1. DDT i krumpirova zlatica. Tamo
negdje 1953. bio sam pučkoškolac kad nam je razrednik donio u razred kolor
sliku neke nama nepoznate štetočine naziva krumpirova
zlatica. Rekao je kako ćemo svi ići na Varoško polje tražiti tu štetočinu. Bilo je lijepo vrijeme, krumpir
je već bio ogrnjen i nama djeci to je bilo jako zabavno, jer svatko tko nađe tu
zlaticu dobit će neku nagradu. Sjećam se, to prije podne nitko iz mog razreda nije
pronašao nijednu zlaticu. Dotad na našim
poljima nije bilo krumpirove zlatice. Pričalo se kako su je Englezi napravili u
laboratoriju kako bi Nijemcima otrovali krumpirišta, jer im je krumpir bio
glavna hrana.
Kada se zlatica stvarno pojavila posipavali smo krumpirove listove nekim bijelim prahom ili nekom smrdljivom tekućinom čija imena sam poslije doznao - bili su to Lindan i DDT, skupnog naziva pesticidi1. Kada sam došao u vojsku najprije su me ošišali, a onda su me posipali tom istom bijelom prašinom. Rekli su nam kako je to preventiva protiv ušiju koje su uzročnici pjegavog tifusa. U knjizi Narodna čitanka o zdravlju koju je još 1933. godine objavio dr. Andrija Štampar nalazi se fotografija sela na otoku Krku koje je nestalo zbog malarije, a prenosio ju je na ljude jedan tip komarca tzv. anofeli.
Kada se zlatica stvarno pojavila posipavali smo krumpirove listove nekim bijelim prahom ili nekom smrdljivom tekućinom čija imena sam poslije doznao - bili su to Lindan i DDT, skupnog naziva pesticidi1. Kada sam došao u vojsku najprije su me ošišali, a onda su me posipali tom istom bijelom prašinom. Rekli su nam kako je to preventiva protiv ušiju koje su uzročnici pjegavog tifusa. U knjizi Narodna čitanka o zdravlju koju je još 1933. godine objavio dr. Andrija Štampar nalazi se fotografija sela na otoku Krku koje je nestalo zbog malarije, a prenosio ju je na ljude jedan tip komarca tzv. anofeli.
Borba
protiv malarije i tifusa počela je proizvodnjom izdržljivih otpornih pesticida koji
su danas pronađeni u tkivu mnogih morskih i kopnenih životinja. Švicarski kemičar Hermann Müller dobio je
1948. Nobelovu nagradu za otkriće pesticida DDT-ja. No ptice su se trovale od
DDT tako da su im jaja imale meku lupinu
i nisu se razmnažale. Danas se neki od tih pesticida ne proizvode, jer je do
2012. godine 179 država ratificiralo dogovor
iz Stokholmske konvencije o pesticidima.
SAD, Izrael, Malezija i
Italija nisu potpisale tu konvenciju. Kako bi se dobio jedan valjani pesticid potrebna su
opsežna istraživanja koja traju
oko osam godina, a počinje se s deset tisuća kemijskih spojeva kako bi jedan završio
na policama poljoprivrednih apoteka kao pesticid.
U našem
rječniku postoj širi pojam sredstva za
zaštitu bilja u kojem su kao podsustav navedeni i pesticidi.
Tako primjerice vosak za zaštitu voćaka kod rezidbe je sredstvo za zaštitu
bilja, ali nije pesticid.
Božji volek ili buba mara korisna mala životinjica koja čisti biljke
2.Kupovanje pesticida zakonom određeno. Kod nas
je sad zakonski utvrđeno da nitko ne može
kupiti sredstvo za zaštitu bilja tko nije završio izobrazba o njihovoj primjeni.
U Njemačkoj se to provodi već oko 35 godina. Izobrazba traje deset sati i
polaže se pismeni ispit nakon čega se dobiva iskaznica koja nije prenosiva na
druge osobe. Polaznici dobivaju priručnik za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja, (221 stranica,74280 riječi) koji
se može skinuti s Interneta. Priručnik bi trebao biti u svakoj kučnoj biblioteci!! Izobrazba
košta od 300 do 400 kuna na što mnogi godrnjaju kako ih netko pljačka. Možda je
izobrazba mogla biti jeftinija, ali je nužna, jer smo okruženi s mnogo
kemikalija pa čak i otrova koji su opasni kako za ljude tako i za okoliš.
Izobrazbom će postati ekološko pismeni mnogih bitnih ljude u proizvodnji i preradi hrane.
Bio sam
na izobrazbi prema Priručniku kojeg su
napisali stručnjaci, (dvadeset i jedan) iz Ministarstva
poljoprivrede, Zavoda za zaštitu bilja, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada i Savjetodavne
službe. Priručnik sadrži 13 poglavlja: 1.Propisi
EU, 2.Održiva poljoprivreda,
3.Ekološka
proizvodnja, 4.Štetni organizmi bilja i
biljnih proizvoda, 5. Sredstva za zaštitu bilja, 6.
Primjena, 7.Opasnosti i rizici pri
uporabi, 8.Ostaci pesticida, 9. Zaštita
voda, 10. Ne ciljani organizmi i bio raznolikost, 11.Rezistentost, 12. Stavljanje na tržište i
13. Strojevi.
EU je
izdala Uredbu broj 1107/2009 prema kojoj izrađen HR zakoni o stavljanju na
tržište sredstava za zaštitu bilja (NN 25/09 80/13) kako bi se smanjili
rizici kod ljudi od mutagenih, karcinogeni reproduktivno
toksičnih te zaštita okoliša od
različitih onečišćivača.
3.Održiva poljoprivreda omogućuje stalnu proizvodnju
primarnih poljoprivrednih proizvoda uz
korištenje dozvoljenih kemikalija koje imaju što manji štetni utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Ona
počiva na načelima održivog razvoja budući da osigurava hranu, ogrjev i vlakna, uvažavajući
ekonomska i društvena ograničenja koja osiguravaju održivost proizvodnje u kojoj je ekološka
djelotvornost važnija od gospodarske učinkovitosti. Glavni cilj ekološke poljoprivrede je proizvesti hranu visoke hranidbene vrijednosti oslanjajući se na zaštitu i očuvanje okoliša.
korištenje dozvoljenih kemikalija koje imaju što manji štetni utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Ona
počiva na načelima održivog razvoja budući da osigurava hranu, ogrjev i vlakna, uvažavajući
ekonomska i društvena ograničenja koja osiguravaju održivost proizvodnje u kojoj je ekološka
djelotvornost važnija od gospodarske učinkovitosti. Glavni cilj ekološke poljoprivrede je proizvesti hranu visoke hranidbene vrijednosti oslanjajući se na zaštitu i očuvanje okoliša.
Važniji
pojmove za lakše razumijevanje i primjenu
pesticida su: integrirana zaštita
bilja, biološka raznolikost, travopoljni plodored, konzervacijska obrada tla, čuvanje
vode i vlage u tlu, zaštitni usjevi međuusjevi i žetveni ostaci, gnojidba, drveće i grmlje.
Integrirana zaštita bilja jest racionalna primjena
kombinacije bioloških, biotehnoloških, kemijskih ili oplemenjivačkih mjera
kultiviranja bilja, pri čemu je uporaba kemijskih sredstava ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održavanje
populacije štetnih organizama ispod razine koja može prouzročiti znatnu
gospodarsku štetu ili gubitak.
Postoje
dvije temeljne skupine mjera zaštite bilja izravne i neizravne. Izravne mjere zaštite bilja su:
mehaničke, fizikalne, biološke,
biotehničke, i kemijske mjere. Neizravne mjere zaštite su: agrotehničke
mjere certificirano sjeme otpornih sorti voćaka, obvezan plodored, zelena gnojidba, kemijska analiza tla. Štetni organizmi bilja i biljnih proizvoda su:kukci, grinje, nematode, puževi,
glodavci,ptice, divljač. No postoji još mnogo uzročnika bolesti biljaka kao
što su visoke i niske temperature različiti paraziti gljive, pseudogljive, fitopatogene bakterije, fito plazme i virusi.
4. Vrste pesticida. Čime uništiti tu gamad često čujemo: 1.ZOOCIDI – sredstva za suzbijanje ili
odbijanje životinja, podijeljeni su u
nekoliko skupina:insekticidi – sredstva
za suzbijanje kukaca, akaricidi – sredstva
za suzbijanje grinja, nematocidi – sredstva
za suzbijanje nematoda, limacidi – sredstva za suzbijanje puževa,
rodenticidi – sredstva za suzbijanje
glodavaca, korvifugi – sredstva za odbijanje ptica od sjemena.2. FUNGICIDI – sredstva za suzbijanje
gljiva i pseudogljiva i nekih bakterija uzročnika bolesti.3. HERBICIDI – sredstva za suzbijanje korova 4. Ostala sredstva – regulatori rasta biljaka i pomoćna sredstva.
Svatko kao proizvođač pa
tako i potrošač pa i trgovac mora znati
kako je karenca vrijeme u danima koje mora proći nakon posljednje primjene
pesticida. Osobno iskustvo,kada se jedu jagode
ili grožđe onda dolazi ponekad do povraćanja ako se ne pridržavaju
pravila karence koje obično traju od 22
do 42 dana.
Ono što nam stalno upozorava kako nešto nije u
redu s biljkama oko nas su invazivni korovi kojeg se vidi svugdje kako što je pelinolisni
limundžik ili ambrozija. Izgleda kako su Mađarska u Hrvatska lideri po tom opasnom korovu. Sredstva za zaštitu bilja su: tekuće formulacije, krute formulacije, formulacije
za tretiranje sjemena, formulacije bez razrjeđenja, ostale vrste formulacija
kao što su paste i štapići.
5. Prirodne metode.Kako se
prirodnim metodama bez kemikalija boriti protiv svih ovih pošasti? Ekološka
poljoprivreda i održiva poljoprivreda
uklapaju se u održivi razvoj a provode se
s zelenim žutim i
crvenim mjerama. Zelene mjere
su agrotehničke, biotehničke
mehaničke i fizikalne. Žute mjere se koriste kada zelene
mjere ne uspijevaju a provode se sa sredstvima za zaštitu
bilja. Crvene mjere su zabranjene u integriranoj i ekološkoj poljoprivredi.
Institut
za zdravlje i sigurnost Rima i Odjel za infektivne i tropske bolesti u Viterbo
su proučavali inhibitorni učinak eteričnog ulja Lavandula officinalis na rast
korova. Naglašeno je da je ovo eterično ulje ne samo da koči rast korova, ali i
utječe na razvoj gljivica i bakterija koje su uključene u rast usjeva. U
svjetlu ovih rezultata, eterična ulja su potencijalni pesticidi koji mogu zamijeniti pesticide i herbicide iz umjetnih sinteze koji mogu biti toksični. U Dalmaciji raste biljka buhač koju su ljudi
koristili za uništenje buha. Dopušteno
je koristiti tvari biljnog i životinjskog podrijetla, primjerice vosak ,lecitin želatina, biljna ulja i piretrin
koji je ekstrakt buhača. Kemijsku
strukturu piretrina I i piretrina II identificirali su 1924. godine njemački
kemičar Hermann Staudinger (1881-1965) i hrvatski znanstvenik Lavoslav Ružička
(1887-1976), dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. Iz tradicionalne upotreba
dopušteno je koristiti spojevi bakra kao
fungicid i baktericid u dozi do 6 kg/ha time da se čuva od dospijeća u vode. Također i preporučeno je korištenje sumpora kao
fungicida i akaricida (grinje). Biljke same sebi pomažu
ako su dobro raspoređene prema svojim svojstvima i bolestima koje se javljaju
na njima. Voćnjaci nikada nisu bili od samo jedne vrste voćaka a gredice povrće valja pomiješati tako da
postoji prema neko redu zaštite. U knjizi Bio vrt[i]
spominje se kako kadifice izlučuju određene fitoncide
koje djeluju protiv nematoda
glistaca. U tablici (vidi link navedeni su još neki primjeri).
U
priručniku je navedeno a i predavači su isticali važnost čitanja irazumijevanja sadržaja etikete koje moraju
biti na svakom pakovanju pesticida. Na etiketi su navedeni važni podaci kao što
su rizici za zdravlje te koncentracija i doza škropiva kojima se
tretira biljka.
Koncentracija je postotak( %) sredstva za
zaštitu bilja u vodi (škropivu). Preporučena koncentracija na etiketi nekog
sredstva za zaštitu bilja je pokusima provjerena učinkovita koncentracija
namijenjena suzbijanju određenog štetnika ili uzročnika biljne bolesti (uz
prihvatljiv rizik za primjenitelja, okoliš, korisne i naciljane organizme).
Doza je količina sredstva za zaštitu
bilja koja se primjenjuje po jedinici površine (ha, m2). Krutim pripravcima
dozu iskazujemo u kilogramima (ili manjim jedinicama) po hektaru (1 kg/ha, 200 g/ha),
dok se za tekuće pripravke iskazuje u litrama (ili manjim jedinicama) po
hektaru (1 L/ha, 200 mL/ha). Više o koncentraciji i dozi tvari koje čovjek unosi u svoje tijelo vidi link.
U
priručniku je navedeno prskanje s
prskalicom koju vuće traktor. Pomoću nomograma (viša matematika) povezane su funkcije doze, koncentracije,
tlaka u spremniku gdje je škropivo,
promjer dizne ili sapnica te brzina traktora. Nije lako odrediti prskanja škropiva bez tablica i
nomograma.
6. EU direktiva o nitatima u tlu
6. EU direktiva o nitatima u tlu
Poznato je što
preopterećenje tla s gnojivima
ima posljedicu pojavi štetnika ali i onečišćenja voda naročito pitkih
voda. Zato sada postoje EU direktive za kontrolu nitrata u tlu koje mi slijedimo
i koje zapravo opet traže dodatna predavanja koja sam odslušao. Valja 210 kg/ha nitrata smanjiti na 170 pobliže je objašnjeno zakonom. Težimo velim
prinosima i dolazi Božja kazna protiv industrijske poljoprivrede koja zapravo
uništava ruralni razvoj. Mjere
koje moraju biti uključene: Gnojiva organskog i mineralnog podrijetla koriste
se u skladu s potrebama biljaka za hranjivima što znači da će se na ¼ površina
poljoprivrednog gospodarstva godišnje morati provesti analiza tla. Biti će potrebno
voditi evidencije korištenja gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu. Na kraju
dodajem. Život svih kukaca na Zemlji (koja je zapravo „svemirski brod“) od
kojih smo mi neke proglasili štetnicima je dio ukupnog eko sustava koji je
bez čovjeka u ravnoteži. Usporedimo neke
kvantitativne brojke na tom brodu o kojem znamo masu hidrosfere, atmosfere i
biosfere onda vidimo kako je ljudi je
bilo 1987 godine 5,0 x 109
dok je insekata crva i mrava bilo 3,5 x1030 a bakterija i algi 2,2 x1033 .Prema
tome ti mali organizmi se trebaju
pobuniti protiv nas i to sada i čine, ali čine to i od biblijskih vremena kada su polja hrane napadali skakavi gusjenice.
Mnogo hrane propada zbog lošeg gospodarenja u poljoprivredi savjeta i akcija nikada dovoljno!
Oni koji žele više doznati o problematici pesticida neka posjete ovu stranicu Stokholmske konferencije http://chemicals-l.iisd.org/policy-updates/learning-dynamism-understanding-the-stockholm-convention-on-pops/
OdgovoriIzbriši