Pesticidi i održiva poljoprivreda

1. DDT i  krumpirova zlatica. Tamo negdje 1953. bio sam pučkoškolac kad nam je razrednik donio u razred kolor sliku neke nama nepoznate štetočine naziva krumpirova zlatica. Rekao je kako ćemo svi ići na Varoško polje tražiti tu   štetočinu. Bilo je lijepo vrijeme, krumpir je već bio ogrnjen i nama djeci to je bilo jako zabavno, jer svatko tko nađe tu zlaticu dobit će neku nagradu. Sjećam se,  to prije podne nitko iz mog razreda nije pronašao nijednu zlaticu. Dotad  na našim poljima nije bilo krumpirove zlatice. Pričalo se kako su je Englezi napravili u laboratoriju kako bi Nijemcima otrovali krumpirišta, jer im je krumpir bio glavna hrana.
Kada se zlatica stvarno pojavila posipavali smo krumpirove listove nekim bijelim prahom ili nekom smrdljivom tekućinom čija imena sam poslije doznao - bili su to Lindan i DDT, skupnog  naziva pesticidi1. Kada sam došao u vojsku najprije su me ošišali, a onda su me posipali tom istom bijelom prašinom. Rekli su nam kako je to preventiva protiv ušiju koje su uzročnici  pjegavog tifusa.  U knjizi Narodna čitanka o zdravlju koju je još 1933. godine objavio  dr. Andrija Štampar nalazi se fotografija sela na otoku Krku koje je nestalo zbog malarije, a prenosio ju je na ljude jedan tip komarca tzv. anofeli.

Borba protiv malarije i tifusa počela je proizvodnjom izdržljivih otpornih pesticida koji su danas pronađeni u tkivu mnogih morskih i kopnenih  životinja.  Švicarski kemičar Hermann Müller dobio je 1948. Nobelovu nagradu za otkriće pesticida DDT-ja. No ptice su se trovale od DDT tako da  su im jaja imale meku lupinu i nisu se razmnažale. Danas se neki od tih pesticida ne proizvode, jer je do 2012. godine 179  država ratificiralo dogovor iz  Stokholmske konvencije o pesticidima. SAD, Izrael, Malezija i Italija nisu potpisale tu konvenciju. Kako bi se dobio jedan valjani pesticid  potrebna su  opsežna istraživanja  koja traju oko osam godina, a počinje se s deset tisuća kemijskih spojeva kako bi jedan završio na policama poljoprivrednih apoteka kao pesticid.

U našem rječniku postoj širi pojam sredstva za zaštitu bilja u kojem su kao podsustav navedeni i  pesticidi. Tako primjerice vosak za zaštitu voćaka kod rezidbe je sredstvo za zaštitu bilja, ali nije pesticid.

Božji volek ili buba mara korisna mala  životinjica koja čisti biljke

2.Kupovanje pesticida zakonom određeno. Kod nas je sad zakonski utvrđeno da nitko ne može kupiti sredstvo za zaštitu bilja tko nije završio izobrazba o njihovoj primjeni. U Njemačkoj se to provodi već oko 35 godina. Izobrazba traje deset sati i polaže se pismeni ispit nakon čega se dobiva iskaznica koja nije prenosiva na druge osobe. Polaznici dobivaju priručnik za sigurno  rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja, (221 stranica,74280 riječi) koji se  može skinuti s Interneta. Priručnik bi trebao biti u svakoj  kučnoj biblioteci!! Izobrazba košta od 300 do 400 kuna na što mnogi godrnjaju kako ih netko pljačka. Možda je izobrazba mogla biti jeftinija, ali je nužna, jer smo okruženi s mnogo kemikalija pa čak i otrova koji su opasni kako za ljude tako i za okoliš. Izobrazbom će  postati ekološko pismeni mnogih  bitnih ljude u proizvodnji i preradi hrane.

 Bio sam na izobrazbi  prema Priručniku kojeg su napisali stručnjaci, (dvadeset i jedan) iz Ministarstva poljoprivrede, Zavoda za zaštitu bilja, Instituta za medicinska  istraživanja i medicinu rada i Savjetodavne službe. Priručnik sadrži 13 poglavlja: 1.Propisi EU, 2.Održiva poljoprivreda, 3.Ekološka proizvodnja, 4.Štetni  organizmi bilja i biljnih proizvoda, 5. Sredstva za zaštitu bilja, 6. Primjena,  7.Opasnosti i rizici pri uporabi, 8.Ostaci pesticida, 9. Zaštita voda, 10. Ne ciljani organizmi i bio raznolikost,  11.Rezistentost, 12. Stavljanje na tržište i 13. Strojevi.

EU je izdala Uredbu broj 1107/2009 prema kojoj izrađen HR zakoni o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (NN 25/09 80/13) kako bi se smanjili rizici  kod ljudi od mutagenih, karcinogeni reproduktivno toksičnih te zaštita okoliša od različitih onečišćivača.

3.Održiva poljoprivreda omogućuje stalnu proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda uz
korištenje dozvoljenih kemikalija koje imaju što manji štetni utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Ona
počiva na načelima održivog razvoja budući da osigurava hranu, ogrjev i vlakna, uvažavajući
ekonomska i društvena ograničenja koja osiguravaju održivost proizvodnje u kojoj je ekološka
djelotvornost važnija od gospodarske učinkovitosti. Glavni cilj ekološke poljoprivrede je proizvesti hranu visoke hranidbene vrijednosti oslanjajući se na zaštitu i očuvanje okoliša.

Važniji pojmove za lakše razumijevanje i primjenu  pesticida su: integrirana zaštita bilja, biološka raznolikost, travopoljni plodored, konzervacijska obrada tla, čuvanje vode i vlage u tlu, zaštitni usjevi međuusjevi i  žetveni ostaci, gnojidba, drveće i grmlje.

Integrirana zaštita bilja jest racionalna primjena kombinacije bioloških, biotehnoloških, kemijskih ili oplemenjivačkih mjera kultiviranja bilja, pri čemu je uporaba kemijskih sredstava ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održavanje populacije štetnih organizama ispod razine koja može prouzročiti znatnu gospodarsku štetu ili gubitak.

Postoje dvije temeljne skupine mjera zaštite bilja izravne  i neizravne. Izravne mjere zaštite bilja su: mehaničke, fizikalne, biološke, biotehničke, i kemijske mjere. Neizravne mjere zaštite su: agrotehničke  mjere certificirano sjeme otpornih sorti voćaka,  obvezan plodored,  zelena gnojidba, kemijska  analiza tla. Štetni  organizmi bilja i biljnih proizvoda su:kukci, grinje, nematode, puževi, glodavci,ptice, divljač. No postoji još mnogo uzročnika bolesti biljaka kao što su visoke i niske temperature  različiti paraziti gljive, pseudogljive, fitopatogene bakterije, fito plazme  i virusi.

4. Vrste pesticida. Čime uništiti tu gamad  često čujemo: 1.ZOOCIDI – sredstva za suzbijanje ili odbijanje životinja, podijeljeni su u nekoliko skupina:insekticidi – sredstva za suzbijanje kukaca, akaricidi – sredstva za suzbijanje grinja, nematocidi – sredstva za suzbijanje nematoda, limacidi – sredstva za suzbijanje puževa, rodenticidi – sredstva za suzbijanje glodavaca, korvifugi – sredstva za odbijanje ptica od sjemena.2. FUNGICIDI – sredstva za suzbijanje gljiva i pseudogljiva i nekih bakterija uzročnika bolesti.3. HERBICIDI – sredstva za suzbijanje korova 4. Ostala sredstva – regulatori rasta biljaka i pomoćna sredstva. Svatko kao proizvođač pa tako i potrošač pa i trgovac mora znati  kako je karenca   vrijeme u danima  koje mora proći nakon posljednje primjene pesticida. Osobno iskustvo,kada se jedu jagode  ili grožđe onda dolazi ponekad do povraćanja ako se ne pridržavaju pravila  karence koje obično traju od 22 do 42 dana.

Ono  što nam stalno upozorava kako nešto nije u redu s biljkama oko nas su invazivni  korovi kojeg se vidi svugdje kako što je pelinolisni  limundžik ili ambrozija. Izgleda kako su Mađarska u Hrvatska lideri po tom opasnom korovu. Sredstva za zaštitu bilja su: tekuće formulacije, krute formulacije, formulacije za tretiranje sjemena, formulacije bez razrjeđenja, ostale vrste formulacija kao  što su paste i štapići.

5. Prirodne metode.Kako se prirodnim metodama bez kemikalija boriti protiv svih ovih pošasti? Ekološka poljoprivreda i održiva poljoprivreda  uklapaju se u  održivi razvoj  a provode se  s zelenim  žutim i  crvenim mjerama. Zelene mjere  su agrotehničke, biotehničke mehaničke i fizikalne. Žute mjere se koriste kada  zelene  mjere ne uspijevaju a provode se sa sredstvima za  zaštitu  bilja. Crvene mjere su zabranjene u integriranoj i  ekološkoj poljoprivredi.

Institut za zdravlje i sigurnost Rima i Odjel za infektivne i tropske bolesti u Viterbo su proučavali inhibitorni učinak eteričnog ulja Lavandula officinalis na rast korova. Naglašeno je da je ovo eterično ulje ne samo da koči rast korova, ali i utječe na razvoj gljivica i bakterija koje su uključene u rast usjeva. U svjetlu ovih rezultata, eterična ulja su potencijalni pesticidi  koji mogu zamijeniti pesticide i herbicide  iz umjetnih sinteze koji mogu biti  toksični. U Dalmaciji raste biljka buhač koju su ljudi koristili za uništenje buha. Dopušteno je koristiti tvari  biljnog i  životinjskog podrijetla, primjerice  vosak ,lecitin želatina, biljna ulja i piretrin koji je ekstrakt buhača. Kemijsku strukturu piretrina I i piretrina II identificirali su 1924. godine njemački kemičar Hermann Staudinger (1881-1965) i hrvatski znanstvenik Lavoslav Ružička (1887-1976), dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. Iz tradicionalne upotreba dopušteno je koristiti spojevi bakra  kao fungicid i baktericid u dozi do 6 kg/ha time da se  čuva od dospijeća u vode. Također i  preporučeno je korištenje sumpora kao fungicida i akaricida (grinje). Biljke same sebi pomažu ako su dobro raspoređene prema svojim svojstvima i bolestima koje se javljaju na njima. Voćnjaci nikada nisu bili od samo jedne vrste voćaka a  gredice povrće valja pomiješati tako da postoji prema neko redu zaštite. U knjizi Bio vrt[i] spominje se kako kadifice izlučuju određene fitoncide koje djeluju protiv nematoda glistaca. U tablici (vidi link navedeni su još neki primjeri).

U priručniku je navedeno a i predavači su isticali važnost čitanja irazumijevanja  sadržaja etikete koje moraju biti na svakom pakovanju pesticida. Na etiketi su navedeni važni podaci kao što su rizici za zdravlje  te koncentracija i doza škropiva kojima se tretira biljka.

Koncentracija je postotak( %) sredstva za zaštitu bilja u vodi (škropivu). Preporučena koncentracija na etiketi nekog sredstva za zaštitu bilja je pokusima provjerena učinkovita koncentracija namijenjena suzbijanju određenog štetnika ili uzročnika biljne bolesti (uz prihvatljiv rizik za primjenitelja, okoliš, korisne i naciljane organizme). Doza je količina sredstva za zaštitu bilja koja se primjenjuje po jedinici površine (ha, m²). Krutim pripravcima dozu iskazujemo u kilogramima (ili manjim jedinicama) po hektaru (1 kg/ha, 200 g/ha), dok se za tekuće pripravke iskazuje u litrama (ili manjim jedinicama) po hektaru (1 L/ha, 200 mL/ha). Više o koncentraciji i dozi tvari koje  čovjek unosi u svoje tijelo vidi link.

U priručniku  je navedeno prskanje s prskalicom koju vuće traktor. Pomoću nomograma (viša matematika)  povezane su funkcije doze, koncentracije, tlaka u spremniku gdje je  škropivo, promjer dizne ili sapnica te brzina traktora. Nije  lako odrediti prskanja škropiva bez tablica i nomograma.

6. EU direktiva o nitatima u tlu

Poznato  je što  preopterećenje tla s gnojivima  ima posljedicu pojavi štetnika ali i onečišćenja voda naročito pitkih voda. Zato sada postoje EU direktive za kontrolu nitrata u tlu koje mi slijedimo i koje zapravo opet traže dodatna predavanja koja sam odslušao. Valja  210 kg/ha nitrata smanjiti na 170  pobliže je objašnjeno zakonom. Težimo velim prinosima i dolazi Božja kazna protiv industrijske poljoprivrede koja zapravo uništava ruralni razvoj. Mjere koje moraju biti uključene: Gnojiva organskog i mineralnog podrijetla koriste se u skladu s potrebama biljaka za hranjivima što znači da će se na ¼ površina poljoprivrednog gospodarstva godišnje morati provesti analiza tla. Biti će potrebno voditi evidencije korištenja gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu. Na kraju dodajem. Život svih kukaca na Zemlji (koja je zapravo „svemirski brod“) od kojih smo mi neke proglasili štetnicima je dio ukupnog eko sustava koji je bez  čovjeka u ravnoteži. Usporedimo neke kvantitativne brojke na tom brodu o kojem znamo masu hidrosfere, atmosfere i biosfere onda  vidimo kako je ljudi je bilo 1987  godine 5,0 x 10⁹ dok je insekata crva i mrava bilo 3,5 x10³⁰  a bakterija i algi 2,2 x10³³ .Prema tome ti  mali organizmi se trebaju pobuniti protiv nas i to sada i čine, ali  čine to  i od biblijskih vremena kada su polja  hrane napadali skakavi gusjenice.

. Kako tome doskočiti pogledajte što savjetuje FAO. 

 Mnogo hrane propada zbog lošeg gospodarenja u poljoprivredi savjeta i akcija nikada dovoljno!

[i] Marie-Luise Kreuter: BIO VRT ,Marjan tisak 2008 Split