Redukcija struje

 1.       Današnje prilike

Ovo nas ljeto, a izgleda i jesen, prisiljavaju da živimo u stanju višestrukih kriza. Evo što o tome kaže Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA European Environment Agency – EU agencija za okoliš: "Čini se kao da smo proživljavali jednu krizu za drugom — pandemiju, ekstremne toplinske valove i sušu zbog klimatskih promjena, inflaciju, rat i energetsku krizu. S ovim višestrukim krizama koje nas pogađaju, bilo da se radi o nestašicama energije bilo o ekstremnim vremenskim prilikama ili rastućoj inflaciji, nemamo izbora nego djelovati, i to hitno. A naše akcije, odluke i politike trebaju težiti pružanju održive budućnosti tj. ulaganja u znanja o održivosti“.

Obvezna redukcija struje jedna je od politika koju je kao akcijski plan najavila Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije EU. Sve Vlade i mnoga tijela koja su pridružena Vladama sada trebaju pod hitno djelovati davanjem uputstava oko konkretnih akcija.

                                Neka nam  termometar bude pri ruci  vani i unutra gdje živimo !

2.     Načela za provedbu akcija

Kada se proizvodi električna struja onda za Hrvatsku vrijedi ova relacija:  Emisija  CO₂ za proizvodnju  i  potrošnje električne   energije od 1 kWh   iznosi oko  0,2 kg . Taj  ugljični dioksid CO₂ je  glavni uzrok ovom zatopljenju  u  okolišu. Najveći dio  energije   trošimo  za postizavanje toplinske ugode našeg tijela i to i ljeti i zimi, ljeti klima uređajima  a  zimi  pećima .

Što je to toplinska ugoda? Ravnoteža ljudskog tijela u fizičkom i psihičkom pogledu jest komfor ili ugoda. Najvažnija je toplinska ugoda čovjeka, koja se definira kao skup mikroklimatskih uvjeta ili čimbenika prostora u kojem čovjek biva i koji ne smetaju na toplinsku ravnotežu ljudskog tijela. Čovjek zapravo regulira svoju ugodu pomoću tri vrsta svojih "koža"s kojima graniči prema životnom prostoru. Prva koža je njegova vlastita koža, zatim odjeća i obuća je druga koža, dok je treća koža obodna konstrukcije nastambe u kojoj provodi skoro 2/3 svog vremena.

Kako optimizirati ugodu i potrošnju energije? Općenito, na udobnost čovjeka u nekoj prostoriji uz fizičku aktivnost i primjerenu odjeću djeluju sljedeće veličine: temperatura, vlažnost i strujanje zraka te površinska temperatura zidova, poda i stropa. Naši su starci nekad radili u polju i po velikoj vrućini, a borbu s Celzijusima vodili su mokrim rupcima na glavi. Opće je poznato kako se isparavanjem vode troši toplina koja struji iz okoline, odnosno iz ljudskog tijela. Recimo, ako na rubac prelijete čašu od 100 ml vode od 25°C onda treba 244.000 J topline da se voda ispari. Isparavanjem vode hladi se tijelo i olakšava rad srca. 

Druga koža je  odjeća i obuća . Toplinska izolacija odjeće izražava se malo poznatom jedinicom clo, što dolazi od engleske riječi clothing (odjeća). Za potpuno neodjevenu osobu, bez ikakve toplinske izolacije, određena je vrijednost od clo = 0, dok osobi u normalnom poslovnom odijelu pripada clo = 1. U fizikalnom smislu, 1 cio iznosi 0,155 (m₂K/W). To je praktično mjerilo kojim se svaki pojedini odjevni predmet može odrediti prema izolacijskim svojstvima. i opisati clo-vrijednostima. Na primjer, potkošulja i gaćice imaju 0,03 do 0,06 clo, suknje i hlače 0,15 do 0,25 clo, kaputi i džemperi 0,50 do 0,70 clo, čizme 0,53 clo . Temperatura zraka u sobama može biti 18 do 19 ⁰C  ako se toplo obučete! Isto, umjesto klima-uređajem koji ždere 1500 W (a sve češće i 3000 W!), tijekom većeg dijela ljeta nužna se toplinska ugoda može postići i malim ventilatorom snage 20-40 W. Naime, ugoda se postiže kod temperature zraka od 26C do 28°C, pri strujanju zraka brzine od 0,4 do 0,5 m/s.

O trečoj koži sam  mnogo pisao. Obodne  zidove i stropove valja  pravilno izolirati s toplinskim izolatorima od 10 i više centimetara. Energetske uštede i smanjenje utjecaja na okoliš su ogromne,  jer se godišnja potrošnja energije od 45313 (kWh/a) snizila na 6965  (kWh/a) a emisija CO₂  će se smanjiti od 22 t na 3,3 t. Vidi link https://ekovalen.blogspot.com/2016/04/ucinkovito-trosenje-energije-kod-zgrada.html

Ujutro treba zatvoriti prozore i grilje i spriječiti ulaz toplog vanjskog zraka. Strujanje toplog zraka kroz otvorene prozore stvara samo privid ugode, no taj topli propuh istodobno grije zidove, pod i strop, pa i najdublji zakutak stana na kraju ima jednaku temperaturu kao i ulični pločnik.

3.       Mjerne jedinice potrebne za gospodarenjem energijom

U školi su nas učili kako mjerne jedinice moramo učiti tako,  da ih doživljavamo našim osjetilima. Našim precima je bilo lakše, jer su imali mjerne jedinice vezane uz ljudsko tijelo kao što su pedalj, lakat, stopalo, jutro ili ral (radnja za dan oranja njive). No, danas koristimo složene jedinice vezane za snagu,  energiju i rad kao što su džul (J), kilovat (kW), kilovatsat (kWh) tona ekvivalentne nafte, 11600 kWh. Ekvivalentna nafta je nositelj primarne energije koja još nije pretvorena u toplinu ili električnu energiju. Podatak koji valja imati stalno na pameti jest da se 65 % energije u ekvivalentnoj nafti izgubi u pretvorbi da bi se dobila električna struja koju imamo u utičnicama ili sklopkama (šalteri). Sve energetske analize i bilance daju se s podacima o proizvodnji i potrošnji u ekvivalentnoj nafti.

Jedan kilovatsat (kWh) električne energije može zagrijati 10 l vode do vrenja. Ili bliže poimanju današnje potrošnje energije – 1 kilovatsat ćemo potrošiti za 5 sati gledanja televizora u boji. Srcu treba jedan džul energije za jedan otkucaj.

U novinama i službenim izvještajima čitamo da je ukupna potrošnja energije po stanovniku u Hrvatskoj u 2020. godini iznosila 2 286 kg ekvivalentne nafte = 26517,6 kWh te je u odnosu na odgovarajuću potrošnju u Europskoj uniji (EU 27) bila manja za 34,4 posto, a potrošnja prirodnog plina po glavi stanovnika iznosi 626 kg te tekućih goriva 684 kg ekvivalentne nafte. Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 13 385,3 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 65,0 %.

4.    Domaćice su glavni igrači u gospodarenju energijom

Prvo logično pravilo jest ne trošiti energiju, a naročito ne električnu struju ako vam nije potrebna!!! Više puta u mjesec dana gledajte podatke na mjerilu za potrošnju električne energiju i plinomjeru.

Prije 20 godina Ministarstvo za gospodarstvo otisnulo je kuhinjsku krpu za vješanje na zid „Kuharice manje zbori da ti ručak ne pregori“ kao podsjetnik na potrošnju energije. Kod redukcija morat će se kombinirati korištenje kućanskih aparata zbog minimalizacije potrošnje. Evo prijepisa „krpe“:

1 kilovatsat potrošit ćete za...

Oni   čitatelji koji žele više doznati o energetskoj učinkovitosti i energetskoj intenzivnosti  te proizvodnji i  potrošnji energije u RH  kliknite na ovaj link:

https://www.eihp.hr/wp-content/uploads/2022/01/Velika_EIHP_Energija_2020.pdf