Kurikulum i batat

If you always do what you always did

You  will always get what you always got.Albert Einstein

Činite li uvijek ono što ste uvijek činili, uvijek ćete dobiti ono što ste oduvijek dobivali.

Ta mi je uzrečica  zgodna kao uvod u diskusije ili prijedloge  o kurikulumu[i] tj. strukturi  sustava odgoja i obrazovanja u pučkim i gimnazijskim školama. Naime, mi stariji svjedoci smo mnogih strategija koje su se kod nas pisale i prepisivale kroz posljednjih četrdesetak godina pa se bojimo kako će  nam i ovaj  kurikulum dati ono što smo  dobivali ranije, samo  popis želja a  nismo bili zadovoljni realizacijom. Kurikularna reforma je prijedlog, a projekt je započet 1. veljače 2015. kad je napisano i  predloženo 55 dokumenata. Sve je to samo početak realizacije strategije obrazovanja znanosti i  tehnologije. Svi koji imaju ili nemaju informatičku pismenost  pozvani su na sudjelovanje.

1. Što mi se sviđa.

Prvo,  djeca pučkoškolskog uzrasta uče strane jezike bez gramatike - uče napamet  cijele rečenice, što je stara mudrost. Primjerice u navedenoj  pametnoj uzrečici  lako se  nauče najvažnija vremena od dva najučestalija engleska glagola činiti (do) i dobiti (get).

Drugo, ubačena je međupredmetna tema  Održivost i održivi razvoj koji se uči  primjerice kroz prirodoslovne redovite predmete kurikuluma kao što je  Fizika ili  Biologija. Ukupno je  sedam međupredmetnih tema od kojih izdvajam Kako učiti i Poduzetništvo. Međupredmetna tema Održivi razvoj prožima cjelokupni rad. Ostvaruje se u sklopu obaveznih i izbornih predmeta, sata razrednika, integrirane nastave, projekata, terenske nastave i izvannastavnih aktivnosti te je povezana s ostalim međupredmetnim temama i područjima kurikuluma.

2. Što je diskutabilno?

Ima li u kurikulumu mjesta za školske vrtove?

Cvijet sličan slaku batat biljke koja se jede.

 Je li to zastarjelo  pa djeci više ne treba? Evo mojih argumenata: Školski vrtovi usko su vezani s pojmom održivi razvoj. Sve što djeca u petom i šestom razredu nauče u predmetu Priroda - ukupno kroz 122 sata - morala bi  praktično probati i vježbati - na zemlji. U sedmom i osmom razredu Prirode nema, no možda bi  je  trebalo uvesti. Hrana je osnovna ljudska potreba. Nema kruha bez motike. Premalo je sati posvećeno Prirodi. Uvijek se raspravlja kojem predmetu uzeti satove, a kojemu dodati.  To je veliki problem,  jer u Hrvatskoj ima 850 osnovnih škola i pod njima mnogo područnih  na različitim lokacijama, a tu je i ograničenje vremena i novca. Pročitajte što su školski vrtovi značili u povijesti obrazovanja našeg naroda.Inače, projekt „Najljepši školski vrtovi“ nastao je još 1994. godine na poticaj ekološke emisije Prvog programa Hrvatskog radija „Slušaj kako zemlja diše“ urednice Lidije Komes. 

 Odakle namaknuti satnicu za rad u školskim vrtovima koji mnogo više znače nego  vježbaonica ili terenski rad povezan s predmetima  Priroda i Biologija?. Uzmimo kako se parcele za vrt mogu relativno lako kupiti, iznajmiti ili revitalizirati od zapuštenih njiva.

Letimično gledajući nastavni plan s godišnjim brojem sati  po razredima, moglo bi se malo otrgnuti od svih obveznih i izbornih predmeta i preusmjeriti za rad u školskom vrtu od petog do osmog razreda.

Zamislimo, da smo odabrali za premijera Japanca koji ne zna hrvatski jezik i ne poznaje naše povijesne i  ekonomske  prilike i neprilike. Taj Japanac bi vjerojatno najprije proputovao po Hrvatskoj i ustanovio kako su nam resursi nepravilno posloženi. Većina ljudi stanuje u gradovima, a uokolo zjape velike neiskorištene površine zemlje koja se ne obrađuje i nije suvislo povezana nikakvim djelatnostima.  

Japanac bi vjerojatno rekao da treba podesiti nastavne programe kako bi djeca već u školi naučila i zavoljela poljoprivredne poslove. Priznajmo kako smo pojam poljoprivrede (ratarstvo, livadarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo,  povrćarstvo, ishrana stoke, mljekarstvo...)  zapustili, a  usput smo u svijest ugradili odbojnost prema seljaku koji radi  u subotu i nedjelju i  ne može ići recimo mjesec dana na godišnji odmor. Reagirao sam u  „večernjak-u“oproblemu kako je  riječ „seljak“ postalapogrdna (pejorativ) ružna a još ružnije  zvuči kao seljačina kod nekih mediokriteta. Molim pročitajte moje argumente, koji mogu biti putokaz prema potrebi privikavanja djece što prije da osjete kako zemlja diše.Prije 100 godina najbolji tadašnji sveučilišni profesori pisali su kako se treba urediti školski vrt.

Danas futurolozi  ukronologiji  nastajanja znanosti itehnologije ističu green-tech, bio-tech,  digital-tech, nano-tech, neuro-tech  područja  gdje se stvaraju inovacije i otkrića. Prema tome,  školski vrtovi nisu arhaik u obrazovanju, jer u njemu mogu izrasti  mnogi  budući znanstvenici kao presadnice i biti presađeni u različite tehnologije. Evo primjera.

Vratimo se ponovno imaginarnom premijeru Japancu. On bi pohvalio moju  poznanicu dr.  Baru Vinković i njezinu sestru Rezu koje  žive u Zagrebu i revitaliziraju njive iz baštine svojeg  pokojnog oca Josipa u selu Živikama pokraj Slavonskog Broda. Ona mi  šalje pismo u kojem opisuje kako je eksperimentirala s uzgojem batata.  Djelomično prenosim sadržaj pisma:

3. Naša iskustva glede sadnje batata.

Batat je višegodišnja biljka, botanički iz porodice slakova. Podrijetlom je iz Srednje i Južne Amerike, znači to je povrtna kultura tropskog i suptropskog klimatskog pojasa. Popularno nosi naziv slatki krumpir iako s njime nema veze, ne formira gomolje kao krumpir već sekundarna zadebljanja korijena. Višekratno oranje dijela okućnice prethodnih je godina obavljano uglavnom zbog uništavanja ambrozije, uvezenog i nadasve invazivnog korova. Međutim, u sezoni 2015. godine, poorano tlo pokušale smo oplemeniti sadnjom, dosad  nepoznatim usjevom - batatom. Ideja je nadošla tijekom  zimovanja u  Gornjem Vrapču, potaknuta teorijom dvoje mladih agronoma kojima se činilo korisno spojiti mladenačku želju i teoriju s jedne strane te obradivu njivu i potrebitu logistiku za čudesnu biljku u mom vrtu  s druge.

Tako je dogovoreno da će agronomi nabaviti nekoliko stotina sadnice, a mi ćemo pripremiti tlo i u agrotehnički primjerenoj sezoni teoriju provesti u djelo.

Sadnja je upriličena u subotu, 9. svibnja 2015. na površini od oko tisuću četvornih metara (pedesetak metara dugačka i oko dvadesetak metara široka) na mehanizacijom oblikovane uzdignute gredice - redove. Po vrhovima gredica sadili smo uzgojene presadnice batata u razmacima od oko 40 cm i s otprilike toliko razmaka među redovima. Oko osamdesetak biljčica posađeno je u jedan red pod crnu najlonsku foliju, a njih petstotinjak posađeno je u šest redova, kasnije malčirano slamom i sijenom.

Suho razdoblje s vrućinom i do 38°C bilježi se neprekidno od sadnje do 23. srpnja 2015. Toga je dana palo malo kiše, bolje išta nego ništa, nedovoljno da ublaži učinak 75 dnevnog suhog i vrućeg ljeta gospodnjega. Vrući dani su se nastavili nizati sve do 17. kolovoza kad je iz prijetećih oblaka pala obilna kiša. Iako se tlo dobro natopilo za mnoge usjeve to je došlo prekasno. Biljke čiji se podzemni plodovi (krumpir, cikla, mrkva, luk) koriste za prehranu

obilna kiša potaknula je na naknadni porast, kao da su počele iznova klijati, što je ubrzalo rokove njihovog vađenja.

Berbu batata ispod folije odgodili smo jer je tlo bilo pretvrdo, a i korijeni su sitniji, pa smo ostavili da najavljena kiša natopi zemlju, a možda i batat naknadno okrupni. U tu svrhu smo skinule foliju (zbrinule ? na lomači !), a vadile smo 3. listopada 2015. Malčiranje travom je zakon u vrtu.    

Batat smo sortirali u tri kategorije - kao krupni, srednje veliki i sitni primjerci. Stavljali smo ih u vreće (za krumpir ili jabuke) mase od oko 10 kg. Ukupno smo ubrali 375 kg i to 284 kg narančastog i 91 kg plavog batata.

Vreće smo slagali u staju na pod prekriven debelim slojem slame te ubrzo tražili potencijalne kupce.

Dogovorno smo dijelili troškove a tako i ostvarenu dobit.

Ugrubo troškovi su bili sljedeći: sadnice 980 kn, folija 150  kn (ukupno 1130  kn – „kooperanti“); usluga obrade terena izrada gredica 500 kn, gorivo 400 kn, odnosno sveukupno 2030 kn.

Koliko smo ukupno prodali i po kojoj cijeni točno ne znamo, budući da smo i mi i naši kooperanti-pomagači ostavljali sebi, za probu prijateljima, a sitni primjerci su dospjeli u napoj (svinje nisu štrajkale). 

Mi smo dobile 1145 kn što je iznos od 8 kuna za kilogram prodano na veliko.

D Zaključak:

Sadnja batata može biti primjer za planiranje, dizajniranje, opažanje i analiziranje rezultata pokusa (DOE Design of eksperiment -  pojam u statistici) u  školskom vrtu.  DOE se koristi i kada se istražuje receptura kruha, gnojiva, novog lijeka, žbuke, oblik avionskog krila ili funkcionalnost mlinca za kavu itd. Prema tomu, djecu od najranijih školskih dana valja učiti da u školskom vrtu mogu izvoditi svoje prve prave pokuse. Japanac bi sigurno pohvalio doktoricu Baru zbog iskorištavanja resursa i pokusa na njivi.

---

[i] Curriculum vitae - životopis koji se prilaže molbama za pristup ispitima na visokim  školama ili  molbama za namještenje.