Kliknite na ovaj post gdje se pokazuje jelovnik stanovnika  Zemlje kada će nas biti deset milijardi. Taj jelovnik koji ima svega po malo, i mesa i mlijeka, izradili su stručnjaci iz poznatog znanstvenog svjetskog časopisa Lancet.

https://ekovalen.blogspot.com/2021/10/nasa-svagdanja-hrana.html

Zaštita okoliša pitanje je koje se tiče svih. Zbog toga se više pažnje mora posvetiti održivom korištenju raspoloživih resursa. Ali zaštita okoliša i održivost sastoje se od mnogo više od uobičajenih metoda uštede energije i resursa kao što su štedne lampe, automobil od 3 litre . Poljoprivreda i prije svega mesna industrija također troše velike količine vode. Prema studijama Worldwatch Instituta, u svakom kilogramu mesa tj hamburgera nalazi se oko 15 kubnih metara vode. Nezamisliva količina s obzirom na nestašicu vode u nekim zemljama. Za  proizvodnju 1 L kravljeg mlijeka potrebno je 8 m² tla i 800 litara vode, a emisija  stakleničkih plinova CO₂ iznosi  4 kg. Nasuprot,  manja je potrošnja vode i tla  i emisija ugljičnog dioksida kod zobenog i sojinog napitka („mlijeka“).  Emisija CO₂ kod zobenog iznosi 1,5 a sojinog  napitka 1,3 kg/L-Potrošnja  vode iznosi kod zobenog  450 L/L  i sojinog napitka 350 L/L.

Mnogo računanja i  aktivnosti mora će se uložiti u Europski zeleni  plan koji sadržava mnoge elemente ovog izvještaja .  Europska komisija predstavila je europski zeleni plan - strategiju za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u proizvodnju i potrošnju hrane.

Danas 30 svibnja slavimo DAN DRŽAVNOSTI   u našoj domovini!

---

[i] Danijel Berković, Biblijski bestijarij, Biblijski institut i Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2022. str. 54

Rođendan Zemlje

 

Dobar večer tome stanu, tome stanu gospodaru, gospodaru gospodinji i po hiži svoj družini/donesli smo zelenog Jurja z velke gore v ravno pole. Dajte, dajte draga kuma, još nam ni košara puna... otpjevala mi je tu pjesmicu Dragica Kovačić, selo Klokočevac Samoborski, sjeverozapadna Hrvatska.

 A Jurjevo

Jurjevski ophodnici, noseći prolistale grančice bukve, obilazili su seoske kuće uoči Jurjeva (23. travanja), otpjevali bi jurjašku pjesmu, dobivali bi pritom dar: jaja, slaninu i vino. Poslije se mladež družila na krijesu, te se jelo i pilo što se dobilo po selu. Tako se slavio početak sjetve tj. gospodarskog života u mojem rodnom selu.

 B. Dan planeta Zemlje

Ovog mjeseca 22. travnja slavimo „Dan planeta Zemlje“ – njezin rođendan – koja je stara 4,56 milijardi godina. Zemlja je dio Sunčeva sustava, giba se oko Sunca 365 dana u godini. Naš planet je biser u tami svemira koje je čovječanstvo cjelovito prvi put vidjelo 1962. godine kada ga je John Glenn snimio iz svemirskog leta na kapsuli Merkury Atlas 6.

Sunce nam svojom energijom daje život. Sunce ima promjer 1,4 milijuna kilometara što čini 99 % ukupne materije Sunčeva sustava. Svi planeti čine svega 1 % materije Sunčeva sustava. Planeti poredani redom prema blizini Sunca su: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluto[i]. Upravo taj poredak planeta daje uvjete života na Zemlji, dok su ostali planeti bez života, jer su preblizu ili predaleko od Sunca. Zemlja ima „dušu“ zvana Gaja po antropijskom načelu. Vidi https://ekovalen.blogspot.com/2017/11/antropijsko-nacelo-gaja-i-smece.html.

Zemlja je od Sunca udaljena 149 milijuna kilometara. Opseg ekvatora Zemlje iznosi 40 076,594 km, površina kopna i mora Zemlje je 510 100 933 km², volumen 1 083 319 780 000 km³, a masa iznosi 5,976 Í 10 ²⁴ tona.

Kad bismo aranžirali Zemljinu rođendansku tortu, onda bismo 8 milijardi ljudi (oko 380 milijuna tona mase) posložili po čitavoj površini Zemlje i dobili bismo 16 ljudi po četvornom kilometru. No ako bismo ih posložili samo na kopnu, onda bi na četvornom kilometru bila 54 čovjeka. Hrvatska ima gustoću od 68 st/km². Ako bismo pak stavili sve životinje na tu tortu, onda bi se moralo rasporediti još 652 milijuna tona mase. Da bi torta bila svečana i cjelovita, trebalo bi na svaki četvorni kilometar Zemlje posložiti imaginarno i biljke kojih ukupno brojčano ima 7,2 Í 10^32[ii]. Biljke su nam životna kopča sa Suncem. No, to ne bi bila prava torta, a da se na nju ne stavi i sve što je čovjek stvorio: mnoštvo zgrada, predmeta, automobila, brodova, aviona i previše otpada. Većina će Dan planeta Zemlje proslaviti skupljanjem razbacanog otpada i smeća, kojeg čovjek stvori oko 1,1 kg dnevno i pisanjem članaka o tome kako je to jako važno!?

 C. Andrija Mohorovičić

                                     Svjetski  priznat i poznat hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić 1867- 1936 

Uz sav ovaj svemirski red ponekad se ljutimo na planet jer nam donosi potrese i klimatske promjene, ali i mnoge nedaće i katastrofe. U mnoštvu potresa koji su pogađali Zemlju, moramo istaknuti jednog velikog svjetskog znanstvenika geofizičara, našeg Andriju Mohorovićić (1857. – 1936.) koji je izučavao potrese. On je dokazao tzv. Mohorovičićev diskontinuitet, obično zvan Moho, što je granica između Zemljine kore i plašta. Moho sloj odvaja i oceansku i kontinentalnu koru od gornjeg dijela plašta. Moho sloj nalazi se prosječno 7 km ispod dna oceana i 30 do 50 km ispod tipične kontinentalne kore.

Iz Hrvatske enciklopedije prenosim: „Najveći doprinos znanosti Mohorovičić je ostvario otkrićem diskontinuiteta u Zemljinoj kori i utemeljenjem primjene seizmoloških postupaka za upoznavanje građe duboke Zemljine unutrašnjosti. Detaljno je proučavao pokupski potres koji se dogodio 8. listopada 1909. godine 39 km jugoistočno od Zagreba. Uspoređivao je seizmograme koji su zabilježeni u Zagrebu i u mnogim europskim seizmološkim postajama. Odredio je hipocentar tek kada je odustao od pretpostavke da se potresni valovi šire jednolikom brzinom. Izradio je hodokrone, krivulje koje pokazuju ovisnost vremena širenja potresnoga vala o udaljenosti od epicentra.

Prema Mohorovičiću, u najgornjem dijelu Zemljine kore brzina potresnoga vala c neprekidno raste s dubinom: c = ch(rh/r)k, gdje je ch ishodišna brzina u hipocentru, rh udaljenost hipocentra od središta Zemlje, r udaljenost točke u kojoj se određuje brzina c od središta Zemlje i k eksponent koji odražava porast brzine s dubinom. Tom je pretpostavkom riješio sva pitanja u vezi sa širenjem potresnoga vala u najgornjem dijelu Zemljine kore, a izraz je ušao u svjetsku znanost kao Mohorovičićev zakon.[iii]“

 D. Kako i od čega živjeti

Kako živjeti na našem planetu upitana je umjetna inteligencija AI: Odgovor je: Postoje razni pristupi rješavanju ovog problema, a neki od njih uključuju prijelaz na obnovljive izvore energije, recikliranje i ponovnu upotrebu resursa, smanjenje potrošnje i održivi razvoj. Također bi bilo potrebno promijeniti ekonomsku paradigmu koja se temelji na rastu i dobiti, a usmjeriti se na stvaranje ekonomije koja je usklađena s prirodom i potrebama čovjeka. U konačnici, rješavanje ovog problema zahtijeva kolektivni napor svih društvenih aktera.

Od čega ćemo živjeti. Od Sunca. Sunce je nuklearni reaktor, gdje se vodik pretvara u helij i oslobađa energiju za život na Zemlji. Vodik je najrasprostiraniji element u svemiru. Metali zajedno sa zlatom i uranom nastali su među prvim elementima još u prvoj Big Bang eksploziji. Teški elementi su u utrobi Zemlje, pa sa svojim magnetskim svojstvima uravnotežuju Zemlju prema drugim planetima. U Periodnom sustavu elementa navedeni su podaci koncentracije svih životnih elemenata na Zemlji. Koncentracija i redoslijed su: kisik 461000, silicij 282000, aluminij 82300, željezo 56000, kalcij 41500, natrij 23600, magnezij 23300, kalij 20900, titan 5650 i vodik 1400 su vodeći. Dalje, važni elementi su i ugljik kojeg ima 200, zlata 0,004, litija 20, urana 2,7 mg/kg Zemljine kore.

Stručnjaci sa Stanford instituta došli su do zaključka da je po stanovniku za dug i zdrav život dovoljna prosječna potrošnja sveukupne energije od 75 GJ energije godišnje, što je ekvivalentno oko 21000 kWh. S obzirom da Amerikanci troše 284 GJ energije po stanovniku godišnje, stručnjaci sa Stanforda lakom su računicom došli do zaključka da njihovi sunarodnjaci troše oko četiri puta previše od potrebnog za dobar i zdrav život, što u vrijeme ekološke osviještenosti i pokušaja da se u atmosferu ispušta što manje stakleničkih plinova nije beznačajan podatak.

Od početka pisanja ovog bloga, a bilo je to prije 12. godina, objavljeno je mnogo tekstova (koji se u tražilici mogu pronaći) posvećenih gore navedenoj problematici.

---

[i]

 James F. Luhr, Illustrated Encyclopedia of the Earth, Penguin  Books, 2003.  str. 47

[ii] M. Gaber, HO-PING Anchor Books  New York, 1979.

[iii] Hrvatska  enciklopedija https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41535

 

Kapital prirode

Uvod

Moj je djed rekao da šume treba čuvati za unuke. On je živio u doba kraljice Viktorije, kad je vladala zakonitost klasične ekonomije, gdje je tržište kao nevidljiva ruka upravljalo ekonomskim ciklusima. Ne trošiti nego štedjeti, odricati se, ponašati se održivo. Kovačem pojma održivosti smatra se Hans Carl von Carlowitz koji je još 1732. godine napisao: Ne možeš više šume posjeći od njezina prirasta.

                                          

Do 1960. u našem obiteljskom gospodarstvu  je  masa drva  te  živa sila volova i  čovjeka bila   energetski dostatna  za održivi život.   Foto: Iz zbirke  Franjo Bahovec

No, ta pravila više nisu vrijedila kada je došla velika svjetska kriza 1929. i kada se „ekonomski stroj“ zaustavio. John Maynard Keynes, britanski akademik, promijenio je pravila ekonomije. Prema klasičnoj ekonomiji, Vlade su učinile malo za upravljanje ekonomskim ciklusima, za koje su vjerovale kako će se sami ispraviti. Ali Keynes je utvrdio kako bi Vlade, umjesto da uravnotežuju svoje proračune, mogle posuđivati i kako bi trošile novac, čime bi potrošnja oživjela potražnju i pokrenula stroj. Nakon 1945. mnoge su Vlade prihvatile kejnzijanski pristup i koristile su politiku fiskalnog popuštanja za upravljanje ekonomskim ciklusima. Fiskalno popuštanje znači da Vlada smanjuje poreze i povećava potrošnju.

Od tada pa do danas vrijedi pravilo – idite u trgovinu i kupite sve što vam treba i zadužite se.

To je ponašanje stvorilo velik broj kreditnih kartica koje nam zamjenjuju novac. Dolazi do velike tehnološke revolucije: kreditne kartice, internet, osobna računala, pametni mobiteli u kojima je sve kondenzirano. Grade se velike robne kuće, banke i distributivni centri koji prate lance snabdijevanja.

Odakle se crpi to trošenje?

To trošenje ide na račun kapitala prirode[i]. Što je to? To je element prirode koji direktno ili indirektno proizvodi vrijednosti za ljude, a uklopljen je u okoliš: zrak, tlo, voda, klima, bio masa , živa bića i međusobni odnosi. Stalno se govori da se mora gospodariti održivo i da se mora paziti na bio raznolikost flore i faune te na lijep krajolik. Krajolik okoliša bitan je za državu koja stvara dohodak od turizma.

Kapital prirode jedna je od mnogih imovina koje ne proizvodi čovjek, a najvažniji su neobnovljivi i obnovljivi izvori energije. Neobnovljivi izvori su nafta, plin, ugljen, dok su obnovljivi izvori šume, sunčeva energija, vode, rijeke, jezera, mora i vjetar. Kako očuvati pa čak i unaprijediti ovu imovinu?

Ekonomisti misle samo o proizvodnji i potrošnji ljudskih dobara. Ljudi su čudan stroj koji teži ka korisnosti i to u maksimalnim vrijednostima. Iz etičkih i praktičnih razloga valja stvoriti neka pravila kako se obhoditi s kapitalom prirode. Jasno, znanstvene zajednice širom svijeta stvorile su mnoge smjernice, zakone, norme, uredbe… kako bi se pristupilo pravilnom gospodarenju imovinom koja na početku izgleda kao da nam je dana badava i da je ima beskonačno mnogo. Prepisujem iz citirane knjige[ii] „pravila procjene vrijednosti zbirnog ili agregatnog kapitala prirode“ koji se dijeli na dvije verzije: jako i slabo pravilo.

Slabo pravilo: odnosi se na ukupnu razinu obnovljivih izvora čija se razina mora održavati najmanje konstantnom. Naknada za iscrpljivanje neobnovljivih izvora treba biti kompenzirana ulaganjem od općeg kapitala. Mjerna jedinica obnovljivog kapitala su razine staništa, ekosustava i broja živih bića u eko sustavu.

Jako pravilo: odnosi se isto na obnovljive izvore energije koji se obnavljaju investicijom pomoću ekonomske rente kao što su različite naknade, trošarine, različiti porezi, potvrde… od vrijednosti imovine kapitala dobivenog od iscrpljivanja neobnovljivih izvora.

Praksa ili politika sadašnjeg gospodarenja kapitalom prirode

Kako ta općenita pravila, kojima se procjenjuju imovina ili kapital prirode, pretočiti u mjesečne režije koje mora platiti svaki građanin kod kupovanja električne struje, goriva i vode, hrane .U prosjeku cijene  električne energije  kreču se  od   0,3193   do 0,3527 €/kWh u Europi.

Naime, treba pogledati račune i način izrade kalkulacije cijena. Ova pravila se vide kod kupovanja benzina gdje se u cijenu ubraja i davanje za dugove državve. Najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene goriva čine nabavna cijena, te proizvodnja i posebni porezi (trošarine) koji se prebacuju u državnu riznicu. Sada je cijena benzina 1,4 €/L od čega  su porezi i trošarine  oko 60%  što Vlast troši za  pokriće dugova   u državnoj riznici a manje za očuvanje okoliša . Dok ovo pišem  nafta je  69,19 $/ barelu ( barel=158,98 L) a cijena  zlata je 1976,9 $/ troy unči =31,10g.Majka me učila sve cijene uspoređivati s cijenom kruha . Danas  štruca   bijelog  kruha  košta 650 g 1,20 €.

Pogledajmo  ostale  važne  cijene i naknade : 

Naknada za obnovljive izvore energije (OIE)?

Zakonom je propisana (Odluka o naknadi za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju (NN 87/2017)) kao obveza svakog kupca električne energije u cilju prikupljanja sredstava za poticanje izgradnje obnovljivih izvora električne energije.

Obveza opskrbljivača je da prikupljena sredstva od naknade za poticanje OIE proslijede u HROTE koji ta sredstva koristi za isplatu poticajne cijene povlaštenim proizvođačima za isporučenu električnu energiju sukladno odredbama tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Više vidi u brošuri:

https://eko.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/dokumenti/brosure/info_brosura.pdf

Usluga za opskrbu i odvodnju vode

U mojem gradu Samoboru ekonomske naknade za uslugu opskrbe i odvodnje vode iznose za varijabilni dio 1,79 €/m³, dok svako kućanstvo još mora platiti fiksni dio za opskrbu i odvodnju 3,15 €/mj. Koliko god uplaćujemo za usluge ili proizvode  dug prema kapitalu prirode  ostaje isti ili se povećava!!

Zaključak:  Valja obuzdati opću potrošnju, jer kapital prirode nije neiscrpan!

 

---

[i] Dieter Helm, Natural Capital , Yale University Press, New Haven, London, 2016.

[ii] Vidi 1 str. 64