Kronobiološka ekologija

Pomrčina sunca

Mnogo je ljudske pameti potrošeno na izradu „mjerača“ vremena – od sunčanog i vodenog preko pješčanog sata do današnjih modernih atomskih satova. Čovjek od davnine ima potrebu mjeriti periodične pojave koje su se jednoliko ponavljale uokolo njega. Prva njegova opažanja odnosila su se na Sunce koje je svaki dan izlazilo i zalazilo, dok se Mjesec noću uzdizao nebom te polako nestajao i silazio. Zemlja se okreće oko svoje osi 24 sata i na elipsastoj putanji (ekliptika) oko Sunca 12 mjeseci. Astronomi su davno izračunali vremena pojave pomrčine Mjeseca i Sunca. Ovog mjeseca, točnije 8. travnja, dogodila se pomrčina Sunca koja se mogla vidjeti u Meksiku i u Americi. 

https://images.app.goo.gl/RdH5BwLEbH2U3kPa7

Precizno određivanje vremena satom ljude je uvjerilo kako naš Sunčev sustav ne „laže“. Naime, periodične pojave u biosferi Zemlje ljudi pamte, pa znaju da se kod nas primjerice, obično oko 23. travanja, počinju zelenjeti šume. No, ove su godine šume bile zelene već 1. travnja. To nazivamo promjenom klime. Na TV svaki dan slušamo o različitim meteorološkim pojavama koje se ranije nisu događale. Iako je kod nas u travnju bilo jako toplo, rekli bismo – ljetno vrijeme, ipak nas je zahvatio i hladni val, tako da je 16. travnja u Zagorju padao snijeg koji je zabijelio okolinu.

https://ekovalen.blogspot.com/2015/10/suncani-sat-i-nase-vrijeme.html

Vremenitost i klima

Postoje interdisciplinarna područja istraživanja koja sociolozi nazivaju ekologijom vremena i sociologijom vremena. U sociologiji vremena čovjek si postavlja pitanja kako iskoristiti kairos vrijeme tj. usporiti ga ili ubrzati nauštrb kronos vremena. U ekologiji vremena analizira se pak odnos ili ritam života društva prema vremenu koje vlada prirodom. Sociolozi dalje definiraju i pojam suverenitet vremena, autonomnu vremensku formu ili značajku svakog oblika života: čovjeka, životinje i biljke. Svaki dio prirode ima svoju vremenitost. Duljina ljudskog života je oko 75 godina, drveta 150, krave 20, psa deset godina. Hans Carl von Carlowitz smatra se kovačem pojma održivosti, jer je već 1732. godine napisao knjigu Sylvicultura Oeconomica gdje navodi ekološka i ekonomska pravila rasta – uzgoja šume.

https://ekovalen.blogspot.com/2015/11/tko-krade-vrijeme.html

Prekapajući po svojim starim knjigama pronašao sam dvije knjige od mojeg pučkoškolskog profesora zemljopisa Marijana Gollnera. Tema knjiga su meteorologija[i] i kronobiološka ekologija[ii], također interdisciplinarno područje. Preselimo se sada u doba naših predaka kada vremensku prognozu nismo mogli vidjeti na mobitelu, jer ga nije bilo, ili slušati prognozu vremena na radiju ili TV, a bilo je to važno znati. Postojao je sijaset događanja u prirodi, gledajući domaće životinje ili ptice kako se ponašaju, pa su ljudi dosta dobro zaključivali o tome kakvo će vrijeme biti sutra. Navest ću samo neke primjere: kad mačka leži na suncu, odnosno kad se smjestila pokraj tople peći, doći će do promjene vremena. Kada kos navečer „fućka“ visoko na drvetu, bit će lijepo vrijeme, a kada se kos javlja iz grmlja, bit će kiše. Kada lastavice lete nisko, bit će kiše.

Zdravlje

Sunce i Mjesec utječu na prirodne procese i ritmove postojanja mnogih živih bića: uspijevanje biljaka, razmnožavanje životinja i opstanak ljudi. Životinje moraju doći na svijet u povoljnim klimatskim prilikama kako bi opstale. Plima i oseka koje su uzrokovane Mjesecom, važne su za život morskih životinja, dok danas tu pojavu na moru koristimo za izgradnju električnih centrala. Kod čovjeka je istraživanjem pomoću izotopa ustanovljeno da svaki naš organ ima svoj „vozni red“ kada radi ili funkcionira. Navest ću nekoliko organa: debelo crijevo od 5 do 7 sati, želudac od 7 do 9 sati, gušterača od 9 do 11 sati, srce od 11 do 13, žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem 19 do 21 sat. Sjećam se jednog jumbo plakata, koji je izdalo Ministarstvo zdravlja, a na kojem je pisalo: Jeste li doručkovali? Išli smo rano na posao i prvi je obrok bila crna kava na radnome mjestu.

Crna kava natašte uzrok je mnogih probavnih tegoba. Naime, mi „komuniciramo sa Sunčevim sustavom“ i ujutro se naš metabolizam, koji je tako programiran, mora opteretiti zdravom hranom. Izgovor kako ujutro nemamo vremena jesti je samo izgovor. O vremenu i količini jela poznata je stara uzrečica: Bogato jedi ujutro, normalno popodne, a sirotinjski navečer. Samoubojstveno djeluje obilata večera, jer navodno nemamo vremena jesti po danu!!! Isto je i sa spavanjem. Umjetna inteligencija daje upozorenje mojem prijatelju  Ivici da je bolje leći u 23 nego u 24 sata.

Na kraju moramo nešto reći o vremenskoj duljini jela kod školske djece. Istraživanja iz Kalifornije pokazuju da kada učenici imaju više vremena za jelo (najmanje 25 minuta za ručak), bacaju manje hrane, jedu više voća i povrća i osjećaju manje gladi. Učenici koji imaju dovoljno vremena za konzumiranje hranjivih školskih obroka postižu bolje školske rezultate.

Ravnatelji školske prehrane u Kaliforniji izvještavaju o prosječno 15 minuta „vremena za sjedenje”, a neki okruzi prijavljuju samo 6 minuta, prema istraživanju 40 javnih školskih okruga koje je proveo Centar za eko pismenost 2022. godine.

Na kraju, moram spomenuti kako sam išao u pučku školi kada je moj profesor Gollner davao packe nemirnoj i zločestoj djeci. Nije to bilo fizičko zlostavljanje djece. Danas na razini države nastane školski konflikt (gledamo na TV) kada učitelj uzima mobitel neposlušnom đaku, čiji otac onda drugi dan dolazi u školu i pravi neprilike. Naši su roditelji govorili da je šiba došla iz raja!

 

 

 

i] Prof. M. Gollner: Od primitivne do naučne prognoze vremena. Samobor. 1972. Vlastita naklada

[ii] Prof. M. Gollner: Precepti-principi-problemi Kronobiološke ekologije. Graz/Wien. 1978-1981. Vlastita naklada

Jaram

 Nauk mudrosti. Njezini okovi bit će moćna zaštita i njen jaram halja časti. Sirah,6, 29

1. Prvi dan klimatskog proljeća. Kiši pomalo, a ptičice „popevaju“ tražeći svoje partnere za život. Ovo je godina izbora novih zastupnika u Sabor i u EU parlament, pa lijeve političke stranke traže koalicijske partnere i birače s „popevkom“ hoćemo promjenu, želimo srušiti staru vlast, želimo biti nova vlast. Sadašnja vlast ima popevku zašto nas mijenjati kada smo stabilnost države održali u pandemiji, potresima, klimatskim promjenama i u EU stojimo ekonomski dobro.

Slušam ponekad pitanje: Za koga ćeš glasati? Na takva pitanja obično odgovaram jednom starom mudrošću: „O politici i vjeri niti s rođenim bratom ne treba diskutirati.“ O čemu onda da diskutiramo? O klimi i kućnim mezimcima, pa neće biti prijepora niti konflikata. Jer, protivno, možeš izgubiti brata, poslovnog prijatelja ili mušteriju!

2. Imamo sukob, spor, konflikt između predsjednika Države Milanovića i predsjednika Vlade Plenkovića. Oni su već duže vrijeme u sukobu!? No, 15. ožujka nas je Predsjednik Države iznenadio izjavom da želi biti Predsjednik Države, ali i da želi sudjelovati u izbornom natjecanju između stranaka sa željom da bude Predsjednik Vlade. Konflikt su morali rješavati Ustavni suci. Kako ih pomiriti? Ustavni sud je treća strana koja posreduje u toj „svađi“. I mora odlučiti krši li netko Ustav. Često su način rješavanja konflikta kompromis i konsenzus, što Ustavni suci nisu koristili pri donošenju Pravorijeka. Ustavni sud je 18. ožujka odlučio da Predsjednik države ne može istovremeno biti Predsjednik RH i sudjelovati u izborima za zastupnike Sabora.

 Volovi u jarmu jesu Predsjednik države i Vlade, glavni kreatori politike, koji su dobrovoljno pristali da vode i upravljaju                                                                     narodom prema Ustavnim načelima( Foto. F Bahovec)

3. Jaram. Prije mjesec ili više dana gledao sam jedan film o ljubavi i sudbini jednog mladića koji traži sreću. Radnja se odvija u Ukrajini prije više od 100 godina. U činu tradicionalnog vjenčanja bila je ceremonija, gdje svatovi donose jaram, a mladenci svoje glave moraju staviti u njega. Taj je jaram simbol zajedničkog lijepog, ali i teškog i odgovornog ponašanja u braku. Obično se danas pojam „biti u jarmu“ poistovjećuje s mučeništvom.

Kao seosko dijete sjećam se kako sam već kao trinaestogodišnjak čuo zapovijed: „Hodi nakleni vole“ ili „skleni vole“. Čovjek koji tjera volove zove se „biruš“. Kada su u jarmu, volove se tjera „hajd voleki“. Voleki, tako smo ih od milja zvali, na zapovijed „hajs“ znaju skretati na lijevo, a na „stija“ na desno. Prošlo je 70 godina i danas vidim sliku kako su volovi koji se „zaprežu“ u kola ili plugove bili najveće blago naše porodice. Zašto su bili blago? Volovi su bili izvor energije tzv. „žive sile“ od 1400 do 2000 W. Oni su imali masu od 600 do 1000 kg. Kada su orali jedan dan, zaradili su 10 dnevnica nadničara. Prema danu oranja nazvana je mjerna jedinica ral ili jutro od 1600 čhv = 5754,6 m² = 0,575 ha.

Metaforički (stilska figura), volovi u jarmu jesu Predsjednik države i Vlade, glavni tvorci politike (policymakers) koji su dobrovoljno pristali da vode i upravljaju narodom. Jaram nije uvreda nego čast za dužnosnike koji obnašaju dvije najviše funkcije upravljanja u državi. Slikovito viđenje rada političara kroz volove u jarmu obogaćuje i priskrbljuju slikovitost demokracije. Naime, slobodnim izborima, prema utvrđenim pravilima, društvo određuje dva časna građanina da „vuku“ narod u sigurnu i bolju budućnost.

Opet, metaforički gledano, narod (Sabor) slično kao što „biruš“ volovima govori stija i ajs, tako se i tim časnim izabranim „građanima“ zapovijeda zakonima, uredbama – idite lijevo ili desno ili pravo. To zapovijedanje nazivamo promjene u društvu. Kako opisati različite promjene u društvu koje s gospodarstvom i okolišem čine trokut održivosti? Postoje različiti mehanizmi promjena u društvu, ovisno o sukobima i konfliktima, za koje političari često koriste riječ borba s pesnicom uzdignutom iznad glave. Iz citirane knjige izdvojit ću samo neke mehanizme promjene.

4) Mehanizmi promjene[i]

4.1) Promjena protestom. Sada uobičajena promjena u političkom životu Europe i Hrvatske. Svrha je protesta (velika galama, traktori na cesti umjesto na njivi) modificirati ponašanje onih koji su pod kontrolom primjerice Vlada,  različite uprave, skupštine, Sabora,  dakako i  Predsjednik države. Naročito su uspješni protesti kada je u pitanju okoliš (smeće, čist zrak, voda ili tlo). Mediji to glorificiraju i gruda snijega pretvara se u lavinu. Iz mnogih protesta rađaju se novi propisi (direktive), smjernice, koji ponekad smetaju napretku. Kompleksnost života u  gradu pogledajte priloženi link.

https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/001/ZGBR%202023_web.pdf

4.2) Promjena otporom, neposluhom. Kod poštara Austro-ugarske ili našeg sudstva ljudi dolaze na posao, ali ne rade. Poštari su radili 100 % po krutim propisima i pošta je zastala u dostavi pisama i paketa. Zaposlenici u sudstvu dolaze na posao, ali ne rade tražeći neke svoje zahtjeve npr. uvjete rada i plaće. U priči o imaginarnom sastanku đavolskog vijeća u nekom gradu jedan đavao predlaže da se toga dana umjesto nesreća (sudar vlakova, auta) ništa ne radi, a to će isto učiniti nered u društvu. https://ekovalen.blogspot.com/2018/07/poniznost-ili-skromnost.html

4.3) Promjena revolucijom. Moj sustav je bolji od tvoga, zato stari red društva treba prestrojiti u novi sustav, što se vidi u francuskoj, ruskoj i kubanskoj revoluciji. Stalno se spominje riječ borba koja završava velikim prolijevanjem krvi. Zato riječ borba, koja se tako često čuje u našem svakodnevnom životu, od ulice do sabornice, treba izbjegavati. Sabotaže i borbe u početku dovode do kolapsa, kaosa i nereda u društvu, a neki očekuju kako će se iz toga kao ptica feniks izroditi novi red. No postoje i druge metode priskrbljivanja općih ljudskih potreba. https://ekovalen.blogspot.com/2016/02/win-win.html

4.4) Promjena kriznim menadžmentom. Kada je veća ili manja skupina ljudi ugrožena te nije u mogućnosti kontrolirati tijek događanja i uspješno se nositi s nanesenom štetom, osniva se krizni menadžment. Kod poslovne ili društvene krize obično se krivnja prebacuje na vanjske čimbenike. Od političara i upravitelja očekuje se da upravljaju brodom, ali da i predvide oluju. Dobro poznavanje procesa mogućih kriza i sposobnost upravljanja sustavom zaštite jest temeljna zadaća kriznog menadžmenta. https://hrcak.srce.hr/file/87513

5) Eristička dijalektika  U  prepirkama, svađama diskutanti koriste   logiku, dijalektiku, i retoriku. No  postoji i eristička dijalektika  koja obrađuje; smicalice, trikove, dosjetke, lukavstvo, taštinu, zlobnost, ograničenost, primjerice političara i novinara. Poznata je  nečista smicalica  ili trik kada se osoba (ad hominem) ponizi, grdi, ruži,  psuje umjesto da se sučeli argumentima  istine o tezi (ad rem) o kojoj se diskutira. Želi se uvijek biti u  pravu, pa se koriste nedopuštena sredstva primjerice skretanja s teme činjenica, podatka i vjerodostojne informacije. Prepirke su slične mačevanju gdje ponekad sablje zamjene toljage. ( Arthur Schopenhauer, Eristička dijalektika, Marijan Tisak , Split 2002)

---

[i] Edward de Bono, Future Positive, Penguin Books New York 1980

Zašto biste trebali početi jesti crve ili skakavce

I cvrči, cvrči, cvrčak na čvoru crne smrče. (…) Sunčeve žice idu od neba pa do zemlje. Napete kao strune. Golema harfa sja. Mnogo je ruku dira. – Nebesa zabrujaše. I sluša zemlja sva. (V. Nazor: Cvrčak)

1.Što se u svijetu jede?

Putujete li u središnji dio Meksika, u nekim će vam restoranima ponuditi escamoles, ličinke mrava, tradicionalno jelo Asteka, koje su smatrali delikatesom. Nazivaju ga i "kavijarom od insekata", a poslužuje se u finim restoranima Mexico Cityja. Ličinke mrava imaju blago orašast okus, a poslužuju se same, ali i u omletima i tacosima.

Nsenene je lokalni naziv za vrstu skakavaca, Sjeverno Amerikancima poznatu kao katydid, a oni su popularna poslastica i ekonomski resurs u Ugandi, Keniji i Tanzaniji. Jedu ih pržene, ponekad s lukom, tople ili hladne. Tamošnji ljudi ih ne jedu jer su gladni, već jer ih smatraju poslasticom.

Izvor  slike: CRICKSTER

Nizozemska ima inovativnu ministricu poljoprivrede koja je insekte stavila na jelovnik restorana u svom ministarstvu. A kada su joj nedavno došli u posjet svi ministri poljoprivrede EU-a u Haag, ona ih je odvela u luksuzan restoran u kojem su svi zajedno jeli insekte.

Odete li na večeru u riblji restoran u Lijiangu, malom provincijskom gradu u Kini, s oko dva milijuna stanovnika, možete birati kakvu ribu želite jesti, no na jelovniku su i insekti koje Kinezi pripremaju na prekrasan način. Možete vidjeti goste koji uživaju u obrocima s gusjenicama, skakavcima, pčelama.

Duboko usađen u zapadnjačku psihu, i sam pogled na insekte doživljava se kao nešto prljavo, odvratno i opasno. U Bibliji je zapisano da je Ivan Krstitelj jeo skakavce dok je bio u pustinji…

2, Entomofagija

Moramo normalizirati entomofagiju tako da odgovor na pitanje "Što ima za večeru?" može uključivati ne samo piletinu, govedinu, svinjetinu ili povrće već i cvrčke, crve brašnare ili skakavce. Kalorična vrijednost jednog kg skakavaca identična je onoj 10 hot doga ili šest Big Maca.

Konzumacija insekata (entomofagija) može biti nova za vas, međutim, ona čini velik dio prehrane u Aziji, Africi i Južnoj i Srednjoj Americi. Postoji mnogo vrsta insekata koji se konzumiraju svuda po kugli zemaljskoj, jer mi se ne nalazimo na planetu ljudi, već na planetu insekata. Oko 2 milijarde ljudi jede insekte kojih ima oko 6 milijuna vrsta. Insekti su životinje sa šest nogu koje hodaju uokolo. Što oni rade? Uklanjaju gnojivo, oprašuju naše usjeve. Trećina svega voća koje jedemo "proizvod" su insekata koji vode brigu o reprodukciji biljaka. Kontroliraju nametnike. I oni su hrana za životinje. Oni su na početku prehrambenog lanca. Male životinje jedu insekte. Postoji više od 1000 vrsta insekata koji se jedu svuda po kugli zemaljskoj. To je daleko više od samo nekoliko sisavaca koje jedemo, poput krave ili svinje ili ovce.

Izvor  slike: CRICKSTER

Ipak, industrijski čovjek godišnje pojede oko 500 g insekata u raznim pastama, brašnu i slatkišima!?

3.Eko- piramida  prehrane

Valja poštivati bioraznolikost i prehrambeni lanac ili eko piramidu (tokovi materije i energije) u okolišu. Primarni "proizvođač" je trava, koja godišnje proizvodi 0,47 kg/m² biomase (6200 kJ/m²) po četvornom metru, a njome se hrane mikroorganizmi, dok bakterije, crvi i uši proizvode 0,006 kg/m² (280 kJ/m²) biomase. Njih pak jedu krtice ili rovke proizvodeći 0,0001 kg/m² (25 kJ/m² ) biomase. Sove jedu rovke, kokoš jede crve i gliste i na kraju – čovjek jede kokoš i jaje. Od primarnih „proizvođača“ kao  što su alge, trava i sjeme povezani  su održivo u hranidbenoj piramidi mnogi „potrošači“ na  čijem vrhu je čovjek.

Istraživanja operacija u "malim štalama" (minilivestock) sugeriraju da su omjeri pretvorbe kod hrane za životinje i pretvorbe za jestive kukce znatno veći i učinkovitiji nego za perad, svinje i govedinu. Dalje, manje su zahtjevni za vodu te zato što su kukci tako različiti za ljude, imaju manji rizik od stvaranja patogena koji prijete ljudskom zdravlju (Raubenheimer i Rothman 2013.). A tu je i čimbenik pretvorbe. Uzmete li 10 kg stočne hrane, dobijete jedan kg govedine, ali možete dobiti devet kg skakavčevog mesa. Dakle, devet ili jedan, što je bolje?

Mnogi prehrambeni proizvodi crvene boje obojani su prirodnom bojom. Surimi štapići su meso rakovice, ili se samo prodaju kao meso rakovice, jer to je zapravo bijela riba obojana košenilom. Košenil je proizvod insekata koji žive od kaktusa. Proizvodi se u velikim količinama, 150 do 180 metričkih tona godišnje, na Kanarskim Otocima i u Peruu, i predstavlja velik posao. Jedan gram košenila stoji oko 30 eura. Jedan gram zlata je 30 eura. To je veoma dragocjena tvar koju koristimo za bojanje naše hrane.

Zapravo, imamo škampe, koji su naša poslastica, koja se prodaje po visokoj cijeni, a koja je jako nalik skakavcima. Tko ne bi volio jesti škampe? Postoji nekoliko ljudi koji ne vole škampe, ali škamp, ili rakovi, ili slatkovodni rak, jako su blisko povezani. Oni su poslastice. Zapravo, skakavac je kopneni škamp, i dobro bi nam došao u našoj ishrani. Zašto onda još uvijek ne jedemo insekte, kukce,  gmazove, žabe, puževe? Priznajmo kako  ipak jedemo crve koji su u  trešnji,  jabuci, kestenu (pečeni) žiške u  grahu, kuštibabu koja se nalazi u grožđu  Ne jedemo niti  pse niti mačke koje obožavamo!? (zoolatrija)

Velik dio potražnje i financiranja za entomološka istraživanja dolazi iz medicinskog i poljoprivrednog sektora koji se uglavnom bave kukcima koji prenose bolesti ili smanjuju prinose usjeva. Dok entomolozi prepoznaju iznimno važne razlike među vrstama kukaca i drugih člankonožaca u ekosustavima i u poljoprivredi, usput je došlo do porasta zanimanja za teme kukaca kao izvora hrane.

Na ovom linku  od "crickstera" možete pročitati 12 savjeta zašto se postupno treba preorijentirati na kukce.

https://www.eatcrickster.com/blog/reasons-to-eat-bugs

Prilagodba i klima

 Nije toliko vrag crn koliko se piše.  hrvatska  poslovica

1.     Zemlja i klimatske promjene

Klimatske promjene prisiljavaju nas da im se priklonimo i prilagodimo. Živjeti održivo jedna je od opcija na koju nas stalno upozorava naša Zemlja. Upozorenja o tome kako se ne smije prijeći globalna svjetska temperatura od 1,5 °C slušamo od meteoroloških stručnjaka. Usput, moramo znati da je za to „glavni krivac“ povećana koncentracija i emisija staklenički plinova adekvatno ugljikovog dioksida CO_2eq u atmosferi od 420 ppm. u odnosu na 280 ppm. u predindustrijsko vrijeme. Staklenički plinovi, zadržavaju toplinu u našoj atmosferi što je uzrok klimatskim promjenama,  Godišnja globalna emisija stakleničkih plinova 2019.iznosila je  46,3 Gt,  Na EU otpada 7,3% što se  svakom  stanovniku pripisuje 7,6 t. CO_2eq

                                      Ove godina mnoga mala djeca su vidjela prvi  put snijeg

                                           "Samo Samobor"  foto monografija od Josipa Grđana

2. Što nam je činiti

2.1 Hrvatski Sabor je 2020. g. donio strategiju o toj temi (na 115 stranica) pod naslovom „Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.

U prosincu 2023. g. Društvo inženjera i tehničara Samobora (DITS) u POP  kinu Pučkog otvorenog učilišta Samobor (POU) organiziralo predavanje dipl. ing. fizike Zvonka Žibrata o Strategiji prilagodbe.https://www.youtube.com/watch?v=36eGJdw8g68

On je kao meteorolog istakao neke značajke o tome kako a) racionalnije živjeti (manje kupovati, više stvarati), osobito u potrebi za hranom, b) ulagati u samo-održivost (solarni paneli – baterije), c) prilagoditi se klimatskim promjenama, d) povećati energetsku učinkovitost i smanjiti energetsku potrebu (toplinska zaštita).

On predlaže da grad Samobor zatraži od DHMZ meteorološku stanicu. Zadaća stanice bila bi izmjeriti podatke i proračune za potrebe izrade projekta energetske samo-održivosti za određenu lokaciju. Valja znati lokalne iznose sunčevog zračenja i relativnog sunčevog zračenja te trajanje sijanja sunca – koliko sati ima efektivnog sijanja sunca. Količina sunčeve energije nejednoliko je raspoređena u vremenu i prostoru za određenu lokaciju. Ona je funkcija astronomskih, geografskih i meteoroloških veličina. Primjerice, za grad Samobor u prosincu trajanje sijanja sunca iznosi 1,5 sati, dok u srpnju iznosi 9,2 sati. Trajanje svijetlog dijela dana u prosincu iznosi 8,50 sati, dok u srpnju iznosi 15,45 sati. Moja napomena: gustoća sunčevog zračenja je od 100 do 800 W/m², a sunce godišnje dozrači oko 1000 kWh/(m²a) na naše tlo. Lokacija: 45.81 N, 15.72 E.https://ekovalen.blogspot.com/2022/05/solarna-energiju-u-domacinstvu.html

Predavač Žibrat spomenuo je pokojnog Samoborca dr. Natka Urlija koji je još 70-ih godina prošlog stoljeća vodio projekt dobivanje energije od sunčevog zračenja. U mojim starim dokumentima pronalazim kako je 1986 godine Dr Natko Urli  iz instituta "Ruđer Bošković" vodio  projekt kojim je izrađena; Studija o tehničkim  mogućnostima i ekonomičnosti  preorijentacije  potrošača s tekućih goriva na  sunčevu  energiju  u SR Hrvatskoj.  Realni  iskoristivi  prosječni  godišnji potencijal sunčeve energije iznosi 570 TWh. To čini  8 puta više  energije nego što je bila ondašnja  potreba. Današnje  mogućnosti,  svako domaćinstvo  može imati  svoju elektranu pročitaj vidi gore.

2.2 Globalni cilj iz COP 28 (vidi dolje u tekstu) je utrostručiti primjenu energije iz obnovljivih izvora i udvostručiti energetsku učinkovitost (efikasnost). Kod velikih energetskih sustava nije moguće tehnologiju preko noći promijeniti kao što niti veliki brod ne može brzo promijeniti pravac kretanja, kao primjerice jedrilica. Usporedimo li pojedinačnog potrošača s jedrilicom, onda on može učiniti vrlo mnogo na potrošnji energije, bolje rečeno, na energetskoj učinkovitosti svakodnevnog života. Energetska učinkovitost po definiciji je omjer ostvarenog učinka usluge, robe ili energije i utroška energije.

Tijekom 75 godina održano je više od 30 eko konferencija koje su obrađivale pojam održivosti i promjene klime. Prva UN konferencija o klimi COP bila je u Berlinu 1995. g. gdje se pretežno raspravljalo samo o promjeni klime. Što znači COP? COP je akronim za Conference of the Parties ili Okvirna konferenciji stranaka. COP konferencije se održavaju svake godine kako bi se raspravljalo i kako bi se pronalazila rješenja za klimatske promjene. Posljednja konferencija pod nazivom COP 28 završila je 13. prosinca 2023. u Dubaiju, u Ujedinjenim arapskim emiratima (UAE). Zašto su zaključci iz COP 28 važni? Vladari 197 država plus Europska unija potpisali su sporazum ili konvenciju određivanja smjera za postizanje globalnog cilja. Globalni cilj je održati globalnu temperaturu na razini 1,5 °C. Kako? Globalni cilj će se postići ako se utrostruči primjena obnovljivih izvora energije i udvostruči energetska učinkovitost do 2040. g.

Prvi su se put predsjednici država složili (konsenzus) oko potrebe prelaska s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Tekst poziva da se to učini „na pravičan način“. Ovo se smatra važnim dogovorom, gdje se od bogatijih zemalja i zemalja koje proizvode energente traži da se što brže „udalje“ od ugljena, nafte i plina. Mobilizirano je za početak čak više od 80 milijardi dolara. No, sporazum je dobar koliko i njegova provedba. „Ovaj povijesni konsenzus samo je početak puta“, rekao je dr. H. E. Sultan Ahmed Al Jaber, predsjednik, COP 28 UAE.

2.3 Svaka naša potrošnja i proizvodnja, od stana, kruha, kupusa, betona i čelika, troši energiju i „truje“ okoliš. Manje potrošene energije znači i manju emisiju CO_2eq u atmosferu. Aktivnosti treba spustiti na razinu domaćinstva ili pojedinca, radi bolje učinkovitosti. U mojoj knjizi Svjedočanstvo o održivosti[i] prikazujem tablicu 6 u kojoj se na razvidan način prikazuje koja i kolika potrošnja klasificirana po UN-COICOP utječe na globalno zagrijavanje. Udjeli utjecaja na okoliš (podaci su iz matrične tablice Indikatora kvalitete okoliša) iznose: hrana i bezalkoholno piće 0,293; prijevoz 0,185; pokućstvo i oprema za kuću 0,159; hoteli, restorani (hrana) 0,091; stanovanje i potrošnja energenata 0,077; rekreacija i kultura 0,06; ostala dobra i usluge 0,052; odjeća i obuća 0,24; komunikacije 0,21; alkoholna pića i duhan 0,17; zdravstvo 0,16; obrazovanje 0,005; zbroj utjecaja je 1,0. Preciznije podatke o emisiji CO_2eq i usporediti ih s domaćim  prilikama može se vidjeti u tablici za London- Većina  ljudi  živi u gradovima https://ekovalen.blogspot.com/2022/04/smjernice-o-staklenickim-plinovima.html

 

3. Ekovalen blog.

U proteklom periodu od 12 godina pisao sam  više tema   koje su danas sve aktualnije. Primjerice;  primjena toplinske zaštite, redukcija struje, kako izbjeći klimatsku katastrofu itd.

https://ekovalen.blogspot.com/2016/04/ucinkovito-trosenje-energije-kod-zgrada.html

No na kraju valja  pamtiti neke odnose u gospodarenju s emisijama stakleničkih plinova  tj CO_2eq; štednjom 1kWh električne struje smanji se emisija 0,6 kg CO_{2eq .}

[i] Josip Kumerički, Svjedočanstvo o održivosti, Društvo inženjera i tehničara grada Samobora (DITS), 2018. (CIP NSK Zagreb 001008836)