Svakodnevno idem
kroz pretežno kestenovu šumu koja će biti posjećena za nastavak izgradnje
groblja Otruševac. Širenje groblja se provodi prema planovima
koji su prihvaćeni zakonskim procedurama
i propisima. Stablo kestena je pravo bogatstvo
jer daje: hranu, „čuvar!“ je 200
l podzemnih voda i udio je u
bio-raznolikosti prirode. Na kraju svog života kesten može biti i ogrjev. Kesten
izumire u svijetu i u nas. Kako produžiti život toj šumi? To izgleda kao nemoguća misija, jer i groblja su potrebna. Drvo, pa i grob
su svetinje koje valja cijeniti. Čemu dati prednost,
kada se zbog groblja betonizira šumsko tlo? Time narušavamo ravnotežu u
svojoj životnoj biosferi. Tema je životna,
gospodarstvena i ekološka.
Vezano uz biosferu UN-a održavaju već 40 godina različite konferencije . Koliko čovjek „jede“ svoju majčicu Zemlju određena je veličina koja se zove ekološki otisak. Ova veličina usko je vezana s pojmom održivosti ili održivog razvoja, što sve čini temelje treće
generacije ljudskih prava na čisti
okoliš, pravo na prirodne resurse . Ako
čovjek koristi samo kapacitet biosfere, koja se regenerira onda je to održivi razvoj. Mjerna jedinica za ekološki
otisak je globalni
hektar po stanovniku koji se piše s znakom [gha/st] - kojim
se označava površina i proizvodnost zemljišta i vodnih eko
sustava, bilo gdje na Zemlji , potrebnih za proizvodnju životnih resursa. Ujedno na toj površini
se asimilira i otpad od proizvodnje dobara za ljudsku populaciju s
određenim materijalnim životnim
standardom. Ekološki otisak stanovnika Hrvatske je 3,34 gha, što je dosta manje
nego kod stanovnika EU(4,5 gha) ili USA (8,7 gha), ali ipak prelazi dopušteni kapacitet biosfere RH koja iznosi 1,8 gha[i] .
Stanovnik RH, ima samo 1,8 gha a „jede“
kruh“ iz površine (tla, vode i zraka) od 3,34 gha. Širenjem groblja
povećava se ekološki otisak, a smanjuje se biološki kapacitet.
Prema načelu društvene odgovornosti svatko na
svom radnom mjestu potrošnje i proizvodnje je odgovoran da upozna osnovne principe i operacije
s kojima se vode aktivnosti i poslovi oko prostora u kojem se živi. Pojam operacija poznat je iz mnogih djelatnosti: iz matematike; četiri matematske operacije,
medicine; operacija srca, tehnike; postupak, radnja u proizvodnom
postupku, uprave; metode donošenje
odluka oko PPUG i GUP-a. Zdravim razumom vode se
poslovi bilo gdje i bilo kada,
time da je potrebno provesti
mnogo operacija. Je su
li operacije upravljanje prostorom
zastarjele?
Zdrav razum određuje mnoge naše aktivnosti. Ali zdrav razum nije uvijek „zdrav“ jer uz mnogo pokušaja čini se i mnogo
grešaka. Gospodari urbanog prostora; građani
, političari i urbanisti moraju tražiti pa i matematskim operacijama
realne vrijednosti mnogih sučeljenih
nepoznanica. Primjerice, teži se da imamo čistu zelenu livadu, ali istovremeno
i betoniranu halu za nova radna mjesta.
Urbanisti i
političari i građani u javnim diskusijama
tražili su stanja i uvijete kod
izrade
Prostornog plan i Generalnog urbanističkog plan Samobora o:
racionalnom korištenju u prostoru gdje,
stanovanje, energetski zahtjevi, prometnice te osiguravanje zapošljavanja ne bi
bile u suprotnosti s okolišem i njegovim održivim razvojem. Vrlo
mnogo varijabli urbanisti stavljaju u model gdje se pomoću mnogo jednadžbi dinamički stimuliraju različita životna stanja u prostoru . Primjeri su vidljivi na ovoj adresi. http://www.systemswiki.org/index.php?title=Urban_Dynamics
http://insightmaker.com/insight/661.
Pobliže o GUP-i PPUP
Grada Samobora može se vidjeti na ovoj internetskoj adresi:
Čitanjem
ovih javni dokumenta vidi se kako predviđeni 40000 stanovnika živi na 25073 ha
(250,73 km2 )površine tla
Grada Samobora od čega se predviđa 3046
ha ( 12% ) za građevinsko područje.
Ostale površine su ovako
zastupljene:poljoprivreda 2727ha, šume
18744, vodne površine 42 i ostale
površine 201 ha. Za groblja je predviđeno 25 ha. Za odlagalište smeća na
Trebežu (prostor kraj sela Vrbovec) predviđeno je 56,94 ha. Prema
tome više je površina predviđeno za građevinsko područje (betonizacija) nego za poljoprivredu.
Kada se sustavno gleda život u jednom gradu
onda se mora predvidjeti kako je svaki
građanin veliko „trošilo“. Direktno ili indirektno stanovnik grada u
industrijaliziranoj zemlji treba 208 t
vode, 660 kg hrane, 3,1 kg fosilnih goriva, opterećuje kanalizaciju s 1,6 t otpadnih voda, i „proizvodi „ 200 kg
zračnih onečišćavajući tvari.
Neke ljudske potrebe današnjeg industrijaliziranog
stanovnika mogu se izraziti i preko
površina tla koje se moraju izbetonirat
za njegove potrebe: neto stambeno zemljište 55 [m2/st] , za
industriju i obrt 25 [m2/st],
škole i kultura 10 [m2/st] ,
prometnice 25 [m2/st] ,
rekreacije parkovi i groblja 28 [m2/st]. i samo groblje 6 [m2/st]. . Ove urbanističke norme citiram kao donje
vrijednosti iz njemačkog časopisa DBZ (5/87 str 991). Prema tome za 40000
stanovnika potrebno je 240000 m2
tj 24 ha tla za groblja. U PPU je predviđeno 25,96 ha. Što odgovara
nekoj urbanističkoj normi Ali zato za
infrastrukturne objekte: struja, voda smeće potrebno je površina od 2 do 4,2 [m2/st] štp iznosi oko 16 ha a samo za Trebež je
predviđeno 56,94 ha.
Groblje u Mosburgu,
Kada se govori o groblju kritičari će reći pa svega 0,1% površina grada samobora
trošimo na groblja i nemojmo cjepidlačiti. Ipak na
kraju izvire pitanje: možemo li malo
revidirati PUP i izgradnjom
otvorenih arkadijski zidova na
grobljima, smanjiti površine šuma za potreba groblja. Ideja potječe iz
slike koju mi je poslao prijatelj Jurica
Horvat. Sliku prikazuje dio groblja grada Moosburga (Bavarska) koji ima 17000 stanovnika.
Počeo sam
ovaj tekst pisati na Dan zaštite okoliša 6.6.2013. Pratim vijesti na portalima,
gdje se spominje „Zeleni forum“ ,mreža 45 organizacija za zaštitu okoliša, koja
traži od Sabora, da zbog nedostataka odbaci Zakon
o zaštite prirode i vrati ga na doradu. Prijedlog zakona pogoduje
investitorima „kaže“ Zeleni forum. Nedjelja je, dan prije ulaska RH u EU, dan
kada si potvrđujemo kako smo
životno povezani s stanovnicima
država EU i kako nam „lijepa naša „ nije dostatna za život i zato ju
moramo vrlo racionalno „ trošiti“ pa
makar počeli brojiti stabla kestena i
čuvati ih.
Hvala Joža na ovom vrlo vrlo poučnom članku i angažiranom članku.
OdgovoriIzbrišiO bolestima pitomih kestena pročitajte ovo:http://www.radiosamobor.hr/2014/10/10/zasto-odumiru-pitomi-kesteni/
OdgovoriIzbriši