Okoliš i novac

Dobra je milost u doba nevolje, kao oblak kišonosan u vrijeme sušno! (Sirah  35.24)

1. Ne podnosimo lako sušu. Dva mjeseca nije bilo kiše. Što uraditi kako bismo smanjili utjecaj suše na naš život? Odakle krenuti?[i] Termometar i druga mjerila, pa i zdrav mozak, upućuju nas na to da trebamo mijenjati ponašanje i način života, jer se promijenila klima. U postu za travanj 2026. na Dan planeta Zemlje istaknuto je:

ŠETNJA ILI VOŽNJA BICIKLOM

Ako možeš, odaberi hodanje ili vožnju biciklom umjesto korištenja automobila ili drugog motornog vozila.

Hodanje doprinosi očuvanju i unaprjeđenju tjelesnog i mentalnog zdravlja. Posebice povoljno utječe na srce i krvne žile, poboljšava raspoloženje i smanjuje stres.

Odabirom hodanja umjesto automobila doprinosimo zaštiti okoliša: smanjuje se emisija ugljičnog dioksida, štede se energija i gorivo, smanjuju se prometne gužve i buka.

Prije 60 godina išlo se nedjeljom na misu pješice 5 km iz sela u grad.  U tjednu su fizički radile u kućanstvu i na polju.

Od 1930. g. znalo se u znanstvenim krugovima kako staklenički plinovi sprječavaju hlađenje atmosfere. A njih ima sve više i više. Mnogi simpoziji i sumiti su se održavali zbog te činjenice, primjerice u Parizu IPCC[ii]. Preveliko trošenje fosilnih goriva, primjerice za automobile, ne preusmjerava javna sredstva za održivi razvoj.[iii] Najvažnija težnja su održiva proizvodnja i potrošnja, što je cilj UN-a br. 12 (Sustainable Development Goals).

Što su ciljevi (SDG) održivog razvoja? Ujedinjene nacije su 2015. okupile znanstvenike koji su mobilizirali tzv. „Agendu 2030“: skup od 17 ciljeva za održivi razvoj. Za svaki je cilj obrađeno 10 akcija (17 × 10 = 170 akcija). Sastavnice održivog razvoja utkane su u društvo, okoliš i gospodarstvo.

2. Trošiti, trošiti, ne štedjeti? Budimo pošteni prema budućim generacijama, to je danas gubitnička formula života. Poklonici takvog razmišljanja kažu da se treba razvijati, treba težiti razvoju, nova zgrada, nov namještaj, nova klima, oprema, nova zaposlenja. Neki učeni ljudi kažu da treba trošiti, a ne štedjeti i odricati se, jer to je smisao našega gospodarstva.

3. Odnos novca i okoliša. Meni se čini kako treba povezati/proučiti obostrani odnos okoliša i novca prikazan strelicom ↔ s dva smjera. U neposrednoj blizini moje obiteljske kuće skoro svaka slobodna parcela namijenjena je izgradnji kuća ili stanova, jer banke imaju dovoljno novca za kredite građana. To zapravo znači da će izgradnjom doći do degradacije zemljišta, zelenog pokrova, tla – travu, livade i šume zamijenit će beton, asfalt, koji sada, u ovoj suši, djeluju kao plohe štednjaka. Na njemačkoj televiziji vidim kako se u dvorištima krampovima skida beton kako bi se zemlji i travi dalo mjesto.

Dakako da novca treba i za sanaciju okoliša (strelica suprotnog smjera), za obnavljanje izgorjelih šuma, za izgradnju vitalnih ljudskih potreba – kanalizacije, zaštita izvorišta pitkih voda itd.

No ipak, novcu i novčarskim institucijama treba posvetiti veću pažnju. Veza između novca i okoliša je dvosmjerna: gospodarski rast i trošenje novca često troše prirodne resurse i stvaraju zagađenje tj. stvaraju se staklenički plinovi – uzroci visokih temperatura i smanjenja razine vode u rijekama. Zato treba, s druge strane gledano, sve više novca uložiti u zelenu energiju, obnovljive izvore i očuvanje prirode navodnjavanjem, kako bi se spriječila ekološka kriza. To je vapaj.

4. Uloga novca

Neku večer gledam divnu francusku dokumentarnu emisiju o propasti Zapadnog Rimskog Carstva. Ima dosta uzroka propadanju, primjerice kuga te nedovoljan broj vojnika za čuvanje granica. Bio mi je jako interesantan podatak da su u nalazima sastava metalnih kovanica s likovima rimskih careva pronašli da je koncentracija srebra s vremenom bila sve manja da bi na kraju ostao samo bakar. Ima li to veze s današnjom situacijom?

Odmah poslije Drugog svjetskog rata dogovoreno je da će svjetski novac postati američki dolar $, s time da će SAD garantirati stabilnost, jer će u 1 dolaru biti približno 0,888 grama zlata. No, s vremenom nestaje ovakva zlatna podloga američkom dolaru, ali američka vlada garantira svojom proizvodnjom stabilnu vrijednost US $ dolara koji čitamo u bankovnim transakcijama. U trgovinama nakita i investicijskog zlata vidi se svakodnevna cijena zlata. Tako je 10. kolovoza 100 g zlata vrijedilo 12361 €, dok je 14. kolovoza njegova vrijednost iznosila 12476 €.

Centralna EU banka, slično američkim bankama, garantira kako je u novcu od 1 € sadržano 0,0080 grama zlata, jasno pokriveno proizvodnjom.

Na TV Bloombergu čitamo tok 99 % tržišne kapitalizacije (Equity Indices) slobodnog prometa u više od 47 zemalja. Svakodnevno se vide primjerice vrijednosti u US dolarima $ zlata, kukuruza, pšenice, bakra i ostalih važnih sirovina, primjerice nafte i plina. Vide se tečajevi svjetskih valuta. Na današnji dan, 9. kolovoza (kada ovo pišem), središnji tečaj iznosi približno 1 EUR = 1,1557 USD. Na šalterima banaka vide se omjeri tečajeva svjetskih valuta.

Obični građanin ne gleda svjetske dionice (što i nije dobro), nego odlazi u robne kuće i obično komentira da je „pak sve poskupjelo“. To rade potrošači širom svijeta, jer je nestao tradicionalni način života mojih roditelja, koji su strpljivo podnosili uvjete u kojima je zbog suše bio manji prinos ljetine.

Osim o cijenama na tržnici, govori se i o cijenama nekretnina. Primjerice, u Zagrebu cijene građevinskog zemljišta u prestižnim četvrtima dosežu i preko 500 eura po četvornom metru, dok se u manje atraktivnim ili ruralnim područjima cijene kreću od 50 do 150 eura po četvornom metru. Ako parcela postane vrt, na njoj će unuci kroz 50 godina proizvesti 3 kg/m² x 50 = 150 kg/m² kupusa. Vrijednost te proizvodnje će biti veća od vrijednosti koja će se dobiti od banke ako se u nju uloži novac od prodaje četvornog metra parcele. No, u ovom je postu temeljito obrađena uloga novca:

https://ekovalen.blogspot.com/2014/12/trpez-i-krpez-drze-svijet.html

Okoliš koji se pretvara u građevinsku parcelu na udaru je različitih trgovačkih transakcija i pritom nitko neće pitati što će se izroditi iz „nevine“ njive ili livade njezinom degradacijom. Tvrdim da su sadašnje vrijeme s 30 ^°C i promjena klime rezultat te degradacije.

Zanimljiv trend u 2025. pokazao je da je povećana potražnja za zemljištima u ruralnim područjima, što se može pripisati rastućem interesu za „zeleni” način života i rad na daljinu. Ova vrsta zemljišta, koja je ranije bila relativno jeftina, sada doživljava rast cijena, posebno u područjima koja nude dobru kvalitetu života i pristup osnovnim uslugama.[iv]

 Knjige o Održivosti:Autor J.Kumerički

---

[i] https://ekovalen.blogspot.com/2025/09/usteda-energije-i-novca-u-kucanstvu.html

 

[ii] https://ekovalen.blogspot.com/2021/11/klima-i-cista-energija_28.html

[iii] https://unstats.un.org/sdgs/report/2025/

[iv] https://ekovalen.blogspot.com/2020/10/pretvaranje-obradivog-u-graevinsko.html

Čisti i nečisti gradovi

 

Čovjek, ali i sav živi svijet, želi živjeti u čistom prostoru tj. okolišu. No, to praktički nije moguće. Prostori u kojima sad živimo zatrpani su svim i svačim. Ljudi se zbog životnih prilika vjekovima sele iz mjesta u mjesto, prelazeći i geografske i državne granice tražeći eko gradove.

https://ekovalen.blogspot.com/2016/01/eko-gradovi_20.html

1. Indeksi kvalitete zraka

Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA – United States Environmental Protection Agency) i različite agencije objavljuje liste čišćih gradova, kroz razine onečišćenja zraka, upravljanje otpadom i uklanjanje opasnih lokacija.^[i]

Metodologija sortiranja gradova prema čistoći obuhvaća parametre: 1. gustoća naseljenosti stanovništva, 2. koncentracija glodavaca (miševi, štakori), 3. koncentracija žohara i ostale gamadi, 4. pojava vandalizma, 5. zatrpanost smećem, 6. kakvoća zraka (index AQI), 7. kvaliteta vode iz slavina. https://ekovalen.blogspot.com/2026/01/zrak-koji-udisemo.html

Turizam prije 100 godina prema Samoborskom gorju (Foto iz arhive Anice Jurinjak)

2. Što je AQI?

AQI je kratica za indeks kvalitete zraka. To je standardizirana ljestvica koju koriste vlade i meteorološke službe za mjerenje čistoće ili zagađenosti zraka i očekivanih zdravstvenih učinaka. AQI prevodi službene podatke o onečišćenju zraka u lako čitljiv broj između 0 i 500, gdje veći brojevi označavaju veće onečišćenje i veće zdravstvene rizike. Prati pet glavnih onečišćujućih tvari: prizemni ozon O₃, onečišćenje česticama PM_2,5 i PM₁₀, ugljikov monoksid, sumporov dioksid i dušikov dioksid. U metodologiji za sortiranje gradova po čistoći zraka naveden je broj dana u godini kada je AQI index bio 50 ili manji.

Zagreb: Tijekom godine, Zagreb u prosjeku ima između 180 i 210 dana s AQI-jem manjim od 50. Zrak je ovdje "dobar" ili "umjeren", dok se pogoršanja (veća od 100) javljaju zimi zbog grijanja zgrada i prometa.

3. Što je EAQI?

Europski indeks kvalitete zraka (EAQI – European Air Quality Index) službeni je sustav koji koriste Europska agencija za okoliš (EEA) i sve EU članice za komunikaciju kvalitete zraka prema javnosti. https://kvalitetazraka.hr/karta

Ima 6 razina, od 1. DOBRO, 2. PRIHVATLJIVO, 3. UMJERENO, 4. LOŠE, 5. VRLO LOŠE do 6. IZUZETNO LOŠE. Računa se prema pravilu "najgoreg slučaja" – ukupna ocjena jednaka je najlošijoj ocjeni bilo kojeg pojedinačnog onečišćivača. U RH koristimo EAQI kao primarni indeks. Zahvaljujući sustavu državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka kojom upravlja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, odnosno Agencija za zaštitu okoliša (AZO), imamo precizne podatke o tome gdje se u našoj zemlji najlakše diše. Ovi podaci nisu samo brojke na zaslonu, oni su indikatori zdravlja ekosustava i preporuka za sve one koji traže utočište od urbanog zagađenja. Svi podaci mjerenja kvalitete zraka iz Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u zadnja 24 sata prikazuju se na stranicama DHMZ-a.

4. Razlika između AQI i EAQI

Glavna razlika između EAQI (Europski indeks kvalitete zraka) i AQI (Indeks kvalitete zraka) je u tome što je AQI opći pojam koji se najčešće koristi za američki sustav (US AQI), dok je EAQI prilagođen europskim standardima i zdravstvenim smjernicama. EAQI je stroži od AQI-ja u nekim kategorijama, jer se više fokusira na dugoročni utjecaj na zdravlje europske populacije. Na portalu kvalitetazraka.hr često ćete vidjeti upravo ovu skalu, jer je ona službena za našu regiju.

Indeksne ljestvice – Američki AQI koristi ljestvicu od 0 do 500, dok EAQI koristi ljestvicu sa 6 razina (od 1 do 6) gdje ocjena 1 znači "Dobro", a 6 "Izuzetno loše“. Ako nemate vremena za dubinsku analizu, zapamtite ovo jednostavno pravilo: gledajte PM_2.5. To je najvažniji pokazatelj za vaše dugoročno zdravlje, posebno zimi. Pratite boju EAQI indeksa: ako je crvena, zatvorite prozore i upalite pročišćivač. Ljeti gledajte O₃, a zimi PM čestice.

5. Mjereni podaci

Skoro svi parametri vezani su na gustoću naseljenosti koja se u analiziranim gradovima (USA) kreće od 150 do 1270 st/km².

Gustoća naseljenosti u RH: Rijeka 2488, Split 2022, Zagreb 1196, Osijek 551 st/km². Valja istaknuti da u naselju Nova Mokošica u Dubrovniku na parceli od 0,37 km² živi 15046 stanovnika!!!

Nadnevak 17. 7. 2026. čitam podatke o kakvoći zraka na internetu prema AQI indeksu:

Rijeka, AQI = 32 (dobro): O₃ = 76 μg/m³, PM_2,5 = 7 μg/m³, PM₁₀ = 11 μg/m³, NO₂ = 11 μg/m³; Zagreb, AQI = 56 (loše): O₃ =17 μg/m³, PM_2,5 = 56 μg/m³ , PM₁₀ = 25 μg/m³, NO₂ = 17 μg/m³; Split, AQI = 53 (loše): O₃ = 40 μg/m³, PM_2,5 = 16 μg/m³, PM₁₀ = 22 μg/m³, NO₂ = 13 μg/m³; Osijek, AQI = 70 (loše): O₃ = 70 μg/m³, PM_2,5 = 9 μg/m³, PM₁₀ = 16 μg/m³, NO₂ = 2 μg/m³.Taj dan je temperatura  zraka u Zagrebu bila 33 stupnja Celzija.

Nadnevak 19. 7. 2026. prema Europskom indeksu kvalitete zraka EAQI:

SPLIT: 2 PRIHVALJIVO PM_2,5 = 16 μg/m³; ZAGREB: 1 DOBRO, PM_2,5 = 4,7 μg/m³; RJEKA: 3 UMJERENO PM_2,5 = 7,7 μg/m³; OSIJEK: 2 PRIHVATLJIVO PM_2,5 =6,9 μg/m³.

6. Koje su lokacije zapravo najčišće?

U ovom postu ističem kojih to pet lokacija u Hrvatskoj sustavno bilježi prvu kategoriju kvalitete zraka, zašto su te mikrolokacije pošteđene fenomena kao što je smog te kako geografija i vjetrovi čuvaju naše "zračne toplice".

Da bi se neko mjesto proglasilo lokacijom s najčišćim zrakom, ono mora zadovoljiti stroge kriterije prve kategorije kvalitete zraka. To znači da razine sumporovog dioksida (SO₂), dušikovog dioksida (NO₂), lebdećih čestica (PM₁₀ i PM_2.5) te prizemnog ozona (O₃) ne smiju prelaziti granične vrijednosti propisane zakonom tijekom cijele godine.

Dok je u zimskim mjesecima kvaliteta zraka u Zagrebu često narušena zbog nakupljanja čestica čađe u uvjetima bez vjetra, pobjednici na ovoj listi imaju jednu zajedničku osobinu: izvrsnu cirkulaciju zraka i minimalan utjecaj teške industrije i masovnog prometa.

Čistoća zraka u Zagrebu značajno varira po sezonama – zimi dominiraju PM čestice iz grijanja, ljeti prizemni ozon zbog sunca i prometa. Indeks kvalitete zraka (EAQI / Air Quality Index) ažurira se svakih 60 minuta iz službenih AZO podataka.

Top 5 lokacija s najčišćim zrakom u Hrvatskoj

Na temelju višegodišnjih mjerenja i godišnjih izvješća Agencije za zaštitu okoliša, sljedećih pet lokacija se sustavno izdvaja kao oaze čistoće.

1. Vis (Komiža) – Izolacija kao blagoslov

Otok Vis, a posebno postaja u Komiži, često se navodi kao apsolutni pobjednik kada je u pitanju kvaliteta zraka Hrvatske. Zbog svoje udaljenosti od kopna i industrijskih centara Italije i Hrvatske, Vis je pošteđen prekograničnog zagađenja. Ovdje dominira morski aerosol, a jedino povremeno povišenje čestica dolazi od prirodnog izvora, saharskog pijeska koji donosi jako jugo. Na Visu ne postoji pojam smog, zrak je ovdje zasićen jodom i solju, što ga čini prirodnim inhalatorom za sve s respiratornim tegobama.

2. Velebit (Zavižan) – Standard čistoće na 1594 metra

3. Lastovo – Najtamnije nebo i najčišći zrak

4. Lošinj (Veli Lošinj) – Povijesno lječilište za astmu s razlogom

5. Žumberak – Zelena pluća nadomak metropole

Iako se nalazi relativno blizu glavnoga grada, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje nudi potpuno drugačiju sliku nego što je to kvaliteta zraka Zagreba. Zahvaljujući šumama i uzvišenom terenu, ova lokacija djeluje kao barijera čisto-nečisto. Dok se u nizinama Zagreba zimi nakuplja smog, na Žumberku je zrak svjež i čist. On predstavlja najbližu "zračnu oazu" za stanovnike središnje Hrvatske koji traže brzi bijeg od  onečišćenja ili čak zagađenja zraka.

 

---

[i] The Cleanest Cities in the United States: A 2025 Study

Živjela Europa

Daj vam Bog od neba rose, od zemlje hrane, od ljudi  poštovanja i od Boga pomilovanja 

(Blagoslov  mladenaca prije vjenčanja-hrvatske svadbene svečanosti)

Uvod

Dok ovo pišem, još uvijek traje Svjetsko prvenstvo u nogometu, pa vidimo kako ta igra globalno povezuje ljude preko TV-a više nego bilo koja politička i ekonomska svjetska organizacija. Igra zemlja s jednog kontinenta sa zemljom drugog kontinenta, pravila su poznata, sudac s trećeg kontinenta kažnjava crvenim kartonom nečistu igru. Lijepo, pitamo se može li i u globalnom gospodarenju biti crvenih kartona?

Da, može, samo taj crveni ili žuti karton daju priroda i okoliš igraču „na kraju utakmice“.

Živimo u turbulentnim vremenima. No, ne pretjerujmo, i naši su preci također imali ratove, kuge, potrese, nestašice svega i svačega i čudne socijalne promjene u društvu, lokalno i globalno. Moralo se živjeli održivo. Svaki mjesec na svom blogu pokušavam obraditi neku temu vezanu uz održivost. Sada pregledavam, čitam na računalu i mobitelu tri dokumenta koji znanstveno obrađuju globalni okoliš[i], prirodni kapital[ii] i konkurentnost EU između Kine i USA[iii].

    

Odakle početi? Hrana, energija, uništenje okoliša, promet, svemir ili politika dogovaranja u EU?

Hrana

                                                                                   

                                                                           Ho-PING kinesko pismo= hrana i mir za sve 

 

Kako se prehraniti, recimo, 2050. godine (koja je pred vratima)? Znanstveni časopis „Lancet“[iv] okupio je 37 znanstvenika u komisiju „EAT“ i postavio im je pitanje – kako se prehraniti kada će nas biti deset milijardi, npr. 2050 g. U blogu koji sam pisao prije pet godina naveo sam jelovnik koji je predložila ta grupa znanstvenika. Kalorička vrijednost u HR 2019. godine bila je 3077 kcal/dnevno, a u predloženom jelovniku je smanjena na 2473 kcal/dnevno. Priznajmo, ta mjera smanjivanja hrane nije izgladnjivanje, iako bi bila potrebna, jer spadamo u društva debelih ljudi!

No, države su povezane s trgovačkim tokovima roba: nafta, plin, metali, pšenica itd. Sadašnji su ratovi prekinuli neka dogovorena „pravila igre“, neke tokove i sada su mnoge zemlje prisiljene tražiti nove dobavljače i prestrukturirati svoju ekonomiju. Daju se „crveni kartoni“ koji se ne poštuju!

Narod je revoltiran kada Vlast mora mijenjati ekonomsku politiku. Povika je mnogo, a najčešći je – imamo previše državnih službenika tj. birokrata. U EU je ovakva situacija. Oko 60.000 zaposlenika EU-a poslužuje 450 milijuna Europljana (i bezbroj drugih diljem svijeta). To je zapravo relativno mali broj, jer francusko Ministarstvo financija ima oko 140.000 zaposlenika za populaciju od samo 67 milijuna.

Gospodarstvo EU

U izvještaju (lit 3) koji je 2025 g. izdala EU komisija navedeni su razlozi loše gospodarstvene pozicije EU prema Kini i SAD-u.

Primjerice, maloprodajne industrijske cijene električne energije u EU su do dva puta više od onih u SAD-u. Prema analizi IEA, ta se razlika objašnjava dodatnim EU troškovima za gorivo, rad, održavanje te investicije i poreze.

Hitnost ponovnog stjecanja konkurentske sposobnosti Europe trebala bi se odraziti i u ubrzanom zakonodavnom postupku. Predstoje ubrzavanja i učinkovitosti rada EU-a! Ukupno prosječno trajanje redovnog zakonodavnog postupka bilo je 19 mjeseci (od prijedloga Komisije do potpisivanja usvojenog akta) tijekom prve polovice parlamentarnog mandata 2019. – 2024.

Ovaj neuspjeh bio je posljedica dugotrajnih veta država članica. Stoga bi trebalo iskoristiti sve mogućnosti koje nude Ugovori EU-a za proširenje glasanja kvalificiranom većinom. Takozvana „prijelazna“ klauzula mogla bi se iskoristiti za generaliziranje glasanja kvalificiranom većinom u svim područjima politike u Europskom vijeću. Ovaj korak zahtijevao bi prethodni dogovor, podložan suglasnosti, i imao bi pozitivan utjecaj na tempo kojim se ključne zakonodavne inicijative usvajaju na razini EU-a.

U Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) članak 122 predstavlja takozvanu „kriznu klauzulu“ ili izvanrednu pravnu osnovu koja Vijeću Europske unije omogućuje donošenje hitnih mjera i pružanje financijske pomoći državama članicama u izvanrednim gospodarskim okolnostima. Ova se odredba u novijoj povijesti pokazala ključnim alatom za brzo djelovanje EU-a za vrijeme velikih poremećaja (poput pandemije COVID-19, energetske krize i zamrzavanja ruske imovine). Glasalo se kvalificiranom većinom (QMV). Te mjere donosilo je Vijeće EU-a na prijedlog Komisije, često bez sudjelovanja Europskog parlamenta, što je ubrzavalo proces odlučivanja, ali je dovelo do kritika o demokratskom deficitu.

Inovativne aktivnosti valja poboljšati

Predstavništva EU-a u svim državama članicama trebala bi postati „središta inovacija EU-a“, olakšavajući koordinaciju među državama članicama s nacionalnim „sandboxovima“ ili drugim inovacijskim olakšicama, kao i pružajući centralizirane informacije inovativnim tvrtkama. Kontrolirano okruženje (često nazvano regulatorni sandbox) u kojem tvrtke, startup-ovi ili financijske institucije mogu testirati inovativne proizvode ili usluge pod nadzorom regulatora, bez rizika od kršenja zakona. Istovremeno bi se poboljšalo „prelijevanje“ inovacije na razini cijelog EU-a.

Primjena umjetne inteligencije

Rješenja umjetne inteligencije već danas pružaju više od 50 primjera upotrebe u energetskim sustavima, od održavanja električnih mreža do predviđanja opterećenja, ističući svestranost i potencijalni utjecaj tehnologije. S procjenama tržišne vrijednosti za primjene umjetne inteligencije u energetskom sektoru koje se kreću do 13 milijardi USD, energetski sektor je jedan od sektora s najvećim potencijalom za korištenje kapaciteta umjetne inteligencije za povećanje učinkovitosti i ubrzanje inovacija. Algoritmi umjetne inteligencije mogu podržati planiranje, optimizaciju i prediktivno održavanje energetskih mreža, imovine i korištenja. Umjetna inteligencija pomaže operatorima mreže u određivanju potreba sustava na temelju predviđanja raspoređivanja dodatnih proizvodnih i potrošačkih sredstava.

Korištenje umjetne inteligencije pomaže kod posebno velikih jezičnih modela za brzu analizu velikih količina pravnih dokumenata i identificiranje za konsolidaciju, pojednostavljenje i uklanjanje nedosljednosti. Dalje, to znači potpunu digitalizaciju izvještavanja od poduzeća prema vlasti ne samo na razini EU-a već posebice u svakoj državi članici EU. Algoritmi umjetne inteligencije mogu se integrirati i u sustave upravljanja zgradama, optimizirajući potrošnju energije u zgradama i industriji, pružajući potrošačima bolje cjelokupno iskustvo putem personaliziranih energetskih usluga.

Ovisnost EU o kineskom gospodarstvu

Vrijednost uvoza solarnih fotonaponskih panela u EU počela je rasti nakon 2018. (kada su ukinute uvozne carine na kineske proizvode, koje su bile na snazi ​​od 2013.). Ukupni uvoz solarnih panela u EU vrijedio je manje od 4 milijarde eura u 2018., ali je porastao na 9 milijardi eura u 2021. i skočio na 22,6 milijardi eura u 2022. IEA procjenjuje da su troškovi proizvodnje solarnih fotonaponskih modula u Kini oko 35 % niži nego u EU.

Potencijal proizvodnje baterija u EU

Kao industrija u nastajanju u EU, proizvodnja baterija sljedeće generacije ima potencijal etablirati EU kao globalnog igrača. Baterije su ključne za dekarbonizaciju energetskog i prometnog sektora, posebno. Rast potražnje u EU. U posljednjoj godini, snažan rast prodaje električnih vozila (18 %) i još jači rast stacionarnog skladištenja baterija (80 %) bili su važni pokretači rasta proizvodnje baterija u EU. Europa ostaje vodeća među razvijenim gospodarstvima u pogledu instaliranih kapaciteta u posljednjih nekoliko godina, usprkos relativno visokim troškovima energije i rada. Istovremeno, procjenjuje se da otprilike 50 – 70 % baterijskih ćelija sadržanih u proizvodima koji se koriste u EU potječe iz Kine.

Proizvodnja baterija dosegla je oko 65 GWh u 2023. u EU, što je porast od oko 20 % u odnosu na prethodnu godinu. To se uspoređuje s oko 80 GWh proizvodnje i sličnim rastom u SAD-u.

Zaključak

Treba poštivati znanstvene temelje o održivoj potrošnji i proizvodnji i težiti održivom razvitku koji se sastoji od pet kategorija: štednja robe široke potrošnje, smanjenje i učinkovita uporaba različitih izvora sirovina, recikliranje i oporaba materijala.

JK lipanj, 2026.

 

 

---

[i] https://www.unep.org/resources/global-environment-outlook-7.

[ii] https://ekovalen.blogspot.com/2026/05/prirodni-kapital.html

 

[iii]https://commission.europa.eu/document/download/ec1409c1-d4b4-4882-8bdd-3519f86bbb92_en?filename=The%20future%20of%20European%20competitiveness_%20In-depth%20analysis%20and%20recommendations_0.pdf

 

[iv] https://ekovalen.blogspot.com/2021/10/nasa-svagdanja-hrana.html

 

Prirodni kapital

Ženi sina gdje je rodu dika, a kćer udaj gdje je sira i mlijeka. (hrvatska narodna poslovica)

1. „Tata, ja hoću ići u školu.“

To je, uz velik plač, rekla moja majka Jelena kao pučkoškolka na kraju drugog razreda svom tati, koji ju je iz škole odveo doma da čuva krave na paši. Učitelj je to dopustio uz zamolbu mojeg djeda i uz objašnjenje da ona već i ovako i onako pozna sva slova i neće biti nepismena, a potrebna je doma da čuva krave. Danas bi taj događaj uzbudio javnost, kada bi bio prikazan na TV dnevniku. Sve se to događalo prije sto godina.

U roditeljskom domu moje majke, koja je bila jedanaesto dijete bake Barbare i djeda Franje, gospodarenje oko „kruha i ruha“ nije bilo lak zadatak. Naime, mlijeko kao osnovna hrana onda i danas „ proizvodila“ je 10-godišnja djevojčica čuvajući na paši krave. Vještine kao i znanja koja će joj dati majka i otac bit će dovoljno da se spremi i opremi za „zamuž“, a ostala školska znanja stjecat će kroz cijeli život.

Jelica kći vujčeka Filipa Obranić na "pašenci-ima" čuva kravu (foto: 1939. M. Dvoržak)

https://ekovalen.blogspot.com/2012/02/mlijeko-nase-svagdanje.html

2. Prirodni kapital

Danas je proizvodnja mlijeka količinski na drugom mjestu iza žitarica prema podacima Eurostata. Ti podaci kao novčana vrijednost upisani su u godišnjem bruto domaćem proizvodu (BDP). Uz ekonomske račune u novcu valja pridružiti i ekološke podatke kako bi se dobila prava slika iskorištavanja i eksploatacije okoliša. Taj zadatak su eksperti UN rješavaali skoro 40godina^[i]

Kolika je vrijednost pašnjaka ili kolika je potrebna površina pašnjaka za ispašu krava? Za 1 kg mlijeka potrebna su 2,3 m² obradivog tla, a pašnjaka 1,2 m². Pašnjaci kao resurs postaju važan prirodni kapital! Prirodna imovina je resurs koji može generirati dobra ili usluge ljudima sada i u budućnosti.

U našim se trgovinama danas može kupiti mlijeko na čijoj je ambalaži napisano da je to mlijeko od krava koje su bile na ispaši. Jasno, prinos mlijeka po kravi manji je od onih krava koje se hrane u zatvorenim halama, ali su zato skuplja. Nekada su krave korištene kao pogonska zaprega kao i volovi, ali je od tih krava prinos mlijeka bio je zanemarivo malen. Nestašice energije (ratovi!!) utjecat će na proizvodnju mlijeka, pa će opet biti potrebno više pastira, sličnih mojoj majci (mameku).

Pašnjaci su imovina koja je kao prirodni kapital usporediva s nalazištima plina, nafte i zlata. Danas u mnogim državnim statističkim uredima uspoređuju vrijednosti biotičkog i abiotičkog kapitala. Što je to? Ekosustavne usluge koje proizvodi životni okoliš nazivaju se biotičkima.

3. Definicija podjele kapitala

Kapital – resurs, koji se može mobilizirati u ostvarivanju ciljeva pojedinca. Dakle, prirodni kapital biotički je prirodni resurs poput zemlje i vode, dok su abiotički fizički kapital tehnologija i artefakti, društveni kapital društveni odnosi mreže i veze, financijski kapital novac u banci zajmovi i krediti, ljudski kapital obrazovanje i vještine.

Ukupna vrijednost imovine prirodnog kapitala Ujedinjenog Kraljevstva u 2023. iznosila je 1,6 bilijuna funti, od čega 1,4 bilijuna funti od biotičkih usluga i 162 milijarde funti od abiotičkih usluga prema podacima ONS statističkog ureda UK-a.[ii]

Zdravstvene koristi od rekreacije u prirodi bile su usluga s najvećom vrijednošću imovine u 2023., s 508 milijardi funti. Čitam dalje podatke: Površina šumskih staništa u Ujedinjenom Kraljevstvu povećala se s 10% na 13% ukupne površine kopna između 1990. i 2024., s 2,5 milijuna hektara (Mha) na 3,3 Mha. Površina urbanih staništa povećala se sa 6% (1,4 Mha) ukupne površine kopna na 8% (1,9 Mha).

Ukupna godišnja vrijednost usluga ekosustava u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosila je 41 milijardu funti u 2023. godini, od čega 34 milijarde funti od biotičkih (živih) usluga ekosustava i 7 milijardi funti od abiotičkih (neživih) usluga.

4.Gospodarenje  zemljištem i okolišem postaje  životni zadatak stanovništava i Vlasti RH. Često čujemo vapaj dosta nam je betonizacije lijepe naše!

 Spomen dan, Svibanj, 22 Helena, Jelka, Renata, Jagoda, Milan 

 

---

[i] United Nations (UN) System of Environmental-Economic Accounting (SEEA) Central Framework and the UN SEEA Ecosystem Accounting Framework

[ii] https://www.ons.gov.uk/economy/environmentalaccounts/bulletins/uknaturalcapitalaccounts/2025

 

Ciljevi transformacije

 

Naša snaga –naš Planet[i] Dan planeta Zemlje 22. travnja 2026.

 

1. Uvod. Prosječna temperatura na planetu raste neuobičajeno brzo i prijeti ravnoteži svjetskih prirodnih ekosustava. Razlog razmjera ekstremnih temperatura, poplava, požara, velikih masovnih izumiranja vrsta uglavnom se pripisuje velikom broju ljudi na našem planetu i našem neodrživom potrošačkom ponašanju, koje se može primijetiti od početka industrijalizacije. Kao rezultat toga, ljudski su životi sve ugroženiji, jer se oslanjamo na prirodne resurse koji pomalo nestaju pred našim očima.

Od dječjeg vrtića do državnih sabornica i dvorana akademija ljudima je prostrta zadaća „ugasimo“ prevruću našu Zemlju. Kako? Moramo se transformirati! U UN GEO-7 izvještaju navedena su dva puta transformacije.

Prvi put se vidi na tablici 9.1kroz uspravnu kolonu (y): klimatske promjene (Climate change), gubitak bio raznolikosti (Biodiversity loss), degradacija zemljišta (Land degradation), onečišćenje okoliša (Pollution), osiguranje hrane (Food security), pristup pitkoj vodi (Water access), pristup energiji (Energy access).

Drugi put je naveden u prvom retku (x): ciljevi (Goals) pokazatelji (Indicator), ciljna vrijednost (Target value,) globalni dogovor (Global agreement), odgovarajući ciljevi održivog razvoja SDG (Sustainable Development Goals (SDGs) – Related SDG target).

Što su ciljevi održivog razvoja? UN je 2015. okupio znanstvenike koji su mobilizirali tzv. „Agendu 2030“: skup od 17 ciljeva za održivi razvoj. Za svaki je cilj obrađeno 10 akcija (17 x 10 = 170 akcija). Sastavnice održivog razvoja utkane su u društvu, okolišu i gospodarstvu.

https://ekovalen.blogspot.com/2020/09/170-ciljeva-u-borbi-protiv-klimatskih.html

Umjesto da se obeshrabrimo, želimo poduzeti mjere u borbi protiv klimatskih promjena i motivirati vas da nam se i vi pridružite, što je poziv mnogih eko udruga. Cilj je zadržati povećanje prosječne globalne temperature ispod 2° C iznad predindustrijske razine. Ova je misija hitna za opstanak ljudskih života i ​​zato svi moramo sudjelovati u putevima transformacije – svi su pozvani doprinijeti, jer svi ovisimo o našem prirodnom okolišu za preživljavanje.

GEO-7 Kopija tablice 9.1: Ciljevi koje treba postići u dva puta transformacije

2. Putevi transformacije (iz pojmovnika GEO-7)

Dosljedne putanje promjena prema mogućim budućnostima koje proizlaze iz usklađenih skupova akcija za postizanje društvenih ciljeva. Za izvještaj GEO-7 razvijeni su kvalitativni i kvantitativni scenariji usmjereni na postizanje ciljeva koji predstavljaju alternativne Puteve transformacije. Oni proizlaze iz rješenja koja transformiraju gospodarske i financijske, prehrambene, energetske, materijalne i okolišne sustave kako bi se postigao skup međunarodno dogovorenih ciljeva. Skup uključuje ograničavanje globalnog zagrijavanja na porast globalne srednje temperature od 1,5 °C, zaustavljanje i preokretanje gubitka bioraznolikosti, postizanje neutralnosti degradacije zemljišta, poboljšanje kvalitete zraka, iskorjenjivanje gladi i postizanje univerzalnog pristupa čistoj vodi i modernim energetskim uslugama. Ovi putevi opisuju alternativne promjene u načinu na koji se energija, hrana i materijali koriste i proizvode, kako se upravlja prirodnim resursima te tempo i smjer tehnoloških i bihevioralnih promjena.

 

Bioraznolikost  - glicinije  ukrasnog drva koje u proljeće privlači  pčele, bumbare i ose.

Što je potrebno za postizanje međunarodno dogovorenih ciljeva vezanih uz globalne ekološke krize – klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i degradaciju zemljišta te onečišćenje i otpad – i kako bi se osiguralo da to također pomaže u postizanju Ciljeva održivog razvoja (SDG)?

Kako bi se odgovorilo na ova pitanja mogu se koristiti ovakve priručne tablice kao grubi vodič kroz mnoge tražene aktivnosti koje trebaju voditi do željenog cilja.

3. Neki primjeri prijedloga (vidi tablicu 9.1)

Na tablici su dani neki primjeri prijedloga navedeni na listi od 170 akcija.

CILJ 13. Poduzeti hitne akcije u suzbijanju klimatskih promjena i njihovih posljedica. Razgovarajte s prijateljima i obitelji i upoznajte ih s time kako svatko može dati svoj doprinos u borbi protiv klimatske krize.

CILJ 15. OČUVANJE ŽIVOTA NA ZEMLJI. Održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i spriječiti daljnji gubitak biološke raznolikosti.

Cilj 15.5. Ne kupujte proizvode izrađene od ugroženih životinjskih vrsta poput slonovače.

CILJ 15.3. Prakticirajte odgovorni turizam za zaštitu divljih životinja.

CILJ 3. ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE. Promovirati zdrav život za dobrobit svih ljudi, svih životnih dobi.

CILJ 3.9. Otkrijte zelene površine u svom okolišu.

CILJ 11.6. Stvorite svijest o okolišnom otisku u svom gradu.

CILJ 11. ODRŽIVI GRADOVI I ZAJEDNICE. Učiniti gradove i naselja inkluzivnim, sigurnim, izdržljivim i održivim.

CILJ 2. SVIJET BEZ GLADI. Okončati glad, postići sigurnost u opskrbi hranom, unaprijediti kvalitetu prehrane i promovirati održivu poljoprivredu.

CILJ 2.1. Podržite tržišta lokalnih poljoprivrednika i jedite lokalnu hranu.

CILJ 6. ČISTA VODA I SANITARNI UVJETI. Osigurati sanitarne uvjete i pristup pitkoj vodi za sve.

CILJ 6.1. Koristite bocu za vodu za višekratnu upotrebu kako biste izbjegli plastični otpad.

CILJ 6.2. Koristite sapun umjesto toaletnih potrepština u plastičnoj ambalaži.

CILJ 7. PRISTUPAČNA ENERGIJA IZ ČISTIH IZVORA. Osigurati pristup pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve.

Cilj 7.1. Razmislite o prelasku na usluge dostave zelene energije.

Travanj 2026. jk

---

[i] https://www.zzjz-zz.hr/dan-planeta-zemlje-22-travnja-2026/