Djeca i prilagodba klimi

 Kad se bratska srca slože / I mlin se uredit može, / Nesložni dok svud se svade, / Složni kao braća grade. / Ne može im nitko ništa, / Dižu čuda sred bunjišta. / Tko radi, tko radi, / Nikad se ne svadi. / Tko radi, tko radi, / Ne boji se gladi. Mato Lovrak, Družba Pere Kvržice

1. Uvod

Treba li djecu uključiti u teme o klimatskim promjenama? Da, mora ih se uključiti. Klimatske promjene već oblikuju našu budućnost, a naslijedit će je generacije koje dolaze. Imamo odgovornost s djecom razgovarati o klimatskim promjenama, osobito kada postavljaju pitanja o njima, što je neizbježno, jer o njima čuju u školi ili u vijestima. Jedan od izazova razumijevanja klimatskih promjena je taj što je glavni krivac nevidljiv – prekomjerna količina stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu. Odmah slijedi dječje pitanje – a zašto stvaramo prekomjernu toplinu!? Odgovor može zbuniti, jer je povezan s mnogo stvari u okolišu, od proizvodnje hrane preko nereda u stanu do smeća i otpada u gradu.

2. Znanje i radost

Pristup podučavanju može biti vrlo jednostavan. Označite vrpcama ili letvicama jedan četvorni metar na tlu. To može biti vrt, livada, njiva ili šuma. Uzmite jedan list ili travku ili grudu zemlje i ispričajte kako su to pokretačke male elektrane našeg života. Jedan udah zraka, jedna kap vode, jedan list drveta ili list rajčice izgleda kao beznačajan dio našeg života na planetu Zemlji. Ali i nije! Preslikajte, zbrojite, omjerite po broju te male elektrane na svoju porodicu, na svoje selo i grad, pa čak i na sve ljude na Zemlji i dobit ćete mnoštvo stvari koje moramo spoznati u radosti, veselju i igri. Djeca vole igre i poduke moraju to sadržavati.

Onaj četvorni metar koji smo označili nazivamo otisak čovjeka na tlo, bilo da je to vrt, rijeka, šuma ili pustinjski pijesak. Kad smo bili mali, majke i bake nam nisu dopuštale da hodamo po vrtu, jer ćemo „zatackati“ posađeno ili posijano sjeme. Taj otisak obično prikazujemo kao otisak ljudskog stopala, noge, na nekom tlu. Ako posijemo ili posadimo (presadnice) običnu rajčicu, onda godišnje na označenom četvornom metru možemo dobiti 3 kg ploda. Moji unuci neumjereno vole jesti salate od rajčice. No, možemo na četvorni metar zasaditi šumsko drvo ili posijati pšenicu za kruh, dobit ćemo godišnje urod ili prinos od 0,6 do 0,65 kg/m². Svakakvo tlo ili voda na Zemlji donosi različite godišnje prinose ili urode, što nazivamo biomasom ili „prirodnim kapitalom“. Ilustracije radi, pustinja daje 0,07 kg/m² biomase, tropska prašuma 2, more 0,36, obična kontinentalna šuma 1,2. Nasipajmo neke žitarice u posude, izvažimo njihove mase, pa ćemo doživjeti neki otisak koji čovjek čini na okoliš da bi dobio hranu. Moja me majka podučavala da sve što trošimo usporedimo s kruhom koji jedemo svaki dan. Kapital prirode jedna je od mnogih imovina koje ne proizvodi čovjek, a najvažniji su neobnovljivi i obnovljivi izvori energije. Neobnovljivi izvori su nafta, plin, ugljen, dok su obnovljivi izvori šume, sunčeva energija, vode, rijeke, jezera, mora i vjetar. Kako očuvati, pa čak i unaprijediti ovu imovinu? Zaštitom šuma i proizvodnjom hrane. Dakako, 3 kg po četvornom metru biomase rajčice koja raste kao hrana također je obnovljivi dio energije za naš organizam, za koju je potrebno u rastu 4,4 kg ugljičnog dioksida (staklenički plin) i 1,8 kg vode. Zaključak: dok vožnjom autom stvaramo višak stakleničkih plinova koji nam kvari klimu, dotle u vrtu uzgojem rajčice smanjujemo količinu ugljičnog dioksida, ali ne smijemo zaboraviti zalijevati povrće. Dodavanje i oduzimanje ugljičnog dioksida u okolišu obično ostaje višak stakleničkih plinova koje bi okoliš trebao apsorbirati tj. potrošiti. Taj višak naziva se ekološki otisak koji se mjeri površinom zemlje u globalnim hektarima (gha) prema broju stanovnika. Jedan Europljanin treba 4,5 globalnih hektara, dok ih Amerikanac treba 8,7. Zadatak je hitno smanjiti ekološki otisak, što je i zadaća za sve skupine ljudi na zemlji, pa i za djecu.

 Rajčica u vrtu  "Greenville" udruge "Pozitiva"-Samobor, Vrhovčak

3. Znanja iz lektire

Iz pučkoškolske lektire mnogo toga možemo naučiti, pa i o tome kako ne stvarati višak stakleničkih plinova. Iz antologijske knjižice Mate Lovraka „Družba Pere Kvržice“, koja nam je bila obavezna lektira, možemo svi, pa i djeca, dobiti pouke. Roman Družba Pere Kvržice vjerojatno je nastao u Velikom Grđevcu. Junak priče Perica organizirao je sa svojim prijateljima obnovu zapuštene vodenice, i to bez pomoći roditelja. Mlin-vodenica je bio zapušten, jer je u blizini bio veliki parni mlin. Na potoku u Staroj Kataleni postojao je stari ketuški mlin (vodenica više vlasnika), pa su i Lovrakovi roditelji posjedovali takvu vodenicu. To je bilo područje prepuno voda i šuma, s brojnim vodenicama. Na potoku Gradna u Samoboru bilo je prije 100 godina 19 vodenica-mlinova.[i] Vodenica je pozitiva u odnosu na parni mlin, glede današnjih klimatskih promjena. Pojam ketušar i ketušit bio je u doba naših roditelja jako udomaćen na selu. Obostrano se posuđivao konj za oranje, izvlačenje drva, prijevoz teškog tereta. Znalo se reći, oni su ketuši tj. zajedno koriste volove ili konje, tzv. „živu silu“. Zašto ne ketušiti i danas, koristiti automobile, od 50 kW snage, zajednički, umjesto automobila sa samo jednom osobom, vozačem!?

U mojem selu Vrhovčak domišljati ljudi iz Udruge „Pozitiva“ – Samobor vode Eko-edukacijsko imanje i šumu „Greenville“ na koje tijekom ljetne sezone dolaze djeca iz vrtića i osnovnih škola na jednodnevne edukacijske programe u prirodi. U programu imanja obrađuju teme: od klimatskih promjena do zaštite okoliša. Primjerice: uređenja bunara, vrtlarenje, učenje o ekosustavu, čišćenje šume, pravilno razvrstavanje smeća – otpada, preživljavanje u prirodi i dr.

4. Neke ideje i primjeri iz svijeta

Mnoge basne i priče imaju pouke koje i danas vrijede. Ezopova basna o cvrčku i mravu govori o marljivu mravu koji je prikupljao hranu za zimu, dok je cvrčak pjevao i svirao, pa je zimi ostao bez hrane. Pouka je: što god radio, uvijek misli na budućnost. Andersenova priča o prozebloj djevojčici koja je zimi prodavala žigice i željela se ugrijati paljenjem samo jedne ili dvije žigice. Na koncu, pomislila je – što bude da bude, zapalila je sve žigice kako bi se ogrijala. Pouka: kada baka unuku da čokoladu, onda i zapovijedi – nemoj odmah pojesti čitavu čokoladu. Smanjenjem trošenja izvora života doprinosimo održivom životu i razvitku.

a. Kenija Možete puno govoriti, ali prava stvar je da iskopate rupu, posadite stablo, date mu vode i omogućite da raste. To je ono što čini razliku. To je prilikom pošumljavanja rekla Wangari Maathai, dobitnica Nobelove nagrade za mir iz Kenije.

b. Kina Planiraš li godinu dana unaprijed – sij zrno, planiraš li za desetljeće unaprijed – posadi drvo, a planiraš li za čitav život, formiraj ljude. Kuan- Tzu.

c. Japan. Japanci od školskog uzrasta djece do veleučilišta i tvornica prakticiraju izobrazbu s tzv. kaizen-postupnikom „5-S“ sastavljenim od natuknica pet japanskih riječi koje počinju slovom S: 1. seiri (stvori red) • spriječi pogrešan tok (materijala, energije, informacija i događaja) • ukloni nepotreban alat • ukloni nepotrebnu opremu • ukloni pokvarene dijelove • sredi papire i dokumente; 2. seiton (svaki alat ili predmet na svom mjestu) • čuvaj ih i održavaj tako da su ti uvijek pri ruci. 3. seiso (čistoća) • drži radno mjesto čistim. Pojam seiso na izvornom japanskom jeziku znači – pod u kući i pogonu mora biti tako čist da se iz njega možeš napiti vode. 4. seiketsu (osobna čistoća i red) • neka ti tvoja sređenost bude navika i vrlina. 5. shitsuke (stega, disciplina) • pridržavaj se naredbi, propisa i procedure na radnome mjestu.

d. Francuska

U Parizu je održana 33. Olimpijada, a za sportaše je izrađen namještaj od recikliranog papira kako bi se čuvalo drvo. Recikliranja štede osnovne životne sirovine.

e. Norveška

Na tečaju „Čistije proizvodnje“, koji je 2002. organizirao National Institut of Technology Oslo, naučio sam sljedeća pravila:

Osnovni koncept čistije proizvodnje definira se pravilom „4-R“ prema engleskim riječima što znači: Reduce – smanji otpad i nepoželjne emisije, potrošnju energije i materijala; Reuse – ponovno upotrijebi, primjerice povratnu ambalažu; Recycle – vrati otpadni materijal, škart kao sirovinu u ponovnu preradu, tj. recikliraj; Replace – zamijeni agresivne tvari, energiju i štetne procese podobnim za okoliš i prirodu.

---

[i] Mira Čebušnik, Boris Debogović, Voda, most, mlin, Gradska knjižnica Samobor, 2007., str. 65

Nogomet na gmajni

1.Prvenstvo Europe u nogometu 

Imamo ludnicu od nogometa u Europi. Svi smo uz televizore i nogomet izgleda kao životno pitanje, a ne sporedna stvar. Predsjednik Gruzije daje svakom igraču milijun dolara zato što su prošli u osminu finala. To je san mnogih mladih nogometaša.

2. Glavonogomet

Vraćam se u svoje djetinjstvo, u vrijeme kada smo čuvali krave na gmajni (pašnjaku) i igrali pretežno glavonogomet. Iako smo imali još mnogo drugih igara kojima smo kratili vrijeme na paši kao što su „špekulanje“, „svinkanje“, „lovača“, „tata i žandara“, „škole“…, glavonogomet nam je bio najdraži. To je tip nogometa gdje se dva ili četiri igrača postave između dviju stativa te se lopta puca glavom, a uzvraća se ili nogom ili glavom. Kada se uzvraća glavom onda je to penal.

Naša gmajna na kojoj smo igrali glavonogomet bila je uzeta seljacima zbog tadašnje politike osnivanja zemljoradničkih zadruga u svibnju 1949. g. Bio je to model poljoprivrede kolhoza kopiran iz Rusije, a koji je napušten 1953. godine kada smo gmajnu ponovno dobili natrag.

U našoj igri i mašti mi smo oponašali državna prvenstva u nogometu gdje su glavni klubovi bili Hajduk i Dinamo te Crvena Zvezda i Partizan iz Srbije. Mi, pastiri, Štefek i Francek – Kukulek, igrali smo glavonogomet, s time da smo se s vremenom modernizirali, jer se Štefek proglašavao Bajdom (Bernardom Vukasom), budući da je navijao za Hajduk. Naš Bajdo je tražio da ja budem „radio reporter“ i da prenosim utakmice, i one iz Beograda i iz Splita. Tražio je također od mene da prijenos iz Beograda bude na srpskom jeziku, tako da sam znao reći kako se lopta degažira, a ne ispucava, kao što bi se to reklo u prijenosu iz Splita.

 Turnir 1963 u Otoku: Penić Juraj, Radek Ervin, Celizić Francek -Kukulek, Juraj Celizić, Mijo Kovačić, Josip Penić

Lopte su bile male, od gume, a mi pastiri poslije smo nabavili pravu loptu od kože, s dušicom ili šlaufom. Tamo gdje smo igrali, obično smo uništili travu, pa su nam igru na travi roditelji branili. Trava je bila važna za krave. Htjeli su nam uzeti tu loptu, prekinuli bi igru i pobjegli s njom, jer je bila neprocjenjivo bogatstvo. Ali jednom zgodom, Franjo Beribak, koji je bio star otprilike kao što sam sada ja star, uzeo nam je ipak loptu i kosturicom ju je razrezao tako da se više nije mogla pokrpati. Bila je to katastrofa za nas. Tog čovjeka, koji je bio djed mojeg prijatelja Jure, s kojim sam išao u školu, prestao sam pozdravljati, iako su nas učili kako moramo sve ljude pozdravljati.

3.Turniri

Prolazilo je vrijeme u igranju po različitim turnirima po okolnim selima i 1964. g. osnovan je nogometni klub NK Klokočevec. Klub ima svoju spomenicu 1964. – 1999. u kojoj su navedeni svi dionici i nogometaši te rezultati s natjecanja u lokalnim ligama. Taj klub kasnije je na terenu naše nekadašnje gmajne dobio svoje igralište nazvano „Stjepan Celizić – Bajdo“. Danas je to igralište HNK „Kobre“, nastalog 2023. g. spajanjem breganskog nogometnog kluba NK Bregana i onog domaćeg – NK Klokočevec.

  Štefek Celizić-Bajdo kojeg se rado  sjećamo

Ostaje mi da „znanstveno“ utvrdim jesam li kao dijete bio u pravu što nisam pozdravljao djeda mojeg prijatelja Franju Beribaka, jer nam je uništio loptu zbog trave koju smo „zatancali“ tj. uništili.

4.Održivost

Na ovom sam blogu više puta isticao značaj održive proizvodnje hrane.

 Što je to održivost – sposobnost biološkog sustava da ostane raznolik i produktivan (npr. trava!) tijekom vremena. Priroda i okoliš kao prirodni kapital ne mogu se nadomjestiti kapitalom kao što je novac. Da bi se to moglo postići, valja se upoznati s „globalnim hektarom“ (jedinca gha) i indeksom „ekološki otisak“ kojeg često nazivamo i „otisak stopala“, a kojim se označava obradiva površina u gha/st (globalni hektar po stanovniku) te proizvodnost zemljišta i vodnih sustava bilo gdje na Zemlji potrebnih za proizvodnju životnih resursa (hrane, odjeće, pribora, zgrada, rasvjete, klimatizacije i dr.). Na toj površini valja sakupiti i obraditi otpad od proizvodnje dobara za stanovništvo s određenim životnim standardom i civilizacijskim navikama. Problem otpada i smeča akutan i prisutan je svugdje.

Danas možemo „prebrojiti“ odnosno izračunati sve atome i molekule okoliša, pa tako možemo preračunati naše potrebe u kg hrane – koliko nam treba globalnih hektara (ili četvornih metara) tj. trave koja izraste na toj površini (vidi tablicu). Za kg mlijeka treba 2,3 obradiva tla i 1,2 m2/kg pašnjaka.

Mlijeko,  sir i govedina sve ovisi o travi

                                                                                                                                                                  

Za održivost i ovakve tablice naši roditelji nisu znali, ali su ih osjećali i ravnali su se u svojem gospodarstvu po njima. Oni su znali zakonitost: mlijeka možeš dobiti ne toliko koliko imaš krava, nego koliko imaš trave. Zato je Franjo Beribak bio rezolutan i uništio nam loptu, što znači da je on bio u pravu! Zastat ću mu pred grobom i on će mi oprostiti.

Kome sad pričati ovu priču, kada ljudi traže svoju razonodu u gradovima i selima te troše silno vrijeme i energiju na gledanje EU-nogometa, a da ne računaju koliko troše svoje vrijeme i ostale resurse. Djeca igraju videoigre na mobitelima ili su učlanjena u neki klub gdje treniraju uz trenera!? Reklo bi se  moderno doba je došlo!

.

Europa EU i Hrvatska

 

Na dan izbora za EU parlament sjedim na kavi s prijateljem i na rastanku mu kažem: „Hajdmo sad na izbore!“ Odgovorio je: „Ne idem na izbore za naše EU predstavnike, jer će oni imati deset puta veće plaće nego što je moja mirovina.“ Nisam mu ništa odgovorio, ali su mi mnoge misli došle na pamet, pokušat ću ih sada iznijeti. Prvo, mnoge direktive, preporuke EU, morat ćemo provoditi nakon što smo 2013. pristupili EU. Drugo, pogledajmo što je to zapravo EU.

Pravno gledano, EU se deklarira i temelji na nedjeljivim, univerzalnim vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti na načelima demokracije i vladavine prava. Ona pojedinca postavlja u središte svojeg djelovanja uspostavom građanstva Unije i stvaranjem područja slobode, sigurnosti i pravde. Zato izbori za EU parlement jesu izbori koji predstavljaju građane, a ne vlade ili stranke Europe. To znači da možeš tužiti svoju i druge države tj. tražiti svoju pravicu.

Demografska politika u EU i RH ovisi o broju rođenih!

Nakon izbora čuo sam kritike na račun članstva RH u EU s ukupno 27 država. Mi smo mlada i mala država i ne možemo ništa postići, jer je u EU parlamentu 705 zastupnika, a naših je samo 12. Ali naši će predstavnici biti podijeljeni po klubovima, prema svojim sposobnostima, i u njima će se rješavati životna problematika i prihvaćati korisni prijedlozi.

Ugovor po kojem funkcionira EU je Lisabonski ugovor koji ima 418 stranica (PDF), no postoji i u skraćenom obliku na 20 stranica pod nazivom „Vaš vodič kroz EU“ koji se može lagano pročitati i razumjeti. Lisabonski ugovor potpisalo je 13. prosinca 2007. svih 27 država članica Europske unije. Više vidi na ovom linku: https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Publikacije/ostale%20publikacije/Va_vodi_kroz_Lisabonski_ugovor.pdf.

 

1.     Podijeljena nadležnost između Unije i država članica primjenjuje se na sljedeća glavna područja: (a) unutarnje tržište; (b) socijalnu politiku za aspekte utvrđene ovim Ugovorom; (c) ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; (d) poljoprivredu i ribarstvo, osim očuvanja morskih bioloških resursa; (e) zaštitu okoliša; (f) zaštitu potrošača; (g) promet; (h) transeuropske mreže; (i) energetiku; (j) područje slobode, sigurnosti i pravde; (k) zajedničku problematiku sigurnosti u pitanjima javnog zdravlja, za aspekte utvrđene ovim Ugovorom. U područjima istraživanja, tehnološkog razvoja i svemira Unija je nadležna za provođenje aktivnosti. Valja isticati i promicati vrijednosti Europske unije diljem svijeta i pridonositi miru, sigurnosti, održivom razvoju planeta Zemlje, solidarnosti i poštovanju među narodima, slobodnoj i pravednoj trgovini i iskorjenjivanju siromaštva;

2.     Lisabonski ugovor olakšava procedure donošenja odluka Europske unije. U Vijeću ministara umjesto jednoglasnih odluka dodaje se glasovanje kvalificiranom većinom glasova. Time će djelovanje postati brže i učinkovitije.

Što je to što EU drži skupa i što je to za što se treba boriti? Očito je da se moraju znati neke temeljne pojedinosti iz pravne i političke povijesti kako RH tako i EU.

1. Hrvatska temelji

Kada se pogledaju Hrvatske pravice kroz stoljeća, onda se moraju izdvojiti neki događaji zadnjih tisuću godina[i] koji su važni za određivanje identiteta hrvatskog naroda i hrvatske države. Oko 925. godine papa Ivan X. naziva Tomislava kraljem. Zatim 1075. godine Zvonimir postaje prvi okrunjeni kralj Hrvatske i Dalmacije. Oko 1094. godine osnovana je Zagrebačka biskupija, 1100. nastaje najstariji kameni glagoljski spomenik Baščanska ploča. Nakon 1102. Hrvatsko kraljevstvo povezano je personalnom unijom s Ugarskom pod nazivom Pacta conventa. Poslije bitke s Turcima kod Mohača 1526., u kojoj je poginuo kralj Ludovik II., staleži i redovi ugarski i hrvatski izabraše za svog kralja 1. siječnja 1527. ujutro natašće Ferdinanda Habsburga koji je vrijedio do 1918. g. Hrvatski sabor je 1918. raskinuo državno-pravne odnose s Austro-ugarskom monarhijom. Nakon 1. svjetskog rata potpisana je 1918. g. tzv. Ženevska deklaracija između kraljevine Srbije i predstavnika Narodnog vijeća u Zagrebu i predstavnika Jugoslavenskog odbora u Londonu za stvaranje državne zajednice Srba, Hrvata i Slovenaca. U Kraljevini Jugoslaviji 1939. g. potpisan je sporazum Cvetković-Maček o Banovini Hrvatskoj koji je ostao samo na papiru.

U uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju 2. svjetskoga rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963., 1974.) formirane su granice međunarodno priznate današnje države RH. Na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjene međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (1990. g.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućugodišnju državnu samobitnost.

U novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) ustanovljeno je da je temelj suvremene RH pobjeda hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.), u kojem je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.

2. Temelji Europe i EU

„Europa“ je ime žene u grčkoj mitologiji, koju je oteo Zeus. U Grčkoj se taj pojam prvi put spominje u 6. stoljeću pr. Kr. Čini se da su u početku tako zvali kontinentalni dio Grčke sjeverno od Korintskog zaljeva, a zatim i sve zemlje sjeverno od Sredozemnog mora.

Povijesno-kulturni identitet Europe Sacrum Imperium je vrijeme vladavine Karla Velikog oko 747. – 814. Nama odan papa sv. Ivan Pavao II. nastojao je 2004. g. da kršćanski temelji budu ugrađeni u Ustav Europe. To se nije dogodilo i on je ljutito primijetio „Ne režu se korijeni iz kojih se rađa i iz koji je izrasla kultura i civilni napredak našeg doba.“ Na dva referenduma taj ustav nije prošao. Zato je institucionalno funkcioniranje EU provedeno po Lisabonskom ugovoru koji ima 411 stranica (https://hrcak.srce.hr/file/78299) i koji je potpisan 2007. godine, dok je skraćena verzija objavljena pod nazivom „Vaš vodič kroz Lisabonski ugovor“

Mnogo ratova između europskih careva, kraljeva, knezova, grofova i država vodilo se na kontinentu Europe tokom povijesti, kako nekada tako i danas. Što to drži EU skupa, gledajući mnoge rasprave oko njezinog jedinstva?

3. Nastanak Europske unije

Europa je vrlo gusto naseljen kontinent sa srednjom gustoćom naseljenosti od 69 stan./km².

Europska unija danas ima 27 država članica. Prostire se na 4 233 255,3 km², a ima oko 447 milijuna stanovnika. EU ima 24 službena jezika.  Očekivana duljina života građana je  79 godina.

Nakon 2. svjetskog rata Amerikanci su zaraćenim državama Europe predložili da se udruže u proizvodnji čelika i ugljena. Na taj način spriječit će se ponovno besmisleni ratovi, koji su u Europi tako često nastajali. Čovjeku treba godišnje 130 kg kisika i 234 kg čelika, što znači da su to dva najvažnija elementa koja mu trebaju za današnji način života. Ukupna svjetska proizvodnja čelika u 2007. godini iznosila je 1.344,3 milijuna tona.

Schumanovu deklaraciju predstavio je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950. Tom deklaracijom predlaže se stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik čije bi članice udružile proizvodnju ugljena i čelika. Europska zajednica za ugljen i čelik EEZ bila je prva u nizu nadnacionalnih europskih institucija iz kojih je nastala današnja Europska unija. Države osnivačice bile su Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg.

Moj pogled na identitet EU izgleda ovako: Kada se kirurg mora odlučiti na operaciju slomljene šake, predstoji mu vrlo mnogo složenih postupaka kako bi natrag objedinio kosti, krvne žile, živce, mišiće i kožu, a za što je potrebno i više operativnih zahvata. Slično, secira li se EU, onda se moraju vidjeti sve poveznice – od sastava sirovina visokih peći do velikog broja raznih spojnica, pruge, ceste, električni vodovi, telefonski kablovi, satelitske veze… Budući da sam se cijelog radnog vijeka bavio recepturama različitih proizvoda, navest ću sastav u proizvodnji željeza u visokim pećima. Za 1 tonu sirovog željeza potrebno je 1700 kg sintera (termički obrađena rudača), sirove rude 62 kg, vapnenca 38 kg, koksa 486 kg, mazuta 45 kg, zraka 1195 kg. Te su se sirovine bez carina prevozile za čeličane u Luksemburgu: ugljen iz Njemačke, rudača iz Francuske, kamen vapnenac iz Belgije, mazut iz Nizozemske. Danas je situacija slična: tisuće proizvoda s milijunima sirovina povezuje vidljivim poveznicama narode, gospodarstva i države. To su nedjeljive transeuropske mreže veze.

Mnoge smjernice EU i zakone RH valja priznati i poštivati ako se  želi održivo živjeti!

 

---

[i] Petar Požar, Hrvatske pravice, Split, Zagreb, 1990., vlastita naklada

Oksimoron

 

1. Uvod

Moj mi je prijatelj Prof. Dr.Danijel Berković rekao da je ono što pišem u svom blogu o održivom razvoju – oksimoron. Što je oksimoron? Pogledam u rječnik stranih riječi i pronalazim ovakvo objašnjenje: stilska figura u kojoj se duhovito spajaju dva protuslovna pojma npr. živi mrtvac, mudra budala, pošten lopov. Je li to logična neodrživost odnosa između glavnog pojma i onog što mu je pridodano? Život je pun suprotnosti i oprečnosti.

2. Definicija

Održivi razvoj spominje se 1987. godine u izvješću UN povjerenstva pod nazivom „Naša zajednička budućnost”, poznatom i kao Brundtlandin izvještaj, koji je bio važan za međunarodnu raspravu o razvoju i politici zaštite okoliša. Naš Zakon o zaštiti okoliša u pojmovniku ovako definira pojam održivi razvitak: razvitak društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza.

 Obilje informacije o održivosti kliknite!

https://www.nachhaltigkeit.info/artikel/nachhaltigkeit_1398.htm.

 

3. Objašnjenje

Pokušavam sebi temeljitije pojasniti tu stilsku figuru i gledam objašnjenja u knjizi Rječnik stilskih figura^[i]. Oksimoron dolazi od kombinacije grčkih riječi oxys, što znači “oštar” i moros, što znači “ludost“, pa tako u doslovnom prijevodu oksimoron znači “oštroumna ludost”. Oštroumna ludost! Interpretiraju li se sastavnice oksimorona doslovno, on je besmislen. To je vrsta antiteze kojom se spajaju dva antonima, dva pojma suprotnog značenja npr. javna tajna, slušati tišinu… Također, latinska maksima Festina lente (požuri polako), koja se pripisuje caru Augustu, popularna je i danas. Književnici vole koristiti tu figuru kako bi potaknuli mozak na razmišljanje.

Riječ razvoj percipiramo kao nešto što se razvija, primjerice raste drvo, cvijeta voćka, raste proizvodnja, a održivost nas podsjeća na kočenje, sprječavanje i kontrole tj. zaustavljanje nekog rasta, nekog hoda. U automobilu imamo dvije papučice, kočnicu i gas, čija istovremena upotreba dovodi do toga da auto stane. Ali auto se ipak kreće, jer istodobno ne koristimo obje papučice.

Pojam razvoj percipiramo sa stvaralaštvom za koje nam trebaju sirovina i energija. Sve počinje od ideje, izuma, patenta, a nastavlja se kontrolom kvalitete proizvoda i investicijom gradnje tvornice na nekoj „zelenoj livadi“. Promislimo  i drugo održivo rješenje, neka livada ostane netaknuta.

Ali što je zapravo održivost? Održivost se prevodi riječju sustainable koja potječe od engleskog glagola sustain, što znači „održavati, održati nešto na životu“. Do sredine 90-ih godina prošloga stoljeća pojam se uglavnom koristio u znanstvenim raspravama. Kasnije je također korišten u političkom kontekstu. Već nekoliko godina govori se o tome što svaki pojedinac može učiniti. Koliko i kako mogu jesti, odijevati se, putovati i živjeti održivo. Pojam održivosti može se naći u mnogim pisanim i usmenim diskusijama.

Naslov „održivost“ ekovalen bloga preveo sam prije 13 godina na nekoliko svjetskih jezika kako bi ga na Internetu moglo pronaći i čitati što više ljudi.

Održivost znači i stvaranje profita, ali ne po „starim pravilima“ već stvaranje profita na ekološki i društveno odgovoran način. A to znači: 1. Razina stope degradacije obnovljivih izvora ne smije biti veća od stope njihove regeneracije. 2. Razina emisije npr. CO₂ ne smije biti veća od asimilacijske sposobnosti okoliša. 3. Potrošnja neobnovljivih izvora mora se kompenzirati odgovarajućim povećanjem zaliha obnovljivih izvora. Dakako, to je teorija kojoj praksa (Hardtke/Prehn 2001.) mora težiti svugdje i svakog dana.

Mnoge mjere, norme (HRN ISO 14000), zakoni i direktive propisane su u cilju očuvanja okoliša. Primjer iz doba moga djeda: na Zemlji je bilo 1,6 milijardi ljudi, danas ih je 8 milijardi. Peterostruko se povečalo  stanovništva, dok se je proizvodnja osnovnih sirovina povečala više od pedeset puta.Taj tip razvoja zbog večeg broja ljudi i konzumerizma valja ipak prigušiti zakočiti održati na  podnošljivoj razini.Tako se toplinskon zaštitom konstrukcija u zgradarstvu smanjuje potrošnja energije.  Kuće od opeke koje su građene 1900 g. trošile su 49.313 kWh, a naknadnom toplinskom izolacijom trošile su 6.965 kWh, [ii], što je značajka  održivog razvoja.  

Države mogu savladati deseterostruko povećanje učinkovitosti u korištenju energije, resursa i drugih materijala unutar jedne generacije. Zbog razumljivosti, pojam se različitim metaforama pokušava približiti svijesti: npr. „nosivost svemirskog broda Zemlja“ bila je uobičajena metafora u jeziku ekološke politike, o održivoj proizvodnji, potrošnji što čini održivi razvoj. Kada se putuje avionom nije svejedno koliko su koferi putnika teški. Avio prijevoznik sve terete mora  točno proračunati, primjerice; masu aviona, goriva, broj  putnika s prtljagom prema duljini trase leta. Sličnost težine kofera u letu avionom jest sa životnim potrepštinama ukućana jednog domaćinstva koje „leti“ iznad okoliša ili biosfere svog životnog prostora.

Pojam „održivost“ ne može se objasniti sveobuhvatno i točno jednostavnom definicijom. Umjesto toga, koncept održivosti je zbroj brojnih definicijskih pristupa i koncepata koji uzimaju u obzir različite elemente održivosti.

Dakle, oksimoron održivi razvitak ili razvoj ne dovodi ljudske akcije do apsurda, do ništavila nego prisiljava ljudski mozak da bude kreativniji iz čega izviru mnoge kreativne ideje, patenti, postupci i koncepti. Izum glačala na vodenu paru primjer je sučeljavanja dviju sila – gravitacije prema dolje i uzgona od vodene pare prema gore, kako bi se teškim glačalom lakše glačala tkanina. Plus i minus sila daje krajnji efekt: lakoću glačanja.

---

[i] Bagić, Krešimir. 2012. Rječnik stilskih figura. Školska knjiga. Zagreb. 209.

[ii] Kumerički, Josip. 2020. A Testimony to Sustainability. Amazon. Middletown. DE USA, p. 70

Kronobiološka ekologija

Pomrčina sunca

Mnogo je ljudske pameti potrošeno na izradu „mjerača“ vremena – od sunčanog i vodenog preko pješčanog sata do današnjih modernih atomskih satova. Čovjek od davnine ima potrebu mjeriti periodične pojave koje su se jednoliko ponavljale uokolo njega. Prva njegova opažanja odnosila su se na Sunce koje je svaki dan izlazilo i zalazilo, dok se Mjesec noću uzdizao nebom te polako nestajao i silazio. Zemlja se okreće oko svoje osi 24 sata i na elipsastoj putanji (ekliptika) oko Sunca 12 mjeseci. Astronomi su davno izračunali vremena pojave pomrčine Mjeseca i Sunca. Ovog mjeseca, točnije 8. travnja, dogodila se pomrčina Sunca koja se mogla vidjeti u Meksiku i u Americi. 

https://images.app.goo.gl/RdH5BwLEbH2U3kPa7

Precizno određivanje vremena satom ljude je uvjerilo kako naš Sunčev sustav ne „laže“. Naime, periodične pojave u biosferi Zemlje ljudi pamte, pa znaju da se kod nas primjerice, obično oko 23. travanja, počinju zelenjeti šume. No, ove su godine šume bile zelene već 1. travnja. To nazivamo promjenom klime. Na TV svaki dan slušamo o različitim meteorološkim pojavama koje se ranije nisu događale. Iako je kod nas u travnju bilo jako toplo, rekli bismo – ljetno vrijeme, ipak nas je zahvatio i hladni val, tako da je 16. travnja u Zagorju padao snijeg koji je zabijelio okolinu.

https://ekovalen.blogspot.com/2015/10/suncani-sat-i-nase-vrijeme.html

Vremenitost i klima

Postoje interdisciplinarna područja istraživanja koja sociolozi nazivaju ekologijom vremena i sociologijom vremena. U sociologiji vremena čovjek si postavlja pitanja kako iskoristiti kairos vrijeme tj. usporiti ga ili ubrzati nauštrb kronos vremena. U ekologiji vremena analizira se pak odnos ili ritam života društva prema vremenu koje vlada prirodom. Sociolozi dalje definiraju i pojam suverenitet vremena, autonomnu vremensku formu ili značajku svakog oblika života: čovjeka, životinje i biljke. Svaki dio prirode ima svoju vremenitost. Duljina ljudskog života je oko 75 godina, drveta 150, krave 20, psa deset godina. Hans Carl von Carlowitz smatra se kovačem pojma održivosti, jer je već 1732. godine napisao knjigu Sylvicultura Oeconomica gdje navodi ekološka i ekonomska pravila rasta – uzgoja šume.

https://ekovalen.blogspot.com/2015/11/tko-krade-vrijeme.html

Prekapajući po svojim starim knjigama pronašao sam dvije knjige od mojeg pučkoškolskog profesora zemljopisa Marijana Gollnera. Tema knjiga su meteorologija[i] i kronobiološka ekologija[ii], također interdisciplinarno područje. Preselimo se sada u doba naših predaka kada vremensku prognozu nismo mogli vidjeti na mobitelu, jer ga nije bilo, ili slušati prognozu vremena na radiju ili TV, a bilo je to važno znati. Postojao je sijaset događanja u prirodi, gledajući domaće životinje ili ptice kako se ponašaju, pa su ljudi dosta dobro zaključivali o tome kakvo će vrijeme biti sutra. Navest ću samo neke primjere: kad mačka leži na suncu, odnosno kad se smjestila pokraj tople peći, doći će do promjene vremena. Kada kos navečer „fućka“ visoko na drvetu, bit će lijepo vrijeme, a kada se kos javlja iz grmlja, bit će kiše. Kada lastavice lete nisko, bit će kiše.

Zdravlje

Sunce i Mjesec utječu na prirodne procese i ritmove postojanja mnogih živih bića: uspijevanje biljaka, razmnožavanje životinja i opstanak ljudi. Životinje moraju doći na svijet u povoljnim klimatskim prilikama kako bi opstale. Plima i oseka koje su uzrokovane Mjesecom, važne su za život morskih životinja, dok danas tu pojavu na moru koristimo za izgradnju električnih centrala. Kod čovjeka je istraživanjem pomoću izotopa ustanovljeno da svaki naš organ ima svoj „vozni red“ kada radi ili funkcionira. Navest ću nekoliko organa: debelo crijevo od 5 do 7 sati, želudac od 7 do 9 sati, gušterača od 9 do 11 sati, srce od 11 do 13, žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem 19 do 21 sat. Sjećam se jednog jumbo plakata, koji je izdalo Ministarstvo zdravlja, a na kojem je pisalo: Jeste li doručkovali? Išli smo rano na posao i prvi je obrok bila crna kava na radnome mjestu.

Crna kava natašte uzrok je mnogih probavnih tegoba. Naime, mi „komuniciramo sa Sunčevim sustavom“ i ujutro se naš metabolizam, koji je tako programiran, mora opteretiti zdravom hranom. Izgovor kako ujutro nemamo vremena jesti je samo izgovor. O vremenu i količini jela poznata je stara uzrečica: Bogato jedi ujutro, normalno popodne, a sirotinjski navečer. Samoubojstveno djeluje obilata večera, jer navodno nemamo vremena jesti po danu!!! Isto je i sa spavanjem. Umjetna inteligencija daje upozorenje mojem prijatelju  Ivici da je bolje leći u 23 nego u 24 sata.

Na kraju moramo nešto reći o vremenskoj duljini jela kod školske djece. Istraživanja iz Kalifornije pokazuju da kada učenici imaju više vremena za jelo (najmanje 25 minuta za ručak), bacaju manje hrane, jedu više voća i povrća i osjećaju manje gladi. Učenici koji imaju dovoljno vremena za konzumiranje hranjivih školskih obroka postižu bolje školske rezultate.

Ravnatelji školske prehrane u Kaliforniji izvještavaju o prosječno 15 minuta „vremena za sjedenje”, a neki okruzi prijavljuju samo 6 minuta, prema istraživanju 40 javnih školskih okruga koje je proveo Centar za eko pismenost 2022. godine.

Na kraju, moram spomenuti kako sam išao u pučku školi kada je moj profesor Gollner davao packe nemirnoj i zločestoj djeci. Nije to bilo fizičko zlostavljanje djece. Danas na razini države nastane školski konflikt (gledamo na TV) kada učitelj uzima mobitel neposlušnom đaku, čiji otac onda drugi dan dolazi u školu i pravi neprilike. Naši su roditelji govorili da je šiba došla iz raja!

Pomrčina u Meksiku Foto: Luka Passek Kumerički

 

 

 

i] Prof. M. Gollner: Od primitivne do naučne prognoze vremena. Samobor. 1972. Vlastita naklada

[ii] Prof. M. Gollner: Precepti-principi-problemi Kronobiološke ekologije. Graz/Wien. 1978-1981. Vlastita naklada

Jaram

 Nauk mudrosti. Njezini okovi bit će moćna zaštita i njen jaram halja časti. Sirah,6, 29

1. Prvi dan klimatskog proljeća. Kiši pomalo, a ptičice „popevaju“ tražeći svoje partnere za život. Ovo je godina izbora novih zastupnika u Sabor i u EU parlament, pa lijeve političke stranke traže koalicijske partnere i birače s „popevkom“ hoćemo promjenu, želimo srušiti staru vlast, želimo biti nova vlast. Sadašnja vlast ima popevku zašto nas mijenjati kada smo stabilnost države održali u pandemiji, potresima, klimatskim promjenama i u EU stojimo ekonomski dobro.

Slušam ponekad pitanje: Za koga ćeš glasati? Na takva pitanja obično odgovaram jednom starom mudrošću: „O politici i vjeri niti s rođenim bratom ne treba diskutirati.“ O čemu onda da diskutiramo? O klimi i kućnim mezimcima, pa neće biti prijepora niti konflikata. Jer, protivno, možeš izgubiti brata, poslovnog prijatelja ili mušteriju!

2. Imamo sukob, spor, konflikt između predsjednika Države Milanovića i predsjednika Vlade Plenkovića. Oni su već duže vrijeme u sukobu!? No, 15. ožujka nas je Predsjednik Države iznenadio izjavom da želi biti Predsjednik Države, ali i da želi sudjelovati u izbornom natjecanju između stranaka sa željom da bude Predsjednik Vlade. Konflikt su morali rješavati Ustavni suci. Kako ih pomiriti? Ustavni sud je treća strana koja posreduje u toj „svađi“. I mora odlučiti krši li netko Ustav. Često su način rješavanja konflikta kompromis i konsenzus, što Ustavni suci nisu koristili pri donošenju Pravorijeka. Ustavni sud je 18. ožujka odlučio da Predsjednik države ne može istovremeno biti Predsjednik RH i sudjelovati u izborima za zastupnike Sabora.

 Volovi u jarmu jesu Predsjednik države i Vlade, glavni kreatori politike, koji su dobrovoljno pristali da vode i upravljaju                                                                     narodom prema Ustavnim načelima( Foto. F Bahovec)

3. Jaram. Prije mjesec ili više dana gledao sam jedan film o ljubavi i sudbini jednog mladića koji traži sreću. Radnja se odvija u Ukrajini prije više od 100 godina. U činu tradicionalnog vjenčanja bila je ceremonija, gdje svatovi donose jaram, a mladenci svoje glave moraju staviti u njega. Taj je jaram simbol zajedničkog lijepog, ali i teškog i odgovornog ponašanja u braku. Obično se danas pojam „biti u jarmu“ poistovjećuje s mučeništvom.

Kao seosko dijete sjećam se kako sam već kao trinaestogodišnjak čuo zapovijed: „Hodi nakleni vole“ ili „skleni vole“. Čovjek koji tjera volove zove se „biruš“. Kada su u jarmu, volove se tjera „hajd voleki“. Voleki, tako smo ih od milja zvali, na zapovijed „hajs“ znaju skretati na lijevo, a na „stija“ na desno. Prošlo je 70 godina i danas vidim sliku kako su volovi koji se „zaprežu“ u kola ili plugove bili najveće blago naše porodice. Zašto su bili blago? Volovi su bili izvor energije tzv. „žive sile“ od 1400 do 2000 W. Oni su imali masu od 600 do 1000 kg. Kada su orali jedan dan, zaradili su 10 dnevnica nadničara. Prema danu oranja nazvana je mjerna jedinica ral ili jutro od 1600 čhv = 5754,6 m² = 0,575 ha.

Metaforički (stilska figura), volovi u jarmu jesu Predsjednik države i Vlade, glavni tvorci politike (policymakers) koji su dobrovoljno pristali da vode i upravljaju narodom. Jaram nije uvreda nego čast za dužnosnike koji obnašaju dvije najviše funkcije upravljanja u državi. Slikovito viđenje rada političara kroz volove u jarmu obogaćuje i priskrbljuju slikovitost demokracije. Naime, slobodnim izborima, prema utvrđenim pravilima, društvo određuje dva časna građanina da „vuku“ narod u sigurnu i bolju budućnost.

Opet, metaforički gledano, narod (Sabor) slično kao što „biruš“ volovima govori stija i ajs, tako se i tim časnim izabranim „građanima“ zapovijeda zakonima, uredbama – idite lijevo ili desno ili pravo. To zapovijedanje nazivamo promjene u društvu. Kako opisati različite promjene u društvu koje s gospodarstvom i okolišem čine trokut održivosti? Postoje različiti mehanizmi promjena u društvu, ovisno o sukobima i konfliktima, za koje političari često koriste riječ borba s pesnicom uzdignutom iznad glave. Iz citirane knjige izdvojit ću samo neke mehanizme promjene.

4) Mehanizmi promjene[i]

4.1) Promjena protestom. Sada uobičajena promjena u političkom životu Europe i Hrvatske. Svrha je protesta (velika galama, traktori na cesti umjesto na njivi) modificirati ponašanje onih koji su pod kontrolom primjerice Vlada,  različite uprave, skupštine, Sabora,  dakako i  Predsjednik države. Naročito su uspješni protesti kada je u pitanju okoliš (smeće, čist zrak, voda ili tlo). Mediji to glorificiraju i gruda snijega pretvara se u lavinu. Iz mnogih protesta rađaju se novi propisi (direktive), smjernice, koji ponekad smetaju napretku. Kompleksnost života u  gradu pogledajte priloženi link.

https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/001/ZGBR%202023_web.pdf

4.2) Promjena otporom, neposluhom. Kod poštara Austro-ugarske ili našeg sudstva ljudi dolaze na posao, ali ne rade. Poštari su radili 100 % po krutim propisima i pošta je zastala u dostavi pisama i paketa. Zaposlenici u sudstvu dolaze na posao, ali ne rade tražeći neke svoje zahtjeve npr. uvjete rada i plaće. U priči o imaginarnom sastanku đavolskog vijeća u nekom gradu jedan đavao predlaže da se toga dana umjesto nesreća (sudar vlakova, auta) ništa ne radi, a to će isto učiniti nered u društvu. https://ekovalen.blogspot.com/2018/07/poniznost-ili-skromnost.html

4.3) Promjena revolucijom. Moj sustav je bolji od tvoga, zato stari red društva treba prestrojiti u novi sustav, što se vidi u francuskoj, ruskoj i kubanskoj revoluciji. Stalno se spominje riječ borba koja završava velikim prolijevanjem krvi. Zato riječ borba, koja se tako često čuje u našem svakodnevnom životu, od ulice do sabornice, treba izbjegavati. Sabotaže i borbe u početku dovode do kolapsa, kaosa i nereda u društvu, a neki očekuju kako će se iz toga kao ptica feniks izroditi novi red. No postoje i druge metode priskrbljivanja općih ljudskih potreba. https://ekovalen.blogspot.com/2016/02/win-win.html

4.4) Promjena kriznim menadžmentom. Kada je veća ili manja skupina ljudi ugrožena te nije u mogućnosti kontrolirati tijek događanja i uspješno se nositi s nanesenom štetom, osniva se krizni menadžment. Kod poslovne ili društvene krize obično se krivnja prebacuje na vanjske čimbenike. Od političara i upravitelja očekuje se da upravljaju brodom, ali da i predvide oluju. Dobro poznavanje procesa mogućih kriza i sposobnost upravljanja sustavom zaštite jest temeljna zadaća kriznog menadžmenta. https://hrcak.srce.hr/file/87513

5) Eristička dijalektika  U  prepirkama, svađama diskutanti koriste   logiku, dijalektiku, i retoriku. No  postoji i eristička dijalektika  koja obrađuje; smicalice, trikove, dosjetke, lukavstvo, taštinu, zlobnost, ograničenost, primjerice političara i novinara. Poznata je  nečista smicalica  ili trik kada se osoba (ad hominem) ponizi, grdi, ruži,  psuje umjesto da se sučeli argumentima  istine o tezi (ad rem) o kojoj se diskutira. Želi se uvijek biti u  pravu, pa se koriste nedopuštena sredstva primjerice skretanja s teme činjenica, podatka i vjerodostojne informacije. Prepirke su slične mačevanju gdje ponekad sablje zamjene toljage. ( Arthur Schopenhauer, Eristička dijalektika, Marijan Tisak , Split 2002)

---

[i] Edward de Bono, Future Positive, Penguin Books New York 1980