Sve što je stvarno veliko i inspirativno stvorio je pojedinac koji može raditi u slobodi. Albert Einstein
Uvod
1. Otac me s bocom od jedne litre poslao u trgovinu po petrolej
za „petrolejku“. Bilo je to prije 1950. godine u geološkom dobu holocen, dok još u selu nismo imali
električnu struju. Danas se autom odvezem na benzinsku pumpu i kupim 30 litara
benzina, a da ne trepnem okom. Današnje geološko doba naziva se antropocen i u njemu čovjek ostavlja
trag svog života na Zemlji. Koncept održivosti je način života smanjenja potrošnje energije fosilnih goriva
preslikan na pravcu ili slikovito – smanjenje od 30 litara benzina prema 1
litri. Izgaranjem fosilnih goriva stvaraju se emisije prekomjerne količine
stakleničkih plinova (staklenički učinak ili ugljikov otisak) čiji učinak vodi
zagrijavanju Zemljine površine tj. današnjoj promjeni klime. Prvi razlog, Sunce
grije u holocenu i antropocenu istom snagom samo što se u antropocenu Zemlja
manje hladi i to dovodi do promjene klime. Drugo, u holocenu smo koristili
energiju žive sile volova, konja i ljudskih mišića.
Foton kao kvant svjetlosti je teorijski predvidio
Einstein 1905. Upravo to svojstvo da svjetlost dolazi u kvantima, obrocima
energije, je bilo ključno da objasni svojstva tzv. fotoefekta tj. pojave da pod
utjecajem svjetlosti tvari otpuštaju elektrone . Einstein je upravo za objašnjenje fotoefekta dobio Nobelovu
nagradu.
Staklenički plinovi
2. Uzrok emisije stakleničkih plinova[i]
su sve stvari koje proizvodimo globalno u sljedećim razmjerima[ii]:
a) 31 % čelik, cement, plastika, b) 27 % električna struja, c) 19 % rast
biljaka, životinja, d) 16 % promet, prijevoz tereta i čovjeka, e) 7 % grijanje
i hlađenje. Sastav i utjecaj: vodena para do 72 %, ugljični dioksid CO2
do 26 %, metan do 9 %, ozon u smogu do 7 %. Utjecaji se preračunavaju na tzv. ekvivalentni ugljični dioksid CO2eq.
Ako hodanjem ili vožnjom biciklom zamijenimo vožnju automobilom (vidi dolje),
čovjek može najlakše smanjiti emisiju CO2eq.
Energija od Sunca
3. Svjesni energije koju svakodnevno trošimo pitajmo se
koliko, kako i gdje je možemo smanjiti. Ljudi su prisiljeni biti ingeniozni.
Kemijsku energiju benzina valja proračunato zamijeniti energijom koja se
dobivala od Sunca. Da bi se moglo računati sa sunčevom svjetlosti 1905. g. Einstein je kvantificirao svjetlost predvidio foton i
dobio je Nobelovu nagradu. Svjetlost nije samo valovita pojava nego je ona
sastavljena od čestica tj. fotona koji ioniziraju atome (primjerice od
silicija) tako da iz njih izbijaju elektrone. Zbog toga se na panelima
fotoćelija stvara struja koju nazivamo solarna
fotonaponska energija[iii]
koja je jedna od nada i stvarnost u
našem pravcu smanjenja benzina od 30 litara do jedne litre. Na krovovima
proizvodnih pogona tvrtke „Samoborka“, u kojoj sam radio 40 godina, instalirani
su solarnih paneli snage 800 kW. Vraćam se u holocen doba kada nismo imali
struje, kada je majka prela na kolovratu bez svijeće i petrolejke, jer je bila
mjesečina. Dok ovo pišem imamo najsjajniji mjesec 2024. godine! Pitanje je mogu
li se javna rasvjeta i rasvjeta u domaćinstvu (gdje nepotrebno gore milijuni
svjetiljki) podesiti prema mjesečini pomoću umjetne inteligencije AI?
Programirano
odricanje
4. Dakle, valja li se proračunato odricati sadašnjeg načina
života? Ima li izlaza iz ovog načina života? Kinezi kažu da kada vidiš da nemaš
izlaza, znaj da ih ima barem stotinjak[iv].
Vis maior (latinski) je sila o kojoj ne odlučuje čovjek već nešto jače od
njega, npr. požar, poplave, nevrijeme,
ratovi, nestašice i potresi! Ali ljudi su skloni različitim stvarima vjerovati.
Primjerice, ne odriči se ničega. Svako je odricanje po jedan mala smrt (Mihaly Babits).
Suprotno, postoji i Hegelova misao: Tko želi nešto veliko, taj se mora znati
odricati. Tko, naprotiv, želi sve, taj zapravo ne želi i ne postiže ništa.
5. Sprijateljimo se s mjernim veličinama i jedinicama za energiju
i emisijama stakleničkih plinova ili ekvivalentnog
ugljičnog dioksida CO2eq. Energija od 10 kWh odgovara
približno 1 L benzina ili petroleja. Za kuhanje 10 litara vode do vrenja
potrebno je oko 1 kWh energije, bilo od električne struje ili plina. Intenzitet
emisija CO2 za proizvedenu električnu energiju iz HEP-ovih
termoelektrana i termoelektrana toplana za 2023. g. je 184 g CO2eq
/kWh. Čovjek od 68 kg hodajući 1,6 km potroši svoje energije od hrane[v]
115 kcal, što odgovara 71,8 kcal/km, preračunato dalje 71,8 Í
1,16 = 83 Wh = 0,083 kWh. Ako pretpostavimo da je naš metabolizam sličan
proizvodnji struje, onda je emisija CO2eq našeg tijela jednaka 0,083
kWh Í
0,184 kg = 0,0147 kg ili 14,7 g/km CO2eq. Pogledajte dolje kolika je
emisija stakleničkih plinova CO2eq ako se vozite različitim
vozilima. Ne savjetujem predsjedniku grada Zagreba da kupi konje koji bi bili
upregnuti u tramvaje!?
6. Država kupuje energente (ugljen, nafta, plin), gdje je
uskladištena primarna energija koja
se mora pretvoriti u korisnu energiju
koja nam svaki dan mora biti pri ruci. Energiju koristimo, između ostalog, kako
za proizvodnju hrane tako i za putovanja ili prijevoz, što se može uspoređivati
za različite vrste vozila, uključujući i avion. Obično ne računavši, kažemo,
nemojte se voziti autom ili tramvajem nego pješačite ili biciklirajte. Koliko
je emisija ugljičnog dioksida CO2 što se naziva često karbon ili ugljični otisak, koji nastaje izgaranjem benzina. Ugljični otisak mjeri
se količinom stakleničkih plinova po
osobi kada se vozi ili prijeđe jedan kilometar. Ugljični otisak putovanja
mjeri se u gramima ekvivalenta ugljičnog
dioksida COeq po prijeđenom kilometru i osobi g CO2eq/
km st. Podaci iz ove web stranice glase: 1. auto na benzin 170 g, 2.
auto na dizel gorivo 171 g, 3. tramvaj 29 g, 4. motocikl 114 g, 5. podzemna željeznica
(London) 28 g, 6. vlak 35 g, 7. električni auto 47 g, 8. autobus prosjek 97 g,
9. trajekt 19 g, 10. Eurostar vlak za Pariz 4 g (brzi vlak el. 300 km/h ), 11.
bicikliranje 16 do 59 g. ovisno o prehrani, 12. avion 246 g. Navedeni podaci su
iz UK ministarstva za energiju[vi].
Oni su drugačiji za našu i druge zemlje s drugačijom električnom mrežom i
raspodjelom energije po korisnicima.
Općenita uputstva
Hodajte, vozite bicikl
ili trčite kada je to moguće – što dolazi s mnogim drugim prednostima,
poput nižeg lokalnog onečišćenja zraka i boljeg zdravlja. Vlakovi su gotovo uvijek najbolja opcija na umjerenim do velikih
udaljenosti. Ako putujete u inozemstvo, vožnja vlakom ili brodom ima manji ugljični
otisak nego letenje. Električna vozila
i hibridna gotovo uvijek imaju niži
ugljični otisak od automobila na benzin ili dizel. Smanjenja su najveća za
zemlje s čišćom (hidro, nuklearna energija i solarnom) „mješavinom“ električne
energije. Ako putujete u zemlji, vožnja vlakom - čak i ako ste sami – obično je
bolja od letenja. Dijeljenje automobila znatno će smanjiti vaš ugljični otisak,
što također pomaže u smanjenju lokalnog onečišćenja zraka i zagušenja.
